Sloboda izražavanja ali i odgovornost za izgovorenu riječ temelji su demokratije kojoj teže sve zemlje Balkana, kandidati za članstvo u EU i bez te slobode za novinare i medije i njihove zaštite nema napretka u tom procesu. To je ključna poruka međunarodne konferencije „Sloboda izražavanja i odgovornost medija“ koja je počela u Budvi.
Stanje u medijima u Crnoj Gori nije bilo gore ni tokom 90-tih godina prošlog vijeka, saopštio je u svom govoru tokom budvanskog samita predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.
Predsjednik crnogorskog parlamenta ovako je opisao aktuelnu situaciju na medijskoj sceni:
„Ali stanje u Crnoj Gori daleko je gore od onoga što smo mi kao zakondavci htjeli i stanje u Crnoj Gori, shvatite to kao ličnu impresiju, je gore nego tokom rata 90-ih.Tada su zagađivači medijskog prostora u nešto vjerovali, u veliku Srbiju, Miloševićevu Jugoslaviiju. Sada vjere nema, Ima suvo ekonomsko-finansijskog interesa i zaštite moći po svaku cijenu. To je gora dijagnoza nego 90-ih, jer svako je političko vrijeme bez vjere je najgore vrijeme. Pogotovo kada tu destrukciju rade poslenici medijske riječi.“
Šef delegacije evropske komisije u Crnoj Gori Mitja Drobnič podsjetio je da su zemlje regiona kao kandidati za članstvo u EU u obavezi da oslobode medije političkog i drugih uticaj,a a mediji da profesionalno i odgovorno rade svoj posao :
„Sloboda izražavanja je srž demokratije i temeljno pravo o kojem se ne može pregovarati.ЕU smatra da je sloboda izražavanja prioritet u procesu pristupanja država EU kao što je Crna Gora.EU želi da Crna Gora i sve države kandidati iskorijene napade nad novinarima i da se svi takvi slučaji iz prošlosti procesuiraju, poput ubistva urednika dnevnog lista Dan, Duška Jovanovića. Javni servisi nose mnogo veću odgovrnost od drugih medija. Potrebno je da budu pokretačka dnaga i moramo podržati njihovu punu nezavisnost.“
Predsjednik Venecijanske komisije Đovani Bukikijo kazao je da mnogi ljudi imaju negativan odnos prema mas medijima, posebno televiziji jer su svjesniji njihovog mogućeg manipulativnog uticaja i zato je jako važno zakonima regulisati i ograničiti tu mogućnost.Koliko neki javni emiter radi u interesu nekog centra političke moći ili pak u interesu javnosti najbolje se vidi po tome kako izvještava o izborima, ističe Bukikijo.
„Jedna od ključnih odgovornosti javnih servisa jeste tokom izbornog perioda, kada je pitanje ko će biti vlast. Drugim riječima to je vrijeme kada dobijamo odgovor na pitanje koje smo danas postavili a to je da li javni emiter radi u korist dobijanja vlasti, odnosno moći ili u korist javnosti. Takođe, tada se dolazi u rizik da li se djeluje pristrasno u korist dobijanja vlasti čime se ugrožava sloboda izražavanja.“
Bez obzira na složenu političku ali i medijsku strukturu i uređenje u BiH najveći problem tamošnjih javnih servisa je finansijska održivost, kazao je Belmir Karamehmedović, generalni direktor RTV BiH.
„Osnovni problem javnog servisa iz kojeg ja dolazim jeste njegova finansijska opstojnost. Ja moram biti pošten i priznati da od kada sam na ovoj funkciji , nekih 7 do 8 mjeseci zasta nije bilo nikakve vrste pritiska bilo kojeg političkog faktora u smislu da se od nas traži da budemo naklonjeni nekom od njih.“
Generalni sekretar Savjeta Evrope, Thorbjorn Jagland trebalo je da učestvuje na konferenciji ali nije došao, kako je nezavnično saopšteno zbog bolesti.
Budvanska konferencija koja rad završava sjutra okupila je brojna imena iz javnih servisa u regionu kao i međunarodne eksperte za oblast slobode medija i slobode izražavanja.
