Suđenje Radovanu Karadžiću, bivšem lideru bosanskih Srba optuženom za genocid u BiH, počelo je ponedjeljak i nakon što su saslušane ključne tačke njegove odbrane, Wall Street Journal postavlja pitanje može li se spriječiti pretvaranje sudnice u "teatar apsurda".
Karadžić, koji je četiri mjeseca bojkotirao Haški tribunal, prva dva dana iznošenja svoje odbrane je iskoristio da objasni kako su njegove masovne ubice u toku rata protiv BiH zapravo bile jedinice koje su se borile protiv islamskog fundamentalizma, da etničkog čišćenja u svrhu stvaranja čiste Srbije nije bilo, a da su ljudi zatočeni u logorima u svakom trenutku mogli napustiti koncentracione kampove.
On je takođe ustvrdio, piše WSJ, da nije bilo 44-mjesečne opsade Sarajeva, da su leševi na Markalama dovezeni, a da je pogubljenje 8.000 muškaraca u Srebrenici mit kojeg su isfabricirale zapadne sile.
U intervjuu kojeg je za RSE dao Alain Little, koautor knjige i serije Smrt Jugoslavije, kaže kako se Karadžić na ovaj način zapravo ne obraća sudijama, nego publici izvan Tribunala.
"On se ne ponaša kao optuženi nego kao političar koji se obraća svojim biračima. Ali vidjećemo uskoro kakva će biti njegova reakcija kada se suđenje nastavi i kada on bude suočen sa žrtvama, zapravo sa onima koji su preživjeli zločine za koje on tvrdi da se nisu ni dogodili. Kada u haškoj sudnici bude prezentirana detaljna rekonstrukcija događaja sasvim suprotna onom što je Radovan Karadžić opisao u svojoj odbrani, to će biti sasvim novi momenat i biće zanimljivo vidjeti njegovu reakciju kada se suoči sa žrtvama, sa stvarnim konsekvencama onog što se dogodilo, bilo pod njegovom komandom ili kao dio realizacije srpskog projekta," rekao je Little.
"Iz načina kako on govori može se steći utisak kao da nije imao uvid u neke osnovne činjenice. Na primjer, govoreći o masakru na Markalama u Sarajevu u februaru 1994. godine gdje je 68 ljudi ubijeno, on navodi da se taj masakr nije uopšte mogao dogoditi zato što se vidi da na tezgama nema voća i povrća. Svi oni koji imaju makar kratko iskustvo rata u Sarajevu znaju da voća i povrća nije bilo nikada tokom opsade. To je toliko poznata činjenica da je neshvatljivo da on s njom ne raspolaže. Tako da je bilo zanimljivo slušati kako je rat izgledao iz ugla Pala i iz ugla Karadžićevog kruga," rekao je britanski novinar.
Ove opservacije Littlea, specijalnog izvještača BBC-a iz Haga, podržava većina svjetskih ratnih reportera iz Sarajeva.
Većina se njih istovremeno nada da će Karadžićevo suđenje biti iskorišteno da se napokon poslože činjenice iz bosanskog rata, da se jasno precizira ko je napadač, a ko žrtva.
Kao i svaki optuženik i Karadžić ima pravo na odbranu. Sudije bi međutim morale znati da nije u interesu pravde provesti suđenje bez granica i obaveza.
U ponedjeljak je Karadžić, među ostalim, kazao da „jedina stvar koju očekuje jeste da mu se da mogućnost da prikaže činjenice i stvarno stanje stvari“.
Komentator WSJ ironično zaključuje kako se ukupna javnost upravo tome i nada.
Karadžić, koji je četiri mjeseca bojkotirao Haški tribunal, prva dva dana iznošenja svoje odbrane je iskoristio da objasni kako su njegove masovne ubice u toku rata protiv BiH zapravo bile jedinice koje su se borile protiv islamskog fundamentalizma, da etničkog čišćenja u svrhu stvaranja čiste Srbije nije bilo, a da su ljudi zatočeni u logorima u svakom trenutku mogli napustiti koncentracione kampove.
On je takođe ustvrdio, piše WSJ, da nije bilo 44-mjesečne opsade Sarajeva, da su leševi na Markalama dovezeni, a da je pogubljenje 8.000 muškaraca u Srebrenici mit kojeg su isfabricirale zapadne sile.
U intervjuu kojeg je za RSE dao Alain Little, koautor knjige i serije Smrt Jugoslavije, kaže kako se Karadžić na ovaj način zapravo ne obraća sudijama, nego publici izvan Tribunala.
"On se ne ponaša kao optuženi nego kao političar koji se obraća svojim biračima. Ali vidjećemo uskoro kakva će biti njegova reakcija kada se suđenje nastavi i kada on bude suočen sa žrtvama, zapravo sa onima koji su preživjeli zločine za koje on tvrdi da se nisu ni dogodili. Kada u haškoj sudnici bude prezentirana detaljna rekonstrukcija događaja sasvim suprotna onom što je Radovan Karadžić opisao u svojoj odbrani, to će biti sasvim novi momenat i biće zanimljivo vidjeti njegovu reakciju kada se suoči sa žrtvama, sa stvarnim konsekvencama onog što se dogodilo, bilo pod njegovom komandom ili kao dio realizacije srpskog projekta," rekao je Little.
"Iz načina kako on govori može se steći utisak kao da nije imao uvid u neke osnovne činjenice. Na primjer, govoreći o masakru na Markalama u Sarajevu u februaru 1994. godine gdje je 68 ljudi ubijeno, on navodi da se taj masakr nije uopšte mogao dogoditi zato što se vidi da na tezgama nema voća i povrća. Svi oni koji imaju makar kratko iskustvo rata u Sarajevu znaju da voća i povrća nije bilo nikada tokom opsade. To je toliko poznata činjenica da je neshvatljivo da on s njom ne raspolaže. Tako da je bilo zanimljivo slušati kako je rat izgledao iz ugla Pala i iz ugla Karadžićevog kruga," rekao je britanski novinar.
Ove opservacije Littlea, specijalnog izvještača BBC-a iz Haga, podržava većina svjetskih ratnih reportera iz Sarajeva.
Većina se njih istovremeno nada da će Karadžićevo suđenje biti iskorišteno da se napokon poslože činjenice iz bosanskog rata, da se jasno precizira ko je napadač, a ko žrtva.
Kao i svaki optuženik i Karadžić ima pravo na odbranu. Sudije bi međutim morale znati da nije u interesu pravde provesti suđenje bez granica i obaveza.
U ponedjeljak je Karadžić, među ostalim, kazao da „jedina stvar koju očekuje jeste da mu se da mogućnost da prikaže činjenice i stvarno stanje stvari“.
Komentator WSJ ironično zaključuje kako se ukupna javnost upravo tome i nada.
