Ovonedjeljni komentator aktuelne crnogorske političke zbilje je analitičar Dragiša Janjušević, predsjednik Centra za političku edukaciju.
RSE: Uopšteno govoreći, priprema li se veliko pospremanje na crnogorskoj opozicionoj sceni? U par dana imamo najavu bivšeg poslanika Pozitivne, Dritana Abazovića, da se pomaljaju konture Građanskog pokreta, konstataciju Gorana Danilovića kako Demokratski Front mora da se reformiše. Predstoji kongres Socijalističke narodne partije, koja će, ili izabrati novog, ili potvrditi dosadašnjeg lidera. Kakav je vaš zbirni utisak, jesu li neminovne promjene i kadrovska flitriranja kod dosadašnjih aktera opozicione scene?
Janjušević: Ono što je sigurno i što se nameće kao imperativ pred cjelokupnom opozicijom, jeste neminovnost promjena, neminovnost drugačijeg pristupa, kako u političkom djelovanju, tako i u osmišljavanju dugoročne strategije za borbu protiv aktuelne vlasti.
Činjenica je da 25 godina imamo jednu neuspješnu borbu protiv Demokratske partije socijalista i njenih koalicionih partnera. To se generalno nameće kao imperativ pred svakom opozicionom partijom, prvenstveno u personalnim rješenjima i u političkom djelovanju, političkoj metodologiji, pristupima, kako osmisliti strategiju i taktiku u borbi protiv aktuelne vlasti.
RSE: Nezavisni poslanik Dritan Abazović saopštio je da je u toku formiranje građanskog pokreta, koji će počivati na euroatlantskim vrijednostima, a sa programskim akcentom na ekonomiju. Vi ste nedavno primijetili kako nova forma političkog djelovanja ima šansi jedino ako animira građansko biračko tijelo, ali i uđe u glasačko dvorište vladajućeg DPS. Ulazimo li u novu fazu drobljenja, usitnjavanja opozicije, ili je moguće da se stvara kvalitativno nova ponuda koja vremenom može poprimiti karakter ozbiljne alternative vladajućoj koaliciji?
Janjušević: Dobro ste zapazili akcenat koji smo stavili u Centru za političku edukaciju na sve dosadašnje pokušaje novih pokreta, partija, udruženja, koji su imali opozicioni predznak jer su se oni kretali u tom začaranom krugu opozicionog biračkog tijela.
Opoziciono biračko tijelo je prelazilo iz jedne partije u drugu, iz jedne forme u drugu, a u konačnom zbiru nije rezultiralo ničim novim, odnosno nije uspjelo da ugrozi rezultat DPS-a i njenih koalicionih partnera.
Pokušaj gospodina Abazovića jedino ima smisla ukoliko se napravi prodor ka novom građanskom biračkom tijelu, koje je dosada apstiniralo ili ukoliko se eventualno napravi prodor ka biračkom tijelu DPS-a jer je do sada bilo jako teško ući u njihovo političko dvorište i jako ih je teško ugroziti spolja, bilo kroz novu političku partiju, udruženje ili neku formu koja se politički kandiduje i nameće.
Njegov pokušaj jeste dobar sa nivoa političke ideje, ali sa nivoa političke prakse, on ima u sebi nekoliko manjkavosti i Ahilovih peta. Kao pokret, on je za jednokratnu upotrebu iz razloga što ne može da djeluje na duže staze jer na duže staze mora imati jasniji, precizniji, određeniji program.
Dosta je otvorenih pitanja u opoziciji, kako u domenu formiranja novih političkih subjekata, tako i u transformaciji već postojećih.
RSE: Ostaje da vidimo hoće li najavljeni građanski pokret biti samostalni politički subjekat ili novo krilo, kontinuitet nekog reformisanog Demokratskog Fronta sa Miodragom Lekićem u centru. No, koliko će zapravo odlučujuće, na dalja politička dešavanja, uticati epilog unutarstranačkih izbora u SNP? Koliko će tu biti ključna činjenica da li će Aleksa Bečić uspjeti da preuzme kormilo partije?
Janjušević: Kongres SNP-a će također dosta uticati na projekt objedinjavanja ili razjedinjavanja opozicione scene u Crnoj Gori. Bio sam nedavno vrlo direktan kada sam rekao da, ukoliko pobjedi gospodin Milić, bojim se da ćemo imati jednu nedefinisanu i maglovitu opozicionu politiku SNP-a, dok bi u slučaju pobjede gospodina Bečića mogla da dobije novu fizionomiju zbog njegove energičnosti, mladosti, novine, svježine koju je unio sa podgoričkim izborima.
Ukoliko gospodin Bečić pobjedi, SNP sigurno kreće ka jednom novijem opozicionom načinu djelovanja i modernijem pristupu politici, dok, ukoliko gospodin Milić pobjedi na stranačkom kongresu, SNP bi ostao u nedefinisanim, neuravnoteženim opozicionim djelovanjima.
RSE: U međuvremenu, lideri Pokreta za Promjene i Nove, Nebojša Medojević i Andrija Mandić, zagovaraju ulične proteste, za koje vjeruju da su sazreli kao način da se smijeni aktuelna vlast. Iako im na ruku ide sve veće ekonomsko - socijalno nezadovoljstvo, imamo već u nedjelju održavanje velikog protesta radnika u Rožaju, koliko ipak, uzimajući u obzir dosadašnje iskustvo, protesti imaju šanse za uspjeh?
Janjušević: Ne znam koliko im je tajming, koji su odabrali, adekvatan. Mislim da im ekonomska situacija ide na ruku, ali nisam siguran koliko im ostale okolnosti idu na ruku jer kada se opredjelite za proteste, treba da postoji jak politički razlog.
Oni su do sada preskočili aferu Snimak, kao određeni motiv za političke proteste, rezultate predsjedničkih izbora, koji su osporavali kao motiv za kontinuirane proteste. Sada se ulazi u proteste, a s druge strane se ide u izbore u Herceg Novom, tako da ima određenih protivrječnosti i manjkavosti.
Mislim da nemaju određenu koordinaciju djelovanja, što se tiče najave protesta, a isto tako ne vidim neko veliko saglasje unutar ostalih opozicionih subjekata i neku jasnu koordinaciju i precizniju organizaciju u koju bi se uključio nevladin sektor, nezavisni intelektualci, pojedinci.
Više to vidim kao jednu ishitrenu odluku i politički potez. Ne znam koliko mogu da im budu politički isplativi protesti u ovom trenutku. Ekonomska situacija im sada ide na ruku, uz nedostatak koordinacije i svega ovoga što smo već pobrojali.
RSE: Koliko ta "iznebuha" inicijativa za ulične proteste može da ima veze upravo sa dešavanjima unutar DF-a i mogućih prestrojavanja unutar tog političkog saveza?
Janjušević: Možda žele da odlože transformaciju fronta i odlože pitanje gdje bi odgovornost svih konstituenata ponaosob došla na dnevni red, odnosno preispitivanje, pogotovo liderskog učešća konstituenata u svim tim dešavanjima. Vjerovatno to može biti i neki politički trik ili gaf, da se malo odloži pitanje transformacije ili da polako padne u zaborav.
RSE: Novi Evropski komesar, Johanes Han, podvukao je u razgovoru sa ministrom policije, Raškom Konjevićem iz SDP-a, kako su u sljedećoj godini neophodni konkretni rezultati u jačanju vladavine prava. Da li redefinicija odnosa u vladajućoj koaliciji na državnom nivou, koja je završena dogovorom Đukanovića i Krivokapića, može značiti neki zaokret u stvaranju političke volje da se na planu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala preduzmu odlučnije akcije?
Janjušević: Ne vidim nikakav zaokret. Tu će biti samo formalno - papirološko redefinisanje odnosa i možda neka rotirajuća mjesta u prekomponovanju Vlada i izbora za nova i upražnjena ministarska mjesta. Zaista ne vidim u borbi protiv korupcije nikakav ozbiljniji korak, pogotovo protiv korupcije na visokom nivou.
Postoji samo zamagljivanje javnosti a to nam pokazuje novi izbor Komisije za sprečavanje sukoba interesa. To pokazuje i novi Zakon o borbi protiv korupcije. Vidjećemo i u predstojećim događanjima i u samom formiranju Agencije za borbu protiv korupcije.
Naše pretpostavke su da se ništa senzacionalno, novo i nikakav veliki pomak neće dogoditi u borbi protiv korupcije na visokom nivou. Mislim da vladajuća koalicija svjesno ulazi u prostor gdje u narednih pet godina neće biti proširenja u EU.
