Dostupni linkovi

Da li Kina izvlači korist iz nestabilnosti na Bliskom istoku?


Kineski ministar inostranih poslova Vang Ji bio je domaćin delegaciji ministara arapskih i muslimanskih država u Pekingu 20. novembra 2023.
Kineski ministar inostranih poslova Vang Ji bio je domaćin delegaciji ministara arapskih i muslimanskih država u Pekingu 20. novembra 2023.

Piše: Reid Standish

Raketna vatra na stratešku vazdušnu bazu u sjevernom Izraelu, koju je ispalio Hezbolah iz Libanona, još jedan je u nizu događaja na Bliskom istoku za koje analitičari kažu da bi mogli ojačati položaj Kine u regiji i stvoriti nove prilike da proširi svoj uticaj.

Napad od 6. januara doprinosi sve intenzivnijem nasilju, od napada na komercijalne brodove u Crvenom moru jemenskih Huta koje podržava Iran, napada grupa povezanih s Teheranom na američke baze u Iraku, smrtonosnog bombaškog napada u južnom Iranu za koji je odgovornost preuzela "Islamska država" i tekući rat u Gazi, naglašavaju rastuću nestabilnost koja bi mogla potkopati napore Sjedinjenih Država i njihovih saveznika da spriječe regionalnu eskalaciju na Bliskom istoku.

Suočeni sa ovim fluidnim okruženjem, posmatrači su ukazali na potencijalne diplomatske i političke prilike Kine. Jedna od tih prilika za Kinu, čiji uticaj na Bliskom istoku je intenzivno porastao u posljednjoj deceniji, je odvlačenje pažnje Sjedinjenih Država od regije Indopacifika i preuzimanje diplomatskog liderstva.

Ogromna humanitarna kriza i sve veće civilne žrtve u Gazi koje stradaju od napada Izraela započetih kao odgovor na napad Hamasa 7. oktobra, kojeg Evropska unija i Sjedinjene Države označavaju kao terorističku organizaciju, stvorilo je priliku za Kinu da za naprijateljstva okrivi politiku koju SAD vode na Bliskom istoku. U napadu Hamasa 7. oktobra ubijeno je oko 1.200 civila.

Na međunarodnim tijelima kao što su Ujedinjene nacije, Peking je ciljao na Washington i optužio ga za duple standarde u sklopu onoga za šta stručnjaci vjeruju da je kampanja kreirana da, ne samo pojača utican Kine na Bliskom istoku, već i na cijelom Globalnom jugu.

Ali koliko Peking zapravo ima uticaja na Bliskom istoku i koliko je Kina dobro pozicionirana da ga iskoristi za postizanje svojih ciljeva u regiji i šire?

Kako Kina pristupa krizi na Bliskom istoku

Kina je zacrtala opreznu politiku u ratu između Izraela i Hamasa u kojem je nastojala da se suprotstavi Sjedinjenim Državama kao protivnicima stranih intervencija i neutralnosti u sukobu. Ali Peking nije izričito osudio Hamas i postao je sve kritičniji prema Izraelu kako je pojačao svoju kampanju u Gazi.

Peking je do sada uspio da ovaj stav pretvori u neke diplomatske dobitke.

Ministar inostranih poslova Kine, Vang Ji, 20. novembra je u Pekingu pozdravio ministre arapskih i drugih većinski muslimanskih zemalja na konferenciji koja je bila dio diplomatskog pritiska da se okonča rat u Gazi. Ovaj potez, ocijenili su stručnjaci, imao je cilj da popuni praznine politike Zapada i preuzme vodstvo.

"Kina je dobar prijatelj i bratska zemlja arapskim i islamskim državama", rekao je Vang. "Mi smo uvijek čvrsto branili legitimna prava i interese arapskih i islamskih zemalja, i uvijek smo snažno podržavali pravedne ciljeve palestinskog naroda."

U drugim krizama u regionu, Peking je na sličan način gledao da se predstavi da stoji na strani mira dok gura svoje interese.

Kineski ministar inostranih poslova osudio je bombaške napade od 3. januara u Iranu u kojima je nastradalo desetine ljudi, ali nije osudio napade u Iraku koje su ciljale na američke baze a koje su izvele militantne grupe koje podržava Iran. Peking je nejasno govorio o baražnoj paljbi Hezbolaha na sjever Izraela i ubistvu u Bejrutu za koje se krivi Izrael, neodređeno pozivajući na smirivanje napetosti bez imenovanja bilo koje grupe.

Tijela ubijenih u terorističkim eksplozijama u iranskom gradu Kermanu 3. januar 2024.
Tijela ubijenih u terorističkim eksplozijama u iranskom gradu Kermanu 3. januar 2024.

U pristupu napadima Huta na komercijalne brodove u Crvenom moru, Kina je zauzela malo drugačiji stav.

U decembru su Huti napali plovilo sa zastavom Hong Konga, a Cosco, kineski državni gigant brodogradnje, koji drži gotovo 11 procenata berze, obustavio je 8. januara isporuke za Izrael preko Crvenog mora.

Neki kineski analitičari, kao što je Džiang Limeng, sa Kineskog instituta za savremene međunarodne odnose (CICIR), koji ima veze za ministarstvom državne bezbjednosti, upozorio je da problemi u Crvenom moru mogu da naštete kineskim interesima povećavanjem cijene energenata, ograničavanjem globalne trgovine i doprinoseći široj nestabilnosti na Bliskom istoku. Ali drugi kineski stručnjaci vide ove napade kao priliku.

U videu objavljenom krajem decembra na domaćoj kineskom mreži Douyin koja je sestrinska aplikacija Tik Toka, profesor sa Univerziteta narodne oslobodilačke vojske, Sijao Junhua, tvrdio je da su Huti "nenamjerno učinili Kini veliku uslugu" jer će gušenje brodskih puteva vjerovatno dovesti do povećane upotrebe željeznica koje su izgradili i poduprli Kinezi za kopnenu trgovinu između Kine i Evrope.

"Huti su indirektno doprinijeli promjeni transporta sa mora na kopno, što je potkopalo pomorsku nadmoć SAD i promovisalo međunarodnu strategiju Pekinga globalne multipolarnosti", rekao je Sijao.

Raste li uticaj Kine?

Kina se prikazala kao neutralna na geopolitičkoj sceni na Bliskom istoku i posljednjih godina je ojačala svoju poziciju među regionalnim igračima poput Irana i Saudijske Arabije.

Energenti, naročito nafta, stoje iza većeg dijela kineskog dosega.

Kina je najveći svjetski kupac nafte iz Saudijske Arabije, koja je drugi svjetski proizvođač goriva nakon Sjedinjenih Država, i polovina uvoza nafte u Kinu i nešto više od trećine nafte koja se potroši u Kini dolazi iz Perzijskog zaljeva, prema navodima Kplera, globalne konsultantske firme za obavještajna pitanja.

Vang Ji (u sredini) sa sporazumom iz marta 2023. u Pekingu sa sekretarom iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, Alijem Šamhanijem (desno), i saudijskim državnim ministrom Musaadom bin Muhammadom al-Aibanom.
Vang Ji (u sredini) sa sporazumom iz marta 2023. u Pekingu sa sekretarom iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, Alijem Šamhanijem (desno), i saudijskim državnim ministrom Musaadom bin Muhammadom al-Aibanom.

Kina je takođe tokom protekle dvije godine više nego utrostručila uvoz iz Irana, kako navodi Kpler.

Takođe, Kina je Iranu 2021. obećala da će uložiti navodnih 400 milijardi dolara u ovu zemlju u zamjenu za snabdjevanje naftom i gorivom, iako su sankcije Zapada Teheranu spriječile Peking da ispuni uslove proširenog ugovora.

Peking je takođe bio diplomatski aktivan.

Kina je u junu 2023. osnažila svoje odnose sa palestinskim vlastima, karakterišući ih kao "strateško partnerstvo", što je drugi najviši nivo diplomatskih interakcija Pekinga, a kineski lider Si Đinping je ponudio prijedlog od tri tačke za put ka rješenju o dvije države koje treba da postogne "pravedno i trajno rješenje za palestinsko pitanje".

Peking je u martu 2023. postigao dogovor da pomogne Iranu i Saudijskoj Arabiji da obnove odnose, što je ojačalo položaj Kine kao mirotvorca u regiji.

Analitičari kažu da su sve veća očekivanja od Kine da igra veću diplomatsku ulogu nakon izbijanja rata u Gazi, ali da ih Peking ne ispunjava.

Žang Džun, ambasador Kine pri UN, govori u Savjetu bezbjednosti u New Yorku 15. novembra o rezoluciji koja poziva na postavljanje više humanitarnih koridora u Pojasu Gaze.
Žang Džun, ambasador Kine pri UN, govori u Savjetu bezbjednosti u New Yorku 15. novembra o rezoluciji koja poziva na postavljanje više humanitarnih koridora u Pojasu Gaze.

Fan Hongda, profesor za bliskoistočne studije na Međunarodnom univerzitetu u Šangaju, napisao je u novembru da Peking može da se suoči sa brojnim problemima ako se nastavi rat Izraela i Hamasa i nestabilnost se proširi dalje na druge države.

"Dok Peking već polaže veliku pažnju na palestinsko pitanje, druge zemlje, a naročito bliskoistočne, pažljivo ispituju sposobnost Kine da odgovori na rat između Gaze i Izraela", napisao je on. "Ovo je očigledno izazov i za Kinu."

To upozorenje se u međuvremenu desilo. Kineski napori da posreduje uveliko su se smanjili nakon konferencije u novembru, a kineski izaslanik za Bliski istok, Žai Džun, držao se po strani od nakon jedine posjete regiji u oktobru.

Rat u Gazi takođe je uvelike oštetio odnos Pekinga s Izraelom, koji je prethodno postao sve bliži partner na Bliskom istoku i gdje su kineske kompanije ulagale velika sredstva u vrhunske tehnologije i strateške luke u zemlji.

Kratkoročne prilike naspram dugoročnih rizika

Fan je takođe upozorio da porast nestabilnosti ide protiv interesa Kine, jer bi gurnula regiju dalje od fokusa sa trgovine i ekonomskih ulaganja prema sigurnosnim pitanjima.

"Ako situacija na Bliskom istoku nastavi da se pogoršava, bliskoistočni lideri neizbježno će se više fokusirati na nacionalnu sigurnost, koja nije ključno područje saradnje Kine i Bliskog istoka", napisao je.

Dok je Kina pokazala da može odgovoriti na prilike, Fan je upozorio da bi dugotrajni sukob mogao dugoročno otkriti ograničenja Pekinga.

Dok je Vang razgovarao s američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom o stabilizaciji regije, Sjedinjene Države su se pokazale kao jedini akter s dovoljno diplomatske moći da se angažuje širom Bliskog istoka.

Blinken se trenutno nalazi na regionalnoj turneji koja uključuje, Jordan, Katar, Ujedinjene Arapske Emirate, Saudijsku Arabiju, Izrael, Zapadnu obalu, Egipat, Tursku i Grčku. U međuvremenu ostaje otvoreno pitanje da li je Peking spreman ili sposoban da izvrši pritisak na Teheran ili na druge partnere kako bi se smanjile tenzije.

"Kina može malo da uradi kako bi ubijedila Iran da obuzda libanonski Hezbolah u napadima na sjever Izraela, kao i da zaustavi iračke (šiitske) milicije od uznemiravanja američkih vojnika i diplomata", napisao je Ahmed Aboudouh, saradnik Atlantskog savjeta.

Palestinci u ruševinama uništenih zgrada nakon izraelskih vazdušnih napada na grad Kan Junis u Pojasu Gaze 26. oktobra 2023.
Palestinci u ruševinama uništenih zgrada nakon izraelskih vazdušnih napada na grad Kan Junis u Pojasu Gaze 26. oktobra 2023.

"Čak i kada bi mogla, Kina ne bi skrenula sa svog puta i ugrozila odnose sa strateškim partnerima kako bi Washingtonu donijela besplatnu pobjedu", dodao je.

Ova situacija bi, u konačnici, mogla da ima negativni efekat na Kinu ako bi nesigurnost nastavila da se širi, napisao je Niu Sinčun, direktor a bliskoistočne studije na kineskom Institutu na savremene međunarodne odnose u Pekingu, koji vodi kinesko ministarstvo državne bezbjednosti.

"Ako Bliski istok zaista uroni u opšte nemire, Kina, kao najveći trgovački partner regije i najveći kupac bliskoistočne nafte, ispostaviće se kao najveća žrtva", rekao je.

Nui je dodao da Kina ostaje jedini stalni član Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija koji nema vojnu bazu ili trupe stacionirane na Bliskom istoku i da će imati manje uticaja ako se pitanja prebace na teme nacionalne sigurnost.

"Uticaj Kine na pojavu i razmjere kriza u regiji je ograničen", napisao je.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG