Josep Borrel, visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku i potpredsjednik Evropske komisije, poručio je da je EU veoma zabrinuta zbog produžene političke krize i blokade državnih institucija u Bosni i Hercegovini što je, kako je naglasio, neprihvatljivo.
''Sve političke stranke trebaju se vratiti u državne institucije u punom kapacitetu i doprinijeti dobrom funkcioniranju Parlamentarne skupštine, Predsjedništva i Vijeća ministara BiH'', naveo je Borrel u pismu predsjedavajućima Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Denisu Zvizdiću i Bakiru Izetbegoviću upućenog 25. januara.
Zvizdić je objavio Borrelovo pismo na Twitteru, u ponedjeljak, 31. januara, ističući kako je to "jasna i nedvosmislena opredijeljenost EU prema evropskoj perspektivi BiH".
Zvizdić i Izetbegović poslali su zajedničko pismo krajem oktobra na više stotina adresa u Evropskoj uniji, Ujedinjenoj Kraljevini i Sjedinjenim Američkim Državama.
U njemu su upozorili na aktuelnu situaciju u BiH i ''mogućnost eskalacije tenzija koje su stvorene'', kako se navodi, ''protivustavnim i nezakonitim aktivnostima dijela političkih snaga iz Republike Srpske''.
Brojni međunarodni zvaničnici, među kojima su predsjednik Evropskog parlamenta, predsjednica njemačkog Bundestaga i britanska ministrica za Evropu, ranije su odgovorili na ovo pismo, a neki od njih su naglasili da su spremni na reakciju kako bi se spriječila eskalacija situacije.
Visoki predstavnik EU i potpredsjednik Evropske komisije Josep Borrel je u odgovoru poslanom 25. januara naveo kako je ''sada hitno da se BiH ponovno usredotoči na reforme koje će omogućiti ispunjavanje 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije i napredak na putu prema EU, u skladu s očekivanjima svih građana''.
''U tom smislu, pozivam vas da se u potpunosti angažirate u naprednim razgovorima o ustavnim i izbornim reformama, koje EU također aktivno podržava. Povlačenje iz razgovora neće biti prihvatljiva mogućnost'', istaknuo je Borrel.
Poručio je kako će njegov tim iz Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) te specijalni predstavnik EU u BiH ostati uključeni i posredovati u dijalogu, kako o političkoj krizi u BiH tako i o ustavnim i izbornim reformama, u bliskoj koordinaciji sa svim međunarodnim partnerima, uključujući Sjedinjene Američke Države i Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH.
''Ipak, rješenja za oba ova pitanja morat će doći od lidera BiH, i zahtijevat će opredjeljenje za postizanje kompromisa i političku hrabrost'', naveo je Borrel.
Visoki predstavnik EU i potpredsjednik Evropske komisije je naglasio i kako ''pomno prate situaciju u BiH'' te je ponovio ''posvećenost EU perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje''.
Naveo je i kako ''obnova izvršnog mandata evropskim vojnim snagama u BiH (EUFOR Althea) u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija 22. novembra još jednom potvrđuje nepokolebljivu opredijeljenost EU da podrži vlasti BiH u osiguravanju sigurnog okruženja''.
Podsjetio je i da je s ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU u novembru razgovarao o situaciji u BiH te da su ministri naglasili potrebu da se svi političari u BiH suzdrže od podizanja tenzija.
Novi krug pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva počeo je uz posredovanje međunarodnih zvaničnika 27. i završio u nedjelju 30. januara u Neumu, gradiću na jadranskoj obali, na jugu BiH.
Održani su uz posredovanje međunarodnih zvaničnika, direktorice za Zapadni Balkan pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst i specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za izbornu reformu Matthewom Palmerom.
Najspornija pitanja u pregovorima su izbor članova Predsedništva BiH i izbor u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, te državni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka u BiH o tim pitanjima godinama su suprotstavljeni.
Izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH trebale bi se provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga kojima su određeni dijelovi Ustava proglašeni diskriminatornim kao i jedna presuda Ustavnog suda BiH. To je ujedno i jedan od 14 uvjeta Evropske komisije koje BiH mora ispuniti kako bi postala kandidatkinja za članstvo u EU.
Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.
U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
Zastupnici, ministri i drugi politički predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH od ljeta prošle godine.
Bojkot je počeo nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula 2021. nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Narodna skupština tog entiteta je 10. decembra 2021. godine na posebnoj sjednici, usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o ''vraćanju nadležnosti'' sa nivoa države na entitet RS.
Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
