Dostupni linkovi

Jemenski pregovori, mali korak ka miru


Hutski pobunjenici
Hutski pobunjenici

Razgovori zaraćenih jemenskih strana svetski mediji tumače kao dobrodošao korak ka mirovnom procesu, ali ne očekuju da će odmah dovesti do prekida rata, dok neki od njih ponavljaju zahtev za odgovornošću Saudijske Arabije za sukob u kojem podržava sunitsku vladu protiv šiitskih pobunjenika Hutija.

Obnovljena nada za mir u Jemenu

Građani Jemena su preživeli dosta toga, konstatuje za Njujork Tajms (New York Times) Martin Grifits (Martin Griffiths), specijalni predstavnik UN-a za Jemen i objašnjava:

"Bilo je potrebno mnogo lažnih početaka i propuštenih prilika pre nego što su se suprotstavljene strane dogovorile da se okupe i ponude nam tračak nade da ponovo započnu mirovni proces u Jemenu. To je važan početak da zaraćene stranke sede i razgovaraju - razgovor koji zahteva od obe strane da suspenduju mogućnost vojne pobede.“

Grifits kaže i da je tokom proteklih osam meseci, u svojstvu posrednika Ujedinjenih nacija u ovom sukobu, više puta upozoravao da je rat taj koji mir uklanja sa stola.

"Mir ima jače izglede danas, i vreme je da se podstaknu inicijative koje će dovesti do okončanja borbi... Verujem da sastanak u Švedskoj može doneti dobre vesti za grad Hodeidu i za ljude u Jemenu... Ove političke konsultacije u Švedskoj su prvi korak ka stavljanju Jemena na put mira...

Savet bezbednosti je ujedinjen u želji da okonča ovaj sukob. Zemlje u regionu pružile su punu saradnju u našem radu za ponovno pokretanje političkog procesa. Pa ipak, samo oni oko stola u mirnom, udaljenom delu Švedske mogu da ispune ove nade. U ime jemenske dece, nadamo se da će oni tu uspeti.“

Mali korak ka miru

BBC ocenjuje da između ratnih strana vlada tako duboko nepoverenje da njihov prvi susret za dve godine predstavlja značajan proboj i postignuće za izaslanika UN-a Grifitsa.

"Mere za izgradnju poverenja, koje uključuju obavezu obe strane da oslobode stotine zatvorenika, nazvane su "ogroman korak". Stokholm je mali korak. Neće se govoriti o primirjima, čak i oko ključne luke Hodeida, jemenske veze za spasavanje. Pričaće se o de-eskalaciji i uzdržavanju.

Saudijska koalicija i njeni saveznici iz jemenske Vlade još uvek veruju da je preuzimanje Hodeide od Hutija najbolji način da se ovaj rat završi.“

BBC zaključuje da Grifits želi da barem počnu da pričaju o drugačijoj budućnosti i da počnu da preduzimaju korake koji mogu ublažiti ozbiljnu humanitarnu krizu.

"Jemenu je potrebno da izbegne još veću katastrofu. Ali logika rata i dalje prevladava i to je tragično.“

Hodeida u fokusu

Rojters (Reuters) piše da su delegati i iz vlade predsednika Abdelaraba Mansura Hadija i pobunjeničkih Hutija pohvalili Grifitsa, koji je u februaru preuzeo mesto medijatora, zbog obezbeđivanja nekih koraka za izgradnju poverenja pre razgovora, uključujući evakuaciju ranjenih hutijevskih boraca na lečenje.

"Izaslanik takođe traži dogovor o ponovnom otvaranju aerodroma u Sani i obezbeđivanju primirja u luci Hodeida pod kontrolom Hutija, koja je sada fokus rata. To bi moglo da dovede do šireg primirja za zaustavljanje koalicionih vazdušnih napada koji se krivi za smrt hiljade civila i raketnih napada Hutija na gradove u Saudijskoj Arabiji.“

Rojters podseća i da Ujedinjene nacije pokušavaju da spreče pun napad na Hodeidu, ulaznu tačku za većinu trgovinskih dobara i pomoć Jemenu, kao i da su obe strane pojačale položaje u Crvenom moru u sporadičnim bitkama nakon de-eskalacije prošlog meseca.

"Saudijska Arabija i UAE, lideri Saveza sunitskih Muslimana, žele da izađu iz skupih ratova u koje su se zaglavili od kada je koalicija zauzela južnu luku Aden u 2015. godini, svoj najveći dobitak uprkos superiornoj vazdušnoj moći.

Zemlje zaliva, na oprezu zbog iranskog uticaja, ušle su u rat u znak podrške Hadiju, koji je 2012. izabran na dvogodišnji mandat da nadgleda demokratsku tranziciju nakon masovnih protesta 2011. koji su srušili pokojnog bivšeg predsednika Alija Abdulaha Saleha. Huti poriču da su iranski pijuni i kažu da je njihov pokret nacionalna revolucija protiv korupcije.“

Odgovornost Muhameda bin Salmana

U Jemenu vlada stanje gladi koja je delo čoveka, čak i ako nije zvanično priznato. Čovek koji je to napravio je Muhammed bin Salman, princ prestolonasljednik Saudijske Arabije, a postoje snažni dokazi da bi trebalo da bude optužen za izazivanje gladi na međunarodnom sudu, piše Gardijan (The Guardian).

"Masovna glad možda nije bila bin Salmanova inicijalna namera, ali je uskoro postalo očigledno da će to biti ishod. Uprkos tome, on je uporno nastavio da vodi ratove koristeći metode koje su imale predvidljiv efekat - uskraćivanje hrane, čiste vode, lekova i drugih osnovnih potreba milionima građana.

Među ovim metodama je ekonomska blokada, koja se sprovodi vazduhom, morem i kopnom i koja ograničava uvoz osnovnih namernica i ograničava mogućnost građanima Jemena da putuju u inostranstvo radi lečenja."

Gardijan ističe da bi govoreći u svoju odbranu, Bin Salman mogao da tvrdi da patnja Jemena ne ispunjava neophodni prag ozbiljnosti, jer UN nije proglasio epidemiju gladi u Jemenu.

"Ali, sa kolapsom zaposlenosti, milioni Jemena gladuju jer ne mogu sebi da priušte kupovinu hrane. To se kvalifikuje kao glad. Saudijski lider bi znao da je Jemen već ugrožen krizom hrane. To čini njegove akcije još kažnjivijim... Do danas nijedan međunarodni sud nije krivično gonio slučaj zločina iz gladi. Bin Salman bi bio odgovarajući prvi optuženi.“

Glad u Jemenu nije problem koji se samo pojavio, on se odavno nazirao

Analitičari već dugo tvrde da će, ako ne bude pod kontrolom, politička, ekonomska i fiskalna kriza Jemena izazivati masovnu, tešku glad. Kako se Jemen kreće prema ovom najgorem scenariju, ono što najviše uznemirava je to što nema indikacija da će se trend zaustaviti, čak i kada ljudi počnu da umiru u velikom broju, piše Vašington post (The Washington post).

"Nakon skoro četiri godine u građanskom ratu, 22 miliona ljudi u Jemenu sada traži neku vrstu pomoći. Svake nedelje oko 10.000 ljudi dobije koleru; bilo je više od 1,2 miliona slučajeva bolesti i više od 2.500 smrtnih slučajeva, podaci su Svetske zdravstvene organizacije. Spasimo decu (Save the Children) procenjuje da je 85.000 dece umrlo od gladi i bolesti od kada se građanski rat razvio iz unutrašnje borbe za prevlast u međunarodni sukob početkom 2015. godine.“

Ako se ne spreči planirani napad na luku Hodeida na Crvenom moru i rat završi, kaže Mark Loukok (Mark Lowcock), humanitarni šef Ujedinjenih nacija, ubrzo će uslediti "velika glad", a Jemen će pretrpeti ono što on veruje da će biti najgora humanitarna katastrofa u modernom dobu.

"Čudno je što se u Vošingtonu nedavni porast pažnje zvaničnika Trampove administracije prema Jemenu tumači kao neka vrsta napretka. Pozivi na mirovne pregovore, bez konkretnih akcija i rasprava u Senatu, verovatno će biti preslabi i zakasneli."

XS
SM
MD
LG