Raspravno vijeće Haškog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) zakazalo je izricanje prvostupanjske presude ratnom predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću za 24. ožujak ove godine.
Presuda će se izreći u 14 sati, a na nju postoji mogućnost žalbe.
Karadžić se tereti po 11 točaka optužnice - za progone koji su u više općina rezultirali genocidom nad Hrvatima i Bošnjacima 1992.godine, za teror nad Sarajlijama kojih je tijekom opsade (1992-1995) ubijeno oko 11.500 ljudi, za genocid u Srebrenici 1995. godine, te za uzimanje međunarodnih promatrača za taoce te iste godine.
U svojim završnim riječima, potkraj rujna 2014. godine, haško tužiteljstvo je zatražilo doživotnu kaznu zatvora za Karadžića, podsjećajući na ratne užase s kojima ga se dovodi u zapovjednu vezu.
Tužitelj: Karadžić se skriva iza srpskog naroda
Haški tužitelj Alan Tiger je naveo kako je Karadžić bio poznat kao lažac i među međunarodnim predstavnicima koji su pokušavali zaustaviti rat. Kao i za vrijeme rata – Karadžić se i u sudnici skrivao iza srpskog naroda, pokušavajući napraviti reviziju onog što se dogodilo.
Podsjećeno je i na užase u logorima u koje je zatočavano na tisuće civila, o čemu su se čula brojna svjedočenja preživjelih tijekom suđenja.
Užasne patnje koje su pretrpjeli preživjeli ostavili su teške posljedice na Bošnjake i bosanske Hrvate pa su prema tužiteljstvu logori bili još jedan element u pokušaju da ih se uništi kao grupe, što ide u prilog optužbi za genocid.
Prema haškoj optužbi Karadžić je kontrolirao opsadu Sarajeva i teror nad njegovim građanima, što je pak koristio kao sredstvo prisile u pregovorima tijekom rata.
U završnici se tužiteljstvo osvrnulo na udruženi zločinački poduhvat i genocidne namjere optuženog u vezi bošnjačkih zarobljenika u Srebrenici, kojih je u toj zaštićenoj zoni prema optužnici pogubljeno najmanje njih 7.000, dok posljednji izvještaji svjedoka stručnjaka tužiteljstvu govore i preko 8000 žrtava.
Optuženi sve poricao
S druge strane Karadžić, koji se branio sam, osporavao je svoju odgovornost za rat i etničko čišćenje predstavljajući sebe i svoje vlasti - kao nacionalno tolerantne.
"Mi smo pazili naše muslimane dok god nisu pucali. I nismo ih terali da idu u vojsku. A Hrvati oko Prijedora i u zapadnoj Krajini su redovno učestvovali u našoj vojsci", govorio je Karadžić.
Iako je odbacivao svoju odgovornost za sve zločine, tvrdeći da su oni bili spontani i počinjeni od strane pojedinaca van kontrole - Karadžić je i poricao broj žrtava u Sarajevu, Srebrenici, kao i drugim oćinama za koje se tereti. Brojevima žrtava, poput 8.000 ubijenih u Srebrenici, se prema njegovoj tezi obrane – manipuliralo.
(Završne riječi u vezi optužbi za genocid u Srebrenici, Youtube)
Suđenje je počelo 2009. godine, no izvođenje dokaza optužbe tek 2010.
