Dostupni linkovi

Višedecenijske kazne za deportovane u Tursku, na Kosovu ćute


Petoro izrčenih je inače radilo u školi "Mehmet Akif" na Kosovu, blisku pokretu Hizmet, dok je jedan bio lekar
Petoro izrčenih je inače radilo u školi "Mehmet Akif" na Kosovu, blisku pokretu Hizmet, dok je jedan bio lekar

Šest turskih državljana koje je Kosovo uhapsilo i izručilo 2018. godine kažnjeni su sa preko 56 godina zatvora ukupno. Većina njih su dobili preko osam godina zatvora, a jedan od njih, Mustafa Erdem 5. juna ove godine kažnjen je sa 15 godina.

Kosovske vlasti su u martu 2018. na zahtev turskih vlasti u isti dan uhapsile i izručile šestoricu državljana. Njihova ekstradicija sprovedena je u koordiniranoj akciji obaveštajnih službi Kosova i Turske. Zvanična Ankara ih je sumnjičila da su članovi organizacije Hizmet, bivšeg turskog imama Fetulaha Gulena, koga turske vlasti okrivljuju za neuspeli puč 2016. godine.

Njih petoro je inače radilo u školi "Mehmet Akif" na Kosovu, blisku pokretu Hizmet, dok je jedan bio lekar. Parlamentarna istražna komisija je u februaru 2019. utvrdila 31 prekršaj prilikom procesa hapšenja i ekstradicije. Istragu procesa i dalje vodi Specijalno tužilaštvo Kosova.

Mustafa Erdem 5. juna ove godine osuđen je na 15 godina zatvora
Mustafa Erdem 5. juna ove godine osuđen je na 15 godina zatvora

Za greškom uhapšenog višegodišnji zatvor

Jedan od osuđenih u ovom slučaju je Hasan Husein Gunakan, koji je uhapšen greškom umesto Hasana Demira. Bez obzira na to, protiv njega je podignuta optužnica a 28. januara dobio je i presudu. Prema rečima njegovog sina Mustafe, koji i dalje živi na Kosovu, Gunakan je optužen da je bio "član naoružane terorističke organizacije, poznata kao "FETO", kao i za špijunažu". Osuđen je da je "pripadao organizaciji FETO", ali ne i za špijunažu.

"Sud je odlučio da ga kazni sa osam ipo godina, bez ijednog dokaza. Odluka je bazirana na lažnim optužbama", izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Gunakanov sin Mustafa.

"Onda smo se žalili na odluku, i čekajući ishod, desila se pandemija korona virusa koja je odužila razmatranje žalbe", dodao je.

Ističe da njegov otac zajedno sa svim ostalima služi kaznu u Silivri zatvoru u Istanbulu.

Bez kontakta sa porodicom

Porodica Hasana Gunakana nije bila u stanju da ga kontaktira prvih 50 dana nakon što je izručen Turskoj.

"Onda smo dobili šansu da razgovaramo deset minuta nedeljno. U martu ove godine (zbog pandemije) zabranjene su sve posete, uključujući i posete advokata, a telefonski razgovori su produženi na 20 minuta", priča Mustafa.

Koliko su optužbe verodostojne?

Hafza Girdap, portparolka i direktorica za pitanja žena u organizaciji Zagovornici utišane Turske (Advocates of Silenced Turkey), četiri godine živi u Njujorku. I nju sumnjiče da je učestvovala u pokušaju puča u julu 2016. u Turskoj. Prema njenim rečima, sudski procesi nad turskim državljanima sa Kosova odvijali su se sa fabrikovanim optužbama.

"Institucije u Turskoj su uzeli te ljude, onda su izmislili dokaze protiv njih, jer da su imali prave dokaze onda su trebali da budu nađeni pre sudskih procesa. Prvo su ih zatvorili, a onda rekli: 'Sada smo našli dokaze'. To nije logično", navodi Girdap.

Ona dodaje da je glavni razlog zašto su u zatvoru taj što su deo jedne organizacije, a što bi trebalo da bude normalno u demokratskim zemljama.

Ali, osuđeni u ovom slučaju Hasan Gunakan u svojoj odbrani je porekao da je deo "organizacije FETO", kako Hizmet nazivaju turske vlasti.

Njegov sin Mustafa je ispričao da je njegov otac preneo da je radio u školi "Mehmet Akif" na Kosovu, koja funkcioniše na osnovu zakona Kosova, i da je 26 godina radio van Turske.

"Sve nam je ovo puno otežalo život. Preciznije, uništili su deo našeg života", kazao je Mustafa.

On je dodao da su članovi njegove porodice bili primorani da traže azil na Kosovu, budući da je AmbasadaTurske odbila da im sada produži trajanje pašosa.

Nordic Monitor: Tužilaštvo je izmislilo dokaze

Nordic Monitor, informativni web portal kojim upravlja Nordijska mreža za istraživanje i monitoring sa sedištem u Stokholmu, u jednoj objavi 23. jula navodi da je u slučaju šestorice turskih državljana deportovanih sa Kosova bilo izmišljenih optužba.

Ova mreža pokriva verske ekstremističke, etničke pokrete, kao i one radikalne, sa fokusom na Tursku.

"Novi dokumenti od 21. decembra 2018 potvrđuju još jednom izveštaje obaveštajnih službi koje su napravile turske diplomatske misije kao deo velike špijunske kampanje gde su targetirali kritičare i protivnike turske vlade van Turske, a onda su se koristili u krivičnim predmetima u zemlji", navodi Nordic Monitor.

Na osnovu navoda ove organizacije, i u slučaju deportacije turskih državljana sa Kosova ključnu ulogu je odigrala Ambasada Turske u Prištini koja je bila uključena u planiranju, logistici i koja je služila kao "pritvorni centar".

U vezi ovih nalaza RSE je kontaktirao Ambasadu Turske u Prištini, ali do objave teksta nije dobio komentar.

Istraga na Kosovu bez rezultata

Tajna akcija deportacije turskih državljana izazvala je mnoge reakcije na Kosovu, a za tako nešto niko nije preuzeo odgovornost. Tadašnji premijer Ramuš (Rasmush) Haradinaj razrešio je dužnosti šefa Obaveštajne agencije Dritona Gašija i ministra unutrašnjih poslova Fljamura Sefaja.

Skupština Kosova je formirala istražnu parlamentarnu komisiju koja je na kraju svog rada utvrdila 31 zakonski prekršaj tokom procesa hapšenja i ekstradicije, te da su dve glavne kosovske bezbednosne institucije počinile najveći prekršaj, Kosovska obaveštajna agencija i Policija Kosova.

Kakos u rekli iz te komisije, ove dve institucije uhapsile turske državljane koji su legalno boravili na Kosovu i potom ih predale jednoj stranoj službi koja je izvršila nezakonsku ekstradiciju. Skupština Kosova je usvojila izveštaj komisije.

Bivši član te komisije Sami Kurteši izjavio je da ni jedna osoba nije preuzela krivičnu odgovornost u tom slučaju.

"Tužioci Specijalnog tužilaštva, ili bilo koji drugi tužilac, koji bi trebali da se bave ovim pitanjem nemaju smelost da se bave ključnim osobama a to su (tadašnji) šef policije (Špend Mađuni) i direktor Obaveštajne agencije (Driton Gaši)", kaže Kurteši.

U komisiji je bio i poslanik Demokratskog saveza Kosova, sada zamenik premijera Driton Seljmanaj. RSE je pokušao da dođe do njegovog komentara, ali on nije odgovorio.

Ni pravosudne institucije ne odgovaraju u vezi istrage ovog slučaja a koju od 2018. sprovodi Specijalno tužilaštvo. Prošle godine, 4. jula, rekli su da se "ispituju svedoci, kao i jedan veliki broj osumnjičenih". A policijski inspektorijat Kosova je 2019. podigao krivične prijave protiv 22 policijska zvaničnika u vezi ovog slučaja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG