Inovacije kazahstanskih 'Eko-poduzetnika' u sjeni ravnodušnosti vlasti

Možda nisu svjesne svog doprinosa, ali prikladno nazvane crne vojničke muhe sada se nalaze na prvoj liniji borbe za održiviju planetu.

U Kazahstanu, kao i u mnogim drugim zemljama, ta borba ponekad izgleda kao nemoguća misija, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Iako se vlada nedavno obavezala na postizanje karbonske neutralnosti do 2060. godine, zelena ekonomija u najbogatijoj zemlji Centralne Azije još uvijek ima dug put pred sobom.

Ugalj trenutno čini otprilike polovinu ukupne potrošnje energije, naftna i gasna industrija dominiraju ekonomijom, a velika većina komunalnog otpada se ne reciklira.

Međutim, za Bekezhana Qairgalieva, poduzetnika iz najvećeg kazahstanskog grada Almatija, to znači da postoji ogroman potencijal za širenje njegovog ekološki prihvatljivog biznisa — pod uslovom da dovoljno ljudi sazna za njega.

"Primamo oko 400 kilograma organskog otpada dnevno. To proizvodi oko 130-150 kilograma gnojiva," rekao je Qairgaliev za Kazahstanski servis RSE tokom nedavnog ekološkog sajma na kojem je promovisao usluge svoje nove farme crnih vojničkih muha.

"Trenutno radimo sa 27 restorana. Želimo početi raditi i sa školama," dodao je.

Tamne metalik muhe duge oko dva centimetra, kao glavni akteri ove veoma efikasne transformacije, razlog su zašto su farme poput Qairgalievove nastale u mnogim zemljama svijeta tokom protekle decenije.

Njihove gladne larve mogu progutati velike količine organskog otpada već sedmicu dana nakon što se izlegu i tako pomažu u proizvodnji komposta bogatog hranjivim tvarima nekoliko puta brže od tradicionalnih kompostnih hrpa.

Na taj način, pomažu u smanjenju emisija metana s deponija — drugog najzastupljenijeg stakleničkog plina nakon ugljen-dioksida i najmoćnijeg u smislu zagrijavanja planete proporcionalno njegovoj količini.

Mali doprinos za veliko obećanje Kazahstana o smanjenju metana

Na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama u Dubaiju 2023. godine (COP28), Kazahstan je postao prva centralnooazijska zemlja koja se pridružila Globalnom obećanju o metanu, obavezi koju dijeli više od 150 zemalja, a koja podrazumijeva smanjenje emisija ovog plina za 30 posto do 2030. godine.

Glavni fokus kazahstanske obaveze bit će na naftnom i gasnom sektoru, koji je daleko najveći izvor emisija metana u ovoj energetski bogatoj zemlji, a drugi najveći na globalnom nivou, odmah nakon poljoprivrede.

Treći na globalnoj listi krivaca za metan? Organski otpad, truli na odlagalištima.

Prema Koaliciji za klimu i čisti zrak, inicijativi koju podržava Program za okoliš Ujedinjenih nacija, tehnologija crnih vojničkih muha (BSF) jedna je od dvije "nedovoljno finansirane, ali vrlo učinkovite metode za smanjenje utjecaja emisija iz organskog otpada", uz biopokrivače, koji se direktno primjenjuju na deponijama.

Pored proizvodnje gnojiva različitog kvaliteta, poduzetnici koji koriste BSF mogu koristiti larve ovih muha za stvaranje vrijedne i ekološki održive hrane za druge industrije, poput ribogojilišta.

Qairgaliev ne traži nikakvu finansijsku pomoć od vlade.

Kaže da je njegov biznis profitabilan, iako košta njegove klijente manje od tradicionalnog odvoza otpada.

Ali tvrdi da bi vlasti barem mogle podići svijest o održivom poslovanju i osigurati da se različite vrste kućnog otpada razvrstavaju prije odvoza.

U prošlosti su vlasti u tom pogledu činile samo polovične napore, kaže on.

"Bilo je vremena kada su se pojavili posebni žuti kontejneri. Ali to uopšte nije funkcionisalo", rekao je. "Na kraju bi došao samo jedan kamion za smeće. I onda bi sve jednostavno odvezao na deponiju."

Smanjenje otpada na početnom nivou

Kazahstanska vlada priznaje da ne čini dovoljno kada je riječ o ekološki prihvatljivom upravljanju otpadom.

Manje od jedne četvrtine od četiri miliona tona komunalnog otpada prošle godine je obrađeno na bilo koji način, navode vlasti.
Drugi izvještaji su još kritičniji.

Na konferenciji u aprilu koju je organizovao Atameken, vodeće kazahstansko poslovno udruženje, stručnjaci iz industrije su izjavili da je reciklirano samo oko 3,5 posto od 100.000 tona plastike koja je 2023. godine završila na deponijama širom zemlje.

U martu je ministar okoliša Erlan Nysanbaev obećao da će se u bliskoj budućnosti izgraditi 37 postrojenja za reciklažu čvrstog otpada.

Ali održivost mora dolaziti i odozdo, a ne samo s vrha.

Jedna organizacija koja pokušava pomoći u aktivnostima podizanja svijesti na lokalnom nivou je Recycle.Birge (Mi recikliramo zajedno), koja redovno organizuje "eko-subbotnike" u Almatiju.

Ideja subbotnika potječe iz vremena Sovjetskog Saveza, kada su se organizovane dobrovoljne radne akcije, često posvećene čišćenju gradova.

Međutim, u ovom slučaju naglasak je na prikupljanju i sortiranju otpada u vrlo specifične kategorije, s kontejnerima za različite vrste plastike, metala, kozmetički i medicinski otpad, baterije i još mnogo toga.

Ponekad su korisnici ovih akcija lokalni "eko-poduzetnici" koji otpad pretvaraju u proizvode za prodaju. Na primjer, Yury Kirdyushkin i njegov projekat Plastic Harahura iskoristili su u posljednje dvije godine oko tri tone plastičnog otpada za stvaranje novih predmeta i umjetničkih djela.

Ipak, smatraju organizatori, najvažnije je uvođenje kulture recikliranja i širenje poruke o tome šta se sve može ponovno upotrijebiti.

Leila Mukhitdinova, poznata među prijateljima kao "Farmerka Leila", radi nešto slično, ali u manjem obimu, putem WhatsApp grupe od 100 članova koju administrira pod nazivom Eko-čuvari.

Grupa raspravlja o detaljnim pitanjima vezanim za odlaganje otpada i recikliranje, kao što su da li se vrećice od čaja mogu staviti na kompostne hrpe i koje su ekološki prihvatljive opcije za odlaganje lijekova kojima je istekao rok trajanja.

Mukhitdinova, koja kaže da nije kupila novu odjeću već 20 godina, također ima koristi od grupe.

Mnogi članovi sada doniraju ostatke hrane njenim kokošima i kozama na farmi izvan Almatija umjesto da ih bacaju.

Ponosna je što su mnogi članovi njene grupe sada strastveni komposteri — hobi koji je u Kazahstanu još uvijek rijedak — i što doprinose smanjenju opterećenja deponija.

"Ovakve (WhatsApp) grupe su važne jer možda izgledamo malo čudno izvana. Ponekad čak i naši rođaci misle da smo neobični, gotovo ludi. I zato trebamo podržavati jedni druge. Ljudi trebaju razumjeti da nisu sami", rekla je Mukhitdinova za RSE.