Gubi li indijski gigant ArcelorMittal ulogu u Kazahstanu?

Pišu: Jelena Veber i Chris Rickleton

Dimnjaci najveće čeličane u Kazahstanu nadvijaju se nad gradom Temirtauom, baš kao i pitanja o budućnosti fabrike u kojoj je prvi predsjednik zemlje započeo svoj radni vijek, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Usred niza nesreća i smrtnih slučajeva u rudnicima koji snabdjevaju čeličanu i dugotrajnih pritužbi na veliko zagađenje u gradu, vlasti oštro govore o ArcelorMittal Temirtau, ogranku globalnog giganta čelika ArcelorMittala.

Istovremeno, čini se da nemaju plan da zamijene investitora koji je ušao na kazahstansko tržište prije gotovo tri decenije u dogovoru o oživljavanju čeličane izgrađene u Sovjetskom Savezu.

Pet radnika je poginulo 17. avgusta nakon požara u ugljenokopu Kazakhstanskaja, koji je pod kontrolom ArcelorMittala, što je posljednja u nizu nesreća koje su od 1995. godine uzrokovale oko 140 smrtnih slučajeva.

Vladina retorika prema kompaniji je već neko vrijeme negativna, a činilo se da je ovo kap koja je prelila čašu.

Obraćajući se novinarima nakon tragedije, ministar finansija Erulan Žamaubaev spomenuo je "političku odluku" koja je donesena u vezi s izlaskom ArcelorMittala iz Kazahstana.

Ali, zamjenik ministra industrije Iran Šarkan nije dao puno informacija o razgovorima vlasti s kompanijom u službenom odgovoru na pitanja koja je u septembru poslao Kazahstanski servis RSE.

Kazao je da vlada radi na "stabilizaciji situacije u kompaniji" i da je ArcelorMittalu postavio čvrste zahtjeve u pogledu zaštite na radu i potrebe da se izbjegne pad proizvodnje.

"Preporučujem da se pitanja u vezi promjene vlasništva upute vlasnicima kompanije", glasio je Šarkanov odgovor.

Izvještaje da bi ruski proizvođač čelika Severstal, koji je pod SAD i EU sankcijama, mogao čekati u međuvremenu, odbacio je 7. septembra prvi zamjenik kazahstanskog premijera Roman Skljar.

"Radi se na privlačenju drugih investitora koji mogu da rade efikasno i ulože potrebna sredstva u proizvodnju. Sigurnost na radu je prioritet. Ali s kompanijom koju ste naveli nema pregovora", rekao je Skljar novinarima.

Crni snijeg i ružičasti gasni oblaci

ArcelorMittal ispostava u Temirtau nije ništa rekla o situaciji, što je činjenica koja povećava neizvjesnost koju osjećaju radnici koji su razgovarali s Kazahstanskim servisom RSE pod uslovom da ostanu anonimni.

"Na poslu nam šefovi govore da ne brinemo. Ali kako možete mirno raditi kada nemate povjerenja? Moramo razumjeti šta se događa i na šta se treba pripremiti", rekao je jedan radnik.

Od prvih godina rada čeličane, Temirtau je bio na glasu kao grad u kojem je vazduh bio teško zagađen metalima.

Sve nade da će indijski magnat čelika Lakšmi Mital značajno očistiti proizvodnju nakon što je kupio kompaniju pokazale su se neutemeljenim.

Zapravo, kompanija je 2018. donijela negativan publicitet gradu od 200.000 ljudi kada su međunarodni mediji izvještavali o padanju crnog snijega.

Predstavnik kompanije je kao objašnjenje te krize naveo vrijeme bez vjetra.

Stanovnici su 2021. sa prozora gledali užas dok je ružičasti oblak plutao nad gradom, navodno nastao zbog kvara u opremi za filtriranje na čeličani.

Mnoge porodice u Temirtau već tri generacije rade u čeličani.

Golema emisija štetnih plinova uzela je danak u zdravlju, sa slučajevima raka, respiratornih bolesti koji su 20-30 posto veći u Temirtau od prosjeka za pokrajinu Karagandi, prema službenim podacima.

Pa ipak, važnost diva za regionalnu ekonomiju je ogromna, može se pohvaliti godišnjim proizvodnim kapacitetom od četiri miliona tona sirovog čelika i osigurati dom za proizvodnju osam rudnika uglja i četiri rudnika željezne rude.

Fabrika je takođe ključna za ArcelorMittal, jer je postala najproduktivnija kompanija u bivšim sovjetskim zemljama nakon pada kapaciteta u većoj čeličani ArcelorMittal Krivi Rih nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ipak, većinu vremena u Kazahstanu, kompaija je bila vrlo tajnovita.

Viktor Gafiulov, koji je postao šef ArcelorMittala nakon fatalne nesreće u jednom od rudnika kompanije 2022., rekao je novinarima prošlog mjeseca da nema ovlašćenja da govori o vlasništvu.

Kompanija je ignorisala dva RSE zahtjeva za dodatnim informacijama.

Era poslije Nazarbaeva?

Činilo se da je ArcelorMittal Temirtau imao udobniju poziciju dok je bivši kazahstanski predsjednik, autoritarni Nursultan Nazarbaev, još uvijek upravljao zemljom.

Nazarbaev je bio dio prve generacije Kazahstanaca koji su poslani na rad u novoizgrađenu čeličanu, koja se tada zvala Metalurški kombinat Karaganda. Ova putanja je bila platforma za njegov uspon kroz komunističke redove.

A upravo je Nazarbaev, u prvim godinama nezavisnosti, sredinom 1990-ih nagovorio indijskog magnata Lakšmija Mitala da kupi operaciju za nešto više od 200 miliona dolara.

Uslovi sporazuma nikada nisu javno objavljeni, a opozicioni političari su tvrdili da Nazarbaev ima više od patriotskog interesa za projekt.

Ali njegov nasljednik, predsjednik Kasim-Žomart Tokaev, nema razloga da se prema nepopularnoj kompaniji odnosi sa sentimentom jer je prošle godine učvrstio vlast na račun Nazarbajevljevog klana nakon što je Kazahstan doživio svoje najnasilnije nemire otkad je stekao nezavisnost 1991. godine.

Uoči reizbora u novembru, Tokaev je kritikovao "oligarhijski kapitalizam" i pozvao na pojačanu državnu kontrolu, posebno nad ArcelorMittal Temirtau.

Ove i prošle godine vlasti su naložile kompaniji da plati kazne za poreske i ekološke prekršaje u iznosu većem od 10 miliona dolara.

Tokaev je razgovarao s Lakšmijem Mittalom u septembru 2022., a predsjednikov kabinet je kasnije izjavio da je Mittal obećao ulaganja do milijardu dolara za modernizaciju kompleksa, poboljšanje sigurnosti radnika i smanjenje emisija gasova.

Nakon tragičnog požara u rudniku Kazakhstanskaja, premijer Alikan Smailov sugerisao je da obećana ulaganja nisu izvršena.

Takođe je okrivio ArcelorMittal za situaciju za koju je tvrdio da je dovela do svake druge smrti radnika u globalnim operacijama grupe koja se dogodila u Kazahstanu.

"Ne vidim izglede da ovaj investitor ostane u Kazahstanu s obzirom na njegov odnos prema proizvodnji", rekao je Smailov.

Pa ipak, ko bi mogao da dođe na njegovo mjesto?

Prvi potpredsjednik vlade Skljar gotovo je isključio nacionalizaciju, navodeći negativan uticaj na investicionu klimu.

Ruske kompanije bi mogle da budu zainteresovane za fabriku s obzirom na drastičan pad industrijske proizvodnje nakon sankcija koje je Zapad uveo Moskvi zbog rata u Ukrajini.

Ali te iste sankcije čine svako rusko ulaganje rizičnim potezom, pogotovo sada kada podaci o trgovini u centralnoj Aziji privlače međunarodnu pažnju. (Samo izvoz u Rusiju iz pokrajine Karaghandij činio je polovinu ukupnog izvoza pokrajine u prva dva mjeseca ove godine, u poređenju s jednom četvrtinom prethodnih godina.)

Stručnjaci s kojima je razgovarao Kazahstanski servis RSE, istaknuli su činjenicu da bi svaka nova kompanija morala da uloži upravo onoliko koliko je vlada tražila od ArcelorMittala samo da željezara bude u skladu sa specifikacijama.

"Bez nadogradnje sadašnje imovine kompanije, to nije tako isplativo ulaganje, velik dio infrastrukture kompanije je istrošen", rekao je ekonomski analitičar Rasul Rismambetov, tvrdeći da očekuje da se dvije strane "cjenkaju" prije bilo kakvog većeg donošenja odluke.