Mehanizam za međunarodne kaznene sudove u Hagu (MICT) ovaj tjedan održao je statusnu konferenciju za ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića kako bi se osuđenik u 1. stupnju - izjasnio "o svom psihičkom i fizičkom zdravlju" u haškom pritvoru.
To je bila prva statusna konferencija u predžalbenom postupku, nakon prošlomjesečne prvostupanjske presude od 40 godina zatvora. Karadžić je na statusnoj konferenciji bio vidno uznemiren, a njegovu svakodnevnu uznemirenost nakon presude - potvrdio je i njegov branitelj Peter Robinson.
Karadžić se nije držao teme statusne konferencije o zdravlju i uvjetima u pritvoru, već se potužio na prošlomjesečnu, osuđujuću presudu od 40 godina zatvora. Izjavio je da je nepravedno procesuiran - jer se tako nije dogovorio s američkim diplomatom Ričardom Holbrukom (Richard Holbrooke), a koji mu je navodno obećao – imunitet od haškog progona.
"Morao sam dokazivati nevinost i jednostavne istine – da smo bili u građanskom ratu, da je taj rat nama objavila druga strana. Bio sam primjerno pravedan i blag predsjednik. Protivnik rata i ratnih zločina. I zajedno sa cijelim srpskim rukovodstvom – bio krajnje human i uzdržan – od čega su moj narod i moja vojska imali štete. Sve je to dokazano i nalazi se u dokaznom spisu", nastavio se braniti svojim uvjerenjima od optužbi za koje je osuđen.
Karadžić: Presuda je monstruozna
Karadžić je predžalbenom sucu Theodoru Meronu izjavio kako je bio uvjeren da će ga Raspravno vijeće osloboditi, budući da se prije izricanja presude – spakirao da ode kući. Ustvrdio je da je sve osporio po optužnici za genocid, koja je za njega monstruozna, baš kao i osuđujuća prvostupanjska presuda.
"Sve sam poništio argumentirano i sa čvrstim dokazima", ponovio je svoje mišljenje, različito od raspravnih sudaca koji su ga osudili.
Haško tužiteljstvo je prigovorilo na Karadžićev istup, budući da je na statusnoj konferenciji trebao govoriti isključivo o svom zdravlju i uvjetima u pritvoru, no predžalbeni sudac Meron je dozvolio nastavak pritužbi van teme.
"Došla je jedna presuda – koja me je zapanjila i učinila – da ne mogu vjerovati gdje se nalazim i što mi se događa", nastavio je Karadžić izražavajući nevjericu u svoju prvostupanjsku presudu.
Zatražio puštanje svih iz haškog pritvora, uključujući i sebe
Karadžić se u vezi pritvorskih uvjeta potužio – da njegova teorija – da haški pritvor izaziva rak kod velikog broja pritvorenika – još uvijek nije istražena. No umjesto da ponudi neke dokaze koje je tražio sudac Meron – Karadžić je po prvi puta spomenuo – da su za kancerogena oboljenja možda više krivi haški suci i tužitelji, nego sam pritvor.
"Sada mi je jasno da dio tih malignih bolesti koje mi doživljavamo - potječe i od te nemoći da se sagleda jedna nepravnost, jedno nefer odlučivanje i jedna bespomoćnost", izjavio je aludirajući da je tu spoznaju dobio nakon svoje osuđujuće presude.
Ipak, Karadžić je zatražio da se svi haški pritvorenici puste – dok se ne istraži njegova teorija da uvjeti u pritvoru, ili materijal kojim je izgrađen – zapravo izazivaju zloćudne bolesti. Također je predložio svoje puštanje iz pritvora do pravomoćne, drugostupanjske presude – za koju je uvjeren da će biti oslobađajuća.
"I da se pustim na slobodu dok ne budu trajale pravne radnje, na potvrdi ili obaranju ove optužnice, koja ne može proći ni na prvoj godini pravnog fakulteta“", najavio je pismeni zahtjev za puštanjem na privremenu slobodu.
"Poput tigra u kavezu"
Karadžićev pravni zastupnik Peter Robinson zatražio je od suca Merona da se njegovom klijentu omogući bolje računalo u pritvoru – kako bi se mogao bolje pripremiti za žalbu.
"Kad je riječ o zdravlju gospodina Karadžića – mogu Vam reći da se ja sastajem svaki dan s njim od kad je izrečena presuda. I ona ga je vrlo uznemirila. Ponaša se poput tigra u kavezu. Mi sada trebamo zasukati rukave i početi raditi na žalbi, a to me dovodi do pitanja uvjeta zatočenja“, izjavio je Robinson.
Podsjetimo, Karadžić je osuđen u prvom stupnju za deset od ukupno 11 točaka optužnice – za progone u bosanskohercegovačkim općinama 1992.godine, teror nad sarajevskim civilima (1992-1995), genocid u Srebrenici 1995.godine te uzimanje međunarodnih promatrača UN-a za taoce.
Presuda Raspravnog (prvostupanjskog vijeća) 24.03.2016.
