Za oko mjesec dana Državna izborna komisija (DIK) će potvrditi kandidate za gradonačelnika i odbornike za predstojeće lokalne izbore u Sjevernoj Makedoniji. Kampanja će zvanično početi 29. septembra.
Ali to je samo na papiru. Na terenu je slika drugačija – kandidati koje njihove stranke već promovišu svakodnevno imaju aktivnosti, sastaju se sa simpatizerima, promovišu i najavljuju projekte. Državni zvaničnici takođe trče okolo, često u pratnji kandidata od kojih su mnogi aktuelni gradonačelnici koji će tražiti povjerenje građana za novi mandat. Neki od njih su se sastali sa kandidatima u državnim kabinetima...
Ova praksa se ponavlja svaki izborni ciklus bez obzira na to ko je na vlasti, a ko u opoziciji, što postavlja pitanja o rokovima za izborne kampanje i koliko je tanka linija između države i stranke, te između zvaničnih i stranačkih aktivnosti tokom predizbornog perioda.
Međutim, s obzirom na to da Državna izborna komisija (DIK) još nije zvanično potvrdila kandidature, a kampanja nije ni počela, bivši predsjednik DIK-a, advokat Aleksandar Novakovski, ističe da ovdje nema "doslovnog kršenja zakonskih odredbi o izborima", već da se krše izborni standardi i principi.
"Radi se o tome da se ne reguliše period od raspisivanja izbora do potvrđivanja kandidatskih lista. U svim izbornim procesima to tako i ostaje i stranke to bukvalno koriste za svojevrsnu promociju svojih kandidata. Mislim da nam je to već svima jasno i zato nije regulisano - da to mogu koristiti i jedni i drugi, nema tu nikakve partijske boje, svi to koriste", rekao je Novakovski za RSE.
Predsjednik Transparency Internationala – Makedonija, Blagoja Pandovski, s druge strane, smatra da su zakonske odredbe u Izbornom zakonu i Zakonu o sprječavanju korupcije i sukoba interesa jasne, ali da postoje problemi.
"Zakoni su prilično precizni i jasno definišu šta nije dozvoljeno kada su u pitanju izborne kampanje. Međutim, ponekad je zaista teško napraviti razliku između toga koje aktivnosti predstavljaju kampanju, a koje ne. U prošlosti smo svjedočili velikom broju zloupotreba koje su političari, ili oni koji obavljaju javne funkcije, činili tokom izbornih kampanja", rekao je Pandovski za RSE.
Sastanci s kandidatima u državnim kabinetima za funkcionere nisu sporni
A kakav je stav zvaničnika, na primjer, o tome da li su zloupotrijebili svoju državnu funkciju u stranačke svrhe za nečiju kampanju? RSE je postavio pitanja o dva konkretna slučaja u kojima su se sastali sa kandidatima za gradonačelnike u njihovim državnim kabinetima.
Biznismen Mendi Kjira, koji je nezavisni kandidat za gradonačelnika Struge, objavio je na društvenim mrežama fotografije sa sastanka sa predsjednikom Skupštine Afrimom Gašijem, u njegovom uredu 12. avgusta, tri dana nakon što je Gaši raspisao izbore. Nakon što je objavila svoju nezavisnu kandidaturu, koalicija Vlen, u kojoj je i Gaši, najavila je da će podržati Kjiru na izborima.
Na njihovom sastanku, pored razgovora o saradnji i podršci poslovnoj zajednici, biznismen je izjavio da mu je predsjednik Skupštine "poželio uspjeh kao nezavisnom kandidatu za Strugu". Međutim, Gaši u tome ne vidi ništa sporno.
"Sastanak predsjednika Sobranja Afrima Gašija sa Mendijem Kjirom bio je jedan od nekoliko koje su imali od početka mandata, u okviru aktivnosti vezanih za Privrednu komoru sjeverozapadne Makedonije, i protekao je u duhu zahvalnosti za dosadašnju saradnju sa gospodinom Kjirom kao predsjednikom Komore. Predsjednik održava sastanke sa svim građanima bez obzira na njihov politički angažman", navodi se u odgovoru iz Gašijevog ureda za RSE.
Ministrica finansija Gordana Dimitrieska-Kočoska imala je sličnu situaciju s kandidatom za gradonačelnika Karpoša iz njene stranke VMRO-DPMNE, Sotirom Lukrovskim. Uz fotografiju sa sastanka u svom ministarskom kabinetu, ministrica je 6. vugusta na društvenim mrežama napisala da su razgovarali o predstojećim lokalnim izborima i rekla da "Karpoš zaslužuje novu energiju".
"U okviru svojih redovnih aktivnosti, ministrica se sastaje s brojnim ekonomskim akterima, predstavnicima lokalne samouprave, biznismenima i građanima. Svaki sastanak je transparentan, otvoren i usmjeren na poboljšanje ekonomske situacije i fiskalne discipline zemlje. Ministarstvo finansija ostaje posvećeno transparentnom, profesionalnom i odgovornom radu u službi svih građana, bez obzira na njihovu političku pripadnost", odgovorilo je Ministarstvo za RSE.
'Za promjenu treba volja i integritet'
Kako i šta se može promijeniti?
Ako ništa drugo, barem se trenutna praksa "neetičnih manipulacija", kako ih Novakovski naziva, može ublažiti promjenom izbornih propisa u vezi s tim kada počinje kampanja.
"Mislim da je bolje ne ograničavati kampanju jer će se ovo u budućnosti stalno raditi. Ne vidim rješenje ako za tako nešto ne postoji volja", kaže Novakovski.
On takođe kao potencijalna rješenja vidi strožu regulaciju i oštrije kazne za učesnike izbora. Trenutne sankcije za kršenje izbornih pravila, kaže on, su cijena koju "sve moćne stranke mogu i spremne su platiti".
Novakovski takođe smatra da bi dobro rješenje moglo biti davanje ovlaštenja nekom nezavisnom tijelu da se bavi ovim pitanjem.
"Članovi možda ne moraju biti u stalnom radnom odnosu. Ali imamo eksperte koji bi to mogli uraditi, da procijene i da imaju pravo predložiti ozbiljne sankcije", ističe Novakovski.
Državna izborna komisija, kako kaže, nije nezavisno tijelo jer su je političke stranke pretvorile u svoje, birajući članove na prijedlog najvećih političkih stranaka.
Predsjednik Transparency Internationala – Makedonija, međutim, naglašava da najvažniju ulogu u sprečavanju zloupotreba i manipulacija u predizbornom periodu igra integritet političara i učesnika izbora.
"Najveća prevencija takvih zloupotreba je integritet osobe koja obavlja javnu funkciju, ali u nedostatku integriteta kod nekih od prethodno spomenutih pojedinaca, otkrivanje i kažnjavanje tih zloupotreba trebalo bi imati efekta. Ovdje aktivnu ulogu moraju imati Državna komisija za sprječavanje korupcije, policija, Tužilaštvo i sudovi, koji u takvim situacijama moraju brzo djelovati", kaže Pandovski.
Vlasti se godinama barem deklarativno zalažu za reformu izbornog zakonodavstva. U aprilu 2023. godine, Ministarstvo pravde je takođe formiralo radnu grupu čiji je zadatak bio da izradi potpuno novi izborni zakon. Njome je kao ekspert predsjedavao Novakovski. Završili su posao i pripremili nacrt zakona, ali je ostao u ladicama i još nije ugledao svjetlo dana.
Dakle, predstojeći izbori će se održati po važećim pravilima aktuelnog Izbornog zakona.
Prema njemu, od dana raspisivanja izbora zabranjeno je: započinjanje izgradnje projekata finansiranih državnim novcem, ako za to prethodno nisu obezbijeđena sredstva u skladu s programom rada; plaćanja koja nisu redovna mjesečna plaćanja, otuđivanje državnog kapitala i potpisivanje kolektivnih ugovora; pokretanje postupka zapošljavanja novih ljudi u državnim i javnim institucijama.
Lokalni izbori su raspisani za 9. avgust. Prvi krug glasanja održat će se 19. oktobra, a dvije sedmice kasnije - 2. novembra i drugi krug.
Ovo će biti osmi lokalni izbori zaredom od nezavisnosti zemlje.