Piše: Reid Standish
Kineski predsjednik Si Đinping u prvoj sedmici septembra dočekuje afričke lidere u Pekingu na samitu visokog profila.
Si će afričkim kolegama predstaviti rastuću industriju zelene energije u zemlji, dok kontinent bogat resursima želi da podstakne trgovinu sa Kinom i obezbijedi više skupih infrastrukturnih projekata, piše radakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Peking kaže da će Forum kinesko-afričke saradnje (FOCAC) od 4. do 6. septembra, biti najveći diplomatski događaj u glavnom gradu Kine još od pandemije COVID-19, na kojem će prisustvovati lideri i drugi najviši zvaničnici iz svih afričkih zemalja osim Esvatinija.
Kina je sve više širila veze sa afričkim državama u protekloj deceniji, a Peking je postao najveći bilateralni kreditor, investitor i trgovinski partner kontinenta dijelom zahvaljujući Inicijativi Pojas i put, ogromnom infrastrukturnom projektu koji je centralni stub Sijevog nastojanja da proširiti uticaj Kine u inostranstvu.
Ovo je dovelo do toga da je Kina dala zemljama milijarde dolara zajmova koji su pomogli u izgradnji prijeko potrebne infrastrukture i donijeli ekonomski rast, ali i podstakli kontroverze tako što su zemlje opterećene ogromnim dugovima.
"Pitanje duga će i dalje biti veliko", rekla je za RSE Mandira Bagwandeen, stručnjakinja za veze Kine sa Afrikom i predavač na Univerzitetu Stellenbosch u Južnoj Africi. "Kako Kina može da radi sa drugim zemljama i multilateralnim tijelima kako bi pristala na otpis duga biće glavna tema na samitu."
Analitičarka dodaje da je usporavanje ekonomije u Kini učinilo da je Peking oklijeva da daje veike svote novca kao što je to radio u prošlosti. Umjesto toga više voli da proda napredne i zelene tehnologije u koje kineske firme uveliko ulažu.
Kina je takođe počela da prilagođava uslove za svoje postojeće kredite afričkim državama izdvajajući više za solarne farme, postrojenja za električna vozila (EV) i 5G WiFi objekte, uz smanjenje ulaganja u infrastrukturu kao što su mostovi, luke i željeznice.
Potreba da se uveća broj kupaca za kineske proizvode zelene tehnologije, poput električnih vozila i solarnih panela, takođe raste zbog zapadnih ograničenja na kineski izvoz tih artikala, za koje Sjedinjene Države i Evropska unija (EU) kažu da su na snazi zbog domaćih subvencija u Kini i prekomjernih kapaciteta kod kuće za koje kažu da kineskim kompanijama daju nepravednu tržišnu prednost.
"Zelena tehnologija je visoko na dnevnom redu i za afričku i za kinesku stranu", rekao je za RSE Alex Vines, direktor istraživanja za Afriku u londonskoj Chatham House. "Obezbjeđivanje energije je ključno za putanju razvoja Afrike, pa će ulaganje u obnovljive izvore energije biti dobrodošlo."
Šta je na dnevnom redu samita?
Fokus Pekinga na samitu je na reafirmaciji političkih veza koje je stalno gradio širom Afrike i tražiće da se angažuje na temama kao što su ulaganja u poljoprivredu, razvoj afričke zdravstvene industrije i pronalaženje novih tržišta za kinesku obnovljivu energiju.
Ali afričke vlade su možda manje prijemčive za ove poduhvate nego u prošlosti, posebno imajući u vidu da Kina tek treba da ispuni obećanje sa posljednjeg samita FCOCA 2021. da će kupiti robu u vrijednosti od 300 milijardi dolara od afričkih država.
Afrički lideri će takođe tražiti garancije o napretku nedovršenih infrastrukturnih projekata koje finansira Kine, kao što je kontroverzni projekat u Keniji za željeznicu vrijednu pet milijardi dolara, izgrađenu finansiranjem Kineske izvozno-uvozne banke, koja povezuje glavni grad Najrobi, sa lučkim gradom Mombasa. Druga faza koja je imala za cilj da se nastavi željeznička linija do Ugande nikada nije ostvarena, a obje zemlje su imale problema da otplate svoje dugove.
Predsjednik Kenije William Ruto tražio je od Kine zajam od milijardu dolara 2023. i reprogramiranje postojećeg duga kako bi završio druge infrastrukturne projekte u zastoju koji su finansirani preko Inicijative Pojas i put.
Kenija sada Kini duguje više od osam milijardi dolara, a potezi vlade da servisira njen ukupni rastući dug nedavno su doveli do smrtonosnih protesta u zemlji.
- Sud u Keniji odobrio slanje vojske za obuzdavanje protesta
- Preko ratova u Gazi i Ukrajini, Kina teži da predvodi Globalni jug
Kina se do sada opirala da ponudi olakšanje duga i pored toga što su se neke afričke države borile da otplate svoje dugove. Međutim, u svjetlu takvih dešavanja od afričkih lidera se očekuje ne samo da izvrše pritisak na Peking za više kineskih investicija, već i da traže povoljnije zajmove.
Zašto je Afrika važna za Kinu?
Proteklih decenija, pristup Pekinga Africi se promijenio od fokusa da se eliminiše politička podrška Tajvaju ka sve većem ciljanju kontinenta kao lokacije za investicije kineskih kompanija od kada je Kina počela da bilježi ekonomski rast kasnih 1990-ih.
To je pokrenulo novi talas uključivanja koji je osnažen Inicijativom Pojas i put tokom 2010-ih dok je Kina slala stotine hiljada radnika u Afriku da grade njene megaprojekte i uključivala se u ogromna prirodna bogatstva kontinenta.
Afrika je mladi kontinent u porastu, na kojem se prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, nalazi devet od 20 najbrže rastućih ekonimija u 2024. Kina Afriku vidi kao ključno tržište za svoje proizvode i vlastiti ekonomski rast.
Ali kineske firme su takođe imale namjere da obezbijede pristup afričkim mineralnim bogatstvima rijetkih ruda, od kojih su mnoga ključna u proizvodnji koja se koristi u tehnologiji obnovljive energije.
Samo region Moanda u Gabonu sadrži čak jednu četvrtinu poznatih globalnih rezervi mangana, a Južna Afrika čini 37 procenata globalne proizvodnje tog minerala.
Rudarstvom kobalta, važnog metala potrebnog za pravljenje obnovljivih baterija za proizvode kao što su EV i pametni telefoni, dominira Demokratska Republika Kongo, sa 70 odsto ukupnog svjetskog bogatstva.
Trka da se dobiju ovi strateški važni resursi u Afriku je takođe donijela kompeticiju dok kompanije iz Kine i Sjedinjenih Država pokušavaju da nadmudre jedni druge kako bi si osigurali pristup rijetkim mineralima i metalima.
Šta druge regije mogu naučiti iz veza Kine i Afrike?
Vrhunac kineskih investicija u africi bio je 2016. godine a zajmovi Pekinga za afričke vlade od tada su značajno opali sa 28,4 milijarde dolara na 1,9 milijardu 2020.
Podaci Centra za globalnu razvojnu politiku Univerziteta u Bostonu pokazuju da je vrijednost zajmova porasla na 4,2 milijarde dolara u 2023. godini, ali to čini samo 13 zajmova za osam zemalja i dvije regionalne banke.
Kako kaže Vines, ovo pokazuje da "stari model Pekinga da nudi kredite za velike infrastrukturne projekte i ubrzanu industrijalizaciju" izgubio je na zamahu usred usporavanje kineske ekonomije i poteškoća koje su neke afričke države imale u otplati dugova.
Ali dok neke afričke zemlje imaju velike kineske kredite i pate od dugova koji izmiču kontroli, za njihovu trenutnu situaciju ne može se okriviti samo pozajmljivanje od Kine, rekao je Vines.
Zemlje poput Kenije i Zambije loše su upravljale svojim dugovima svim povjeriocima, ne samo Kini, dok su druge afričke zemlje uspjele da upravljaju svojim dužničkim aranžmanima sa Pekingom bez rizika i incidenata.
Iako ova promjenljiva dinamika djelimično odražava sve veći nadzor Kine nad načinom na koji ona odobrava zajmove, ona odražava afrički kontinent koji je politički i ekonomski privlačan za više spoljnih sila, dajući lokalnim vladama više prostora da uravnoteže svoje veze sa partnerima izvan Kine i Zapada, npr. Rusijom, Indijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Turskom.
"Afričke države podešavaju navigaciju kroz multipolarni svijet i pokušavaju da ne budu označene kao prokineske ili proameričke", rekao je Vines. "Za razliku od prije 20 godina, sada ima mnogo više izbora."
Facebook Forum