Izgubili smo bitku, ali rat još nije gotov, kaže Igor Stojanović, šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) nakon što je odbijena inicijativa te stranke o promjeni naziva ulica i ustanova koje nose ime po ličnostima povezanim sa fašističkim režimom iz Drugog svjetskog rata.
U obrazloženju inicijative, Stojanović je naveo ulice i ustanove čija imena trebaju biti promijenjena.
Čija imena su sporna?
Na prvom mjestu je Mustafa Busuladžić, intelektualac koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja, zatim Asaf Serdarević, jedan od osnivača organizacije "Mladi muslimani" (ilegalna organizacija islamskih aktivista u BiH, osnovana 1939.).
U prijedlogu je i promjena ulice koja nosi naziv Muhameda efendije Pandža, jedinog hodže u povorci Nezavisne države Hrvatske (NDH) koja je u maju 1941. prošla kroz Sarajevo.
Jedna od ulica nosi ime i Huseina Đoze, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije. Nakon rata osuđen je na pet godina zatvora i na gubitak građanskih prava.
Postoje i dvije ličnosti koje su služile kao administrativci u NDH, a imaju svoje ulice u Sarajevu. Alija Nametak, koji je bio je direktor Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH, čije ime nosi i jedan sarajevska škola, te Enver Čolaković, NDH-ov ataše za kulturu u Mađarskoj, kao i blizak saradnik Ante Pavelića, predsjednika Vlade NDH.
Stojanović kaže kako su tražili promjene ovih naziva ulica i ustanova, jer "za njih imaju dokaze".
"Vjerovatno ih ima još, međutim, ovo su te ulice i ustanove koje smo uspjeli da provjerimo, a koje nose kontroverzna imena", kaže Stojanović.
Zastupnici u skupštini KS iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Naroda i pravde (NiP) nisu željeli podržati ovakvu inicijativu. Šef Kluba zastupnika SDA, Mahir Dević smatra da je posrijedi populistička predizborna inicijativa.
"Zanimljiva je činjenica da Mladen Pozajić (hrvatski kompozitor, op.a.) se nije našao na tom spisku, iako neki podaci govore da je bio dirigent NDH. Imena koja su stavili, prije svega hodža, efendija, čak i jednog reisa, ukazuje na selektivan pristup i zato nismo podržali", kaže Dević za RSE.
Zbog čega bh. društvo ne može zatvoriti epohu Drugog svjetskog rata?
Bosanskohercegovački političar i pripadnik Narodnooslobodilačkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Raif Dizdarević kaže za RSE kako mu nije jasno da jedan slobodarski grad, kakav je Sarajevo, odbija obračun sa svim poklonicima fašizma.
"Utezanje, opstrukcije, odbijanje da se jedanput skine sa dnevnog reda pitanje naziva ulica i ustanova po ljudima koje je inače razvoj osudio kao zločince otvara drugo pitanje, a to je šta se to dešava u bh. društvu, pa ne može da zatvori ovu epohu?", kaže Dizdarević.
Dizdarević smatra da je bosanskohercegovačko društvo spremnije glorifikovati zločince, nego li ih osuditi.
"Pa vi vidite da svakodnevno ojačava ekstremni radikalni nacionalizam, četništvo, ustaštvo. Moramo svi zajedno jačati antifašizam", poručuje Dizdarević.
Problem sa školom sa imenom Busuladžića
Inicijative za promjenu naziva ulica i ustanova u Kantonu Sarajevo pokreću se skoro svake godine.
Početkom marta 2018.godine zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo donijeli su odluku o izmjeni naziva osnovne škole Mustafa Busuladžić, u Dobroševićima, na području sarajevske opštine Novi Grad. Praktično je poništena prethodna odluka ove Skupštine iz 2016. godine da se višedecenijski naziv škole "Dobroševići" promijeni u Mustafa Busuladžić. Inicijativu za ovu izmjenu podnijela je Naša stranka.
Prethodno je Ambasada Izraela za BiH sa sjedištem u Tirani, uputila Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH protestnu notu zbog odluke Skupštine Kantona Sarajevo i Opštinskog suda u Sarajevu da se Osnovna škola "Dobroševići" preimenuje u Osnovnu školu "Mustafa Busuladžić".
U protesnoj noti iz ambasade Izraela je saopšteno kako se izražava žaljenje zbog toga što su kantonalne vlasti odobrile takvu odluku, naročito uzimajući u obzir činjenice da je većina Jevreja u BiH ubijena od ruke fašističkih i nacističkih okupatorskih snaga "sa kojima se identifikovao Busuladžić".
Sporna imena ulica i u Mostaru i Banjaluci
Nema samo Sarajevo ulice i ustanove koje nose imena po ličnostima koje se vezuju za fašizam.
U Mostaru, u kome su se tokom rata vodile borbe između Hrvata i Bošnjaka, takođe postoje slični sporovi.
U tzv. zapadnom dijelu Mostara, pet ulica nosi imena vojnih i političkih zvaničnika pronacističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i hrvatskog fašističkog ustaškog pokreta, kao što su ulice Mile Budaka, Jure Francetića, Ante Vokića i Mladena Lorkovića, Ive Zelenike Tovarnika, te Đure Spuževića, koji su bili istaknuti vojni i politički dužnosnici NDH.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine je 2016. godine usvojio inicijativu kojom je od nadležnih organa grada Mostara traženo ukidanje naziva ulica koje imaju imena vojnih i političkih zvaničnika NDH. Ovu inicijativu je predložio član Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović. Nadležni organi u Mostaru četiri godine kasnije nisu proveli odluku Državnog parlamenta.
Istovremeno, u 2019. godini, bivši saziv Vlade Kantona Sarajevo predložio je gradonačelniku Banjaluke Igoru Radojičiću da tri ulice u Banjaluci promjene imena.
"Predložili smo da antifašisti, kao što su Fadil Jahić Španac ili Fuad Midžić dobiju ponovo ulice u Banjaluci. Na to je gradska uprava i bila spremna, međutim takve inicijative moraju doći iz lokalnih zajednica, što se nije desilo", objašnjava Igor Stojanović iz SDP-a.
U Banjaluci su od posljednjeg rata promijenjeni nazivi 244 ulice, pa su tako svoje ime na tablama i pločicama ispod brojeva kuća između ostalih dobili i saradnici okupatora u Drugom svjetskom ratu, četnički vojvoda Uroš Drenović, četnički vojvoda Rade Radić, ali i Ravnogorski pokret. U drugim gradovima u Republici Srpskoj, neke ulice nose ime četničkog vojvode Draže Mihailovića.
Predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske, Branko Todorović smatra da se radi o istorijskom revizionizmu, koji u BiH traje već 30 godina.
"Jedna moderna varijanta fašista, šovinista i svih onih zločinaca na raznim stranama koji su poraženi u Drugom svjetskom ratu, mi dakle imamo nastavljače tih ideologija i ideja, naravno zamaskirane, pokrivene pod plaštom slodobe i demokratije", smatra Todorović.
Nedavno je Upravni odbor PEN Centra Bosne i Hercegovine (BiH) pozvao na borbu protiv historijskog revizionizma uklanjanjem imena pripadnika faštističke ideologije iz naziova ulica, udžbenika, škola.
"Nakon višegodišnjih sporadičnih pokušaja da se revidiranje povijesnih činjenica i kolektivnog pamćenja u Bosni i Hercegovini, i Sarajevu kao glavnom gradu, ne samo nastavi nego i radikalizira u sistemu obrazovanja, u udžbenicima, dijelu medija, imenovanju škola, ulica, javnih institucija i slično – pozivamo nadležne općinske/opštinske, gradske, kantonalne/županijske, entitetske kao i državne organe na cijeloj teritoriji BiH da iz javnog prostora uklone imena svih ličnosti za koje postoje nesporni dokazi o njihovoj pripadnosti fašističkoj ideologiji, kao i o njihovom fašističkom djelovanju", stoji u zvaničnom saopštenju Upravnog odbora.
Istovremeno, kako navode u PEN-u, podržana je izgradnja spomenika komandantu Jugoslovenske kraljevske vojske u otadžbini i vođi Ravnogorskog pokreta Draži Mihajloviću u Bileći, kojeg također mnogi smatraju saradnikom nacističke Njemačke, a godinama se, kako kažu, navodno, ne može spriječiti uporno i sistematsko devastiranje Partizanskog groblja u Mostaru, kao što se ne odobrava ni prigodno obilježavanje herojskog djela Gorana Čengića u Sarajevu.
Šta je sa nasljeđem devedesetih?
Iako se još nije obračunala sa negativnim ličnostima i zločinima iz Drugog svjetskog rata, BiH baštini glorifikaciju ratnih zločinaca iz posljednjeg rata tokom devedesetih godina.
Tako na Palama, mjestu udaljenom 30-tak kilometara od Sarajeva, Studentski dom nosi ime Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske koji je osuđen za ratne zločine.
Karadžić je 2019. godine pravosnažno osuđen za genocid nad Bošnjacima iz Srebrenice i ratne zločine širom BiH. To je pokrenulo inicijativu za uklanjanje njegovog imena sa studentskog doma.
Rezolucija o zabrani imenovanja ulica i javnih ustanova po osuđenim ratnim zločincima usvojena je u Parlamentu Federacije BiH, ali ona nije na snazi u RS-u, na čijoj se teritoriji Pale nalaze.
U rodnom selu Božanovići, na području Kalinovika, nalazi se ulica bivšeg komandana Vojske Republike Srpske (VRS), Ratka Mladića, koji je prvostepenom presudom u Haškom tribunalu, na koju je uložio žalbu, osuđen za ratne zločine.
Također, u Bihaću, na sjeverozapadu BiH jedna ulica nosi ime po Rasimu Deliću, bivšem načelniku Generalštaba Armije BiH koji je osuđen pred Haškim sudom.
U svom izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU 2019.godine, Evropska komisija je napomenula da neki politički lideri u ovoj zemlji negiraju utvrđene činjenice o ratnim dešavanjima i dovode u sumnju nepristrasnost međunarodnih sudova.
**** Saradnja na tekstu Gojko Veselinović