Kako zaustaviti odlazak visokoobrazovanih iz regije?

U isto vrijeme dok se zemlje EU bune zbog nastojanja državljana s ovih prostora da uđu i ostankom u nekoj od njih ostvare privilegije ili nađu posao, objeručke primaju mlade i obrazovane kadrove. EU migracionom politikom podstiče useljavanje u zemlje članice, omogućavajući boravak i zasposlenje visokobrazovanim ljudima iz trećih zemalja. Zbog teške ekonomske, ali i društvene situacije visokoobrazovanim ljudima iz regije ovo je prilika koju ne propuštaju.

Veliki broj zemalja Europske Unije napravio je plavu kartu sa popisom deficitarnih zanimanja, što je velika šansa sa visokoobrazovane mlade ljude iz ove regije da se zaposle i ostanu u nekoj od zapadnih zemalja. Iseljavanje je prisutno u svim zemljama regije koje će se u budućnosti morati suočiti s ovim problemom i pokušati zaustavti negativni trend.:

„Boriti se protiv problema znači poboljšati stanje u svojoj zemlji, povećati zaposlenost, pružiti bolje uslove. Međutim, ni to nije dovoljno da bi se ljudi zadržali u svojoj zemlji, zemlji porijekla. Mobilnost je nešto što je prisutno svuda“, naglašava Ruzmira Tihić-Kardić, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice.

S druge strane Tihić-Kadrić ističe da BiH ima dijasporu koja je spremna pomoći razvoju BiH i koja se vrlo rado odaziva na pozive bh. institucija.

„Puno je onih koji su vani i koji se žele vratiti. Puno je onih koji se žele angažovati u Bosni i Hercegovini. Od mladih studenata koji čak nisu ni rođeni ovdje a žele doći. Evo, mi imamo na praksi studenata iz dijaspore već tri, četiri godine i to jako veliki odziv, imamo određene projekte tranfera znanja inicirane od strane dijapore, ali uz podršku institucija Bosne i Hercegovine gdje imamo jako dobar odziv. Dakle, jedan privremeni povratak akademske dijaspore“, tvrdi Tihić–Kadrić.

Elvin Mišut živio je petanest godina u SAD-a. U BiH se vratio prije nekoliko godina gdje želi nastaviti školovanje i ostati u rodnoj zemlji.

„Kad bi ljudi iz dijaspore malo više ulagali ovamo da se otvore firme da se radi na povratku mislim da bi i domaće stanovništvo živjelo bolje nego što neki žive tamo vani“, smatra Mišut

Sa emigracijom intelektualnog kadra suočavaju se i ostale zemlje regije. Samo iz Srbije, emigriralo je preko 30. 000 doktora znanosti koji danas rade širom svijeta, napominje Olga Mitrović, savjetnica za migracije u Komesarijatu za izbjeglice i migracije Republike Srbije.

„Odgovor države mora biti održiv. Mora se ponuditi podrška mladim ljudima i mora im se dati konkretan podstrek da se vrate i da im se ponudi radno mesto koje će odgovarati njihovim veštinama. Ono na čemu se poslednjih par godina radi i to su neki projekti u kojima Komesarijat za izbeglice i migracije u Srbiji bio uključen, jeste da se omogući bar privremeni povratak stručnjaka. Ukoliko ste nekoga izgubili, jer on živi u inostranstvu poslednjih deset godina, ne može se očekivati da će trajno doći. Ali, može se bar obezbediti da se on vrati na šest meseci, da ta svoja znanja i veštine primeni u zemlji iz koje je otišao“, uvjerena je Mitrović.

Zemlje u regiji počele su kreirati odgovarajuće politike kojima žele zaustaviti iseljavanje. Također žele omogućiti angažiranje onih koji su se iselili da pomognu razvoju zemlje iz koje potječu, smatra Nina Daskalovkij, predstavnica Minisatrstva rada i socijalne politike Republike Makedonije.

„Po pitanju intelektualne migracije ministarstvo za obrazovanje i nauku ima izrađenu draft verziju Strategije za umrežavanje, saradnju i smanjivanje odliva visokokvalificiranih kadrova. Radi se na tome, sastavljena je radna grupa, a poslije izrade i usvanja očekujemo i rezultate“, kaže Daskalovkij.

Mirza Emirhafizović, sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže kako će intelektualni egzodus koji je počeo još u ratno vrijeme imati drastučne posljedice.

„Već su one sada osjetne u postratnom periodu. Nažalost, ne postoje pouzdane statistike ili precizne, ali BiH ima najviši procenat iseljeničke populacije u Evropi iza Albanije, prema procjenama Svjetske banke. Očekujemo i neke druge pokazatelje, poput popisa stanovništva, koji će bar utvrditi stanje u zemlji pa će se na osnovu toga moći uraditi i neke analize. Zabrinjava podatak da enormno visok procenat mladih iskazuje namjeru za napuštanje zemlje, što svakako treba postaviti na vrh prioriteta agende kreiranja politika. Čuli smo neke dobre prakse uvezivanja intelektualne dijaspore s maticom i naravno da BiH treba slijediti te dobre primjere“, smatra Emirhafizović.

Europska unija je još 2005. godine prepoznala problem emigracije te usvojila golobalni pristup ovom problemu pokušavajući poboljšati pravni okvir za emigraciju, te ojačati vezu između emigracije i razvoja zemlje.