Očekuje se da će glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda (ICC), Karim Khan, posjetiti Kijev 10. septembra kako bi podstakao potragu za pravdom od strane tog međuvladinog suda za navodne ruske ratne zločine u tekućoj invaziji na Ukrajinu.
Očekuje se da će se Khan sastati s ukrajinskim glavnim tužiocem Andrijem Kostinom i posjetiti dječju bolnicu Okhmatdyt u Kijevu, koja je pogođena u "masovnom" ruskom zračnom napadu 8. jula u kojem su poginule desetine ljudi.
Khan se bavi mogućim ratnim zločinima od rane invazije u punom obimu, najavljujući istragu u martu 2022. o potencijalnim zločinima koji se protežu dalje od ruske invazije na Ukrajinu.
On i drugi zvaničnici ICC-a bili su u više posjeta Ukrajini od februara 2022.
U februaru 2023. Khan je raspisao krivične naloge za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ruskom povjerenicom za prava djece, Marijom Lvovom-Belovom, zbog nezakonite deportacije i transfera ukrajinske djece u Rusiju iz okupiranih područja Ukrajine.
ICC je od tada izdao naloge za komandanta ruskog vazduhoplovstva i komandanta mornarice zbog napada na civilne ciljeve u Ukrajini za koje je Khan rekao da predstavljaju ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Rusija je negirala da je ciljala civile uprkos gotovo stalnim napadima na ukrajinske stanovnike.
Moskva nije potpisnica Rimskog statuta iz 1998. kojim je uspostavljen ICC i optužila je sud da je "marionetsko tijelo" koje služi uskim zapadnim interesima.
Ukrajina također nije među 120 i više potpisnica Rimskog statuta, ali Kijev je prihvatio nadležnost ICC-a u prošlim slučajevima na svojoj teritoriji.
Na nalozima ICC-a nalazi se i izraelsko vodstvo i sadašnje i bivše vođe Hamasa, terorističke organizacije koju su odredile SAD i EU. Hamas je upao iz Pojasa Gaze u južni Izrael 7. oktobra i ubio najmanje 1.200 ljudi, od kojih su mnogi civili, što je izazvalo izraelski vojni odgovor koji je razorio Gazu i njene stanovnike i zaprijetilo širim sukobom.
Pored progona visokih čelnika Hamasa zbog navodnih ratnih zločina, Khan je tražio naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i ministra odbrane Yaova Gallanta zbog izraelskog vojnog odgovora u Pojasu Gaze u kojem je živjelo 2 miliona Palestinaca.
Jermenija je postala 124. država potpisnica Rimskog statuta u februaru, mjesecima nakon što je munjevita ofanziva Azerbejdžana primorala na kapitulaciju etničkih jermenskih snaga koje su desetljećima kontrolirale međunarodno priznati azerbejdžanski region Nagorno-Karabah.
Azerbejdžansko preuzimanje vlasti navelo je oko 100.000 etničkih Jermena da napusti region i izazvalo optužbe u Jerevanu za ratne zločine.
