Visoka predstavnica za vanjsku politiku i sigurnost Evropske unije (EU) stigla je 8. aprila popodne u zvaničnu posjetu Bosni i Hercegovini i odmah po dolasku upozorila da "rukovodstvo Republike Srpske potkopava ustavni poredak zemlje i prijeti osnovnim ljudskim pravima svih građana".
"Nećemo tolerirati bilo kakve prijetnje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku ove zemlje. Bilo kakvi pokušaji podjele zemlje su neprihvatljivi", kazala je Kaja Kallas obraćajući se vojnicima EUFOR-a, vojne misije EU-a u BiH koja ima i izvršni mandat Ujedinjenih nacija da primjenom sile osigura stabilnost zemlje.
Podsjetila je kako je EU u martu poslala u BiH stotine dodatnih vojnika te kako EUFOR podržava Oružane snage BiH i kroz trening te podršku razminiranju.
"Brinemo se za ovu zemlju i njenu budućnost. Zapaljiva retorika i pokušaji podjela su opasni, neprihvatljivi i predstavljaju izravnu prijetnju BiH", kazala je Kallas obraćajući se vojnicima EUFOR-a u kampu Butmir pored sarajevskog aerodroma u kojem je smještena glavnina EU vojnika.
Kallas se, nakon sastanka sa zapovjednicima EUFOR-a, sastala s tročlanim Predsjedništvom BiH, Željkom Cvijanović, Denisom Bećirovićem i Željkom Komšićem.
Kaja Kallas je nakon sastanka ponovila poruke koje je kazala tokom posjete vojnom kampu EU naglasivši da je Ustav kamen temeljac BiH i da je njegovo poštivanje obavezno te ponovno osudila pokušaje napada na ustavni poredak BiH koji dolaze iz Republike Srpske.
"Politički lideri moraju raditi na prevladavanu podjela. Politička nestabilnost usporava vaš put prema EU. Zemlja će uskoro moći i formalno da otvori pregovore, ali ne postoji način da se postane članica EU bez poštivanja vladavine prava i institucija", kazala je visoka predstavnica EU.
Različiti stavovi članova Predsjedništva BiH
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH koja dolazi iz Republike Srpske i vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, kazala je da je sastanak "bio prilika da naša gošća vidi kako imamo različito mišljenje o tome kakvi su problemi i kakva su rješenja.
"Potrebni su nam unutrašnji dogovori. Problemi su nastali jer je neizabrani stranac koji se zove Christian Schmidt nametnuo izmjene zakona. Mi smo opredijeljeni za evropski put, ali on može biti samo produkt domaćeg rada, a ne nikakvog nametanja", kazala je Cvijanović.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH ima ovlasti, koje je potvrdio i Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga, da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike. Izmijenio je i Krivični zakon BiH i uveo da su njegove odluke obavezujuće, a predsjednik RS-a Milorad Dodik osuđen je prvostepeno zbog nepoštivanje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Schmidt je poništio, pored ostalih, zakon RS-a prema kojem se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji tog entiteta, a Dodik je nakon toga potpisao taj zakon.
Narodna skupština RS-a je nakon toga donijela zakone kojima se pokušao zabraniti rad Suda i Tužiteljstva BiH te državne policije na teritoriji RS-a, što je Ustavni sud BiH privremeno stavio van snage do donošenja konačne odluke.
Željko Komšić, član Predsjedništva iz Federacije BiH, kratko je odgovorio Cvijanović, koja je kazala da "iz Sarajeva dolaze pozivi na hapšenje Dodika i rukovodstva RS-a.
"Nismo rekli 'Hapsi!', već Sud BiH kao institucija BiH. Odluke suda se provode, sviđale nam se ili ne", kazao je Komšić. Denis Bećirović, također član Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, kazao je da "u entitetu RS postoji opasna iluzija da je moguć mirni raspad BiH koji može dovesti do katastrofe.
Kazao je da će država BiH uraditi sve da se zaustavi udar na državu, ali i da međunarodna zajednica ima mandat i mehanizme "da zaustavi rušitelje mira u ovom dijelu BiH".
"Mi imamo posla s odmetnicima od zakona koji ne poštuju Ustav i Ustavni sud BiH, ne poštuju zakone BiH, Ujedinjene nacije i sudove UN-a, ne poštuju OSCE, Vijeće Evrope, SAD-a Velike Britanije, Francuske... stavove gotovo cijelog demokratskog svijeta. Nemoguće je da svi oni nisu u pravu", kazao je Bećirović.
Bećirović je zaključio na kraju da "dok ne zaustavimo napad na ustavni poredak na BiH neka niko ne očekujemo da se bavimo nekom drugom temom".
Kallas se sastala i predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Krišto je saopćila da je Kallas upoznala o potrebi stabiliziranja unutarnjih političkih i institucionalnih prilika koje će biti produkt dijaloga i zajedničkog dogovora predstavnika sva tri konstitutivna naroda.
Balkanska turneja Kallas
U okviru posjete zemljama Zapadnog Balkana, Kaja Kallas je ranije tokom utorka posjetila Tiranu, gdje se odvojeno sastala s predsjednikom Albanije Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom. Tom prilikom je, pored ostalog, istaknula da je Albanija snažan partner EU i da je kao članica NATO-a u potpunosti usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije.
U ponedjeljak je posjetila Podgoricu gdje se sastala s premijerom Milojkom Spajićem, a na Cetinju s predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem. On je tom prilikom ponovio odlučnost Crne Gore da učini sve da bude spremna za članstvo u EU do 2028. godine.
Kallas je u Podgorici kazala da je zabrinuta za regionalnu stabilnost i najavila da će o tome biti riječi tokom posjete Sarajevu. Kazala je i da je važna normalizacija odnosa između Beograda i Prištine.
Tokom saslušanja za potvrdu njenog imenovanja na mjesto šefice diplomacije EU, Kallas je obećala da će raditi na tome da proširenje EU postane stvarnost.
Šest zemalja Zapadnog Balkana - osim Kosova - kao i Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska su kandidati za članstvo u EU.
