Dok Izrael već osam mjeseci ratuje protiv Hamasa u Pojasu Gaze, posljednjih dana eskaliraju sukobi na sjevernoj granici zemlje s Libanom.
Izraelski generali su kasno u utorak, 18. juna objavili da planiraju ofanzivu "u Libanu", nakon čega je ministar vanjskih poslova Izrael Kac upozorio na moguću odluku o sveopštem ratu s Hezbolahom – libanskom oružanom grupom koju podržava Iran - mnogo bolje obučene i opremljene od Hamasa.
Proteklih mjeseci, Hezbolah i izraelske snage gotovo svakodnevno razmjenjuju vatru, ali su sukobi intenzivirani prošle sedmice nakon što je u zračnom napadu izraelskih snaga ubijen komandant Hezbolaha. Dodatnu napetost izazvalo je objavljivanje video snimka leta Hezbolahovog drona nad izraelskim gradom Haifa, što je protumačeno kao prijetnja.
Snimak je objelodanjen 18. juna na dan posjete američkog izaslanika Amosa Hochsteina Libanu koji se prethodno sastao s visokim zvaničnicima Izraela, pozivajući na deeskalaciju. Međutim, izgleda da se nijedna strana ne obazire na diplomatske napore, pišu svjetski mediji.
Odobren plan za 'ofanzivu'
Izraelska vojska je u utorak navečer saopštila da su visoki oficiri odobrili "operativne planove za ofanzivu u Libanu", prenosi The Financial Times naglašavajući da raste strah da bi Izrael i Hezbolah mogli skliznuti u potpuni sukob.
Uprkos kontinuiranoj razmjeni vatre u proteklih osam mjeseci, što je izazvalo raseljavanje desetina hiljada ljudi kao i stradanja civila i u Libanu i u Izraelu, dvije strane nisu bile uvučene u sveobuhvatni rat, podsjeća londonski list uz napomenu da su istovremeno SAD ulagale diplomatske napore za deeskalaciju situacije.
Međutim, izraelski zvaničnici su više puta upozorili da su spremni za vojnu akciju u slučaju izostanka diplomatskog rješenja.
Saopštenje je uslijedilo nekoliko sati nakon što je Hezbolah, jedna od najnaoružanijih militantnih grupa na svijetu, objavio devetominutni video snimak dronova u unutrašnjosti Izraela, uključujući luku u sjevernom gradu Haifi.
Osim pogleda na luku, koja se nalazi oko 30 km od granice s Libanom, snimci bez datuma uključuju, kako tvrdi Hezbolah, slike vojne infrastrukture.
Video je izazvao ljutit odgovor Izraela, a ministar vanjskih poslova Izrael Kac upozorio je da je njegova vlada "veoma blizu trenutka odluke da promijeni pravila protiv Hezbolaha i Libana".
"U sveopštem ratu, Hezbolah će biti uništen, a Liban će biti teško pogođen", napisao je Kac na društvenoj platformi X.
Izrael traži od Hezbolaha da povuče svoje snage iz blizine granice s Libanom, dok Hezbolah insistira da neće pristati na dogovor dok ne dođe do prekida vatre u Gazi.
Snimak kao prijetnja
Objelodanjivanje snimka koji, između ostalog, prikazuje osjetljive lokacija i civilna naselja, tumači se kao slabo prikrivena prijetnja Haifi usred nastavka razmjene prekograničnih okršaja dvije strane koji su se intenzivirali prošle sedmice nakon ubistva komandanta Hezbolaha, ukazuje Guardian.
Distribuciju devetominutnog snimka pokrenuo je libanski oružani pokret putem društvenih mreža, savjetujući pratioce na nekoliko kanala da "gledaju i analiziraju važne scene".
U proteklih osam mjeseci, Hezbolah je slao bespilotne letjelice za nadzor i napade u Izrael dok je razmjenjivao vatru s izraelskom vojskom paralelno s ratom u Gazi. Međutim, dodaje list, izgleda da je odluka da se objavi snimak stambenih i vojnih lokacija u Haifi i oko nje, usmjerena na izraelsku koliko i na širu međunarodnu publiku.
Snimci naglašavaju sve veće poteškoće s kojima se Izrael suočava pred prijetnjom dronovima Hezbolaha, uključujući nekoliko incidenata kada izraelski sistemi protuzračne odbrane nisu otkrili dolazak dronova - kao što je slučaj s nedavnim napadom na grupu izraelskih vojnika u kojem je ubijena jedna osoba.
Stručnjaci su, prema pisanju Guardiana, procijenili da Hezbolah koristi kombinaciju taktika kako bi izbjegao otkrivanje svojih dronova, uključujući nisko letenje i korištenje više kanala zaobilazeći tehnologije koje bi ih spriječile. Izraelski zvaničnici su otkrili da su potrošili milione šekela kako bi se suprotstavili prijetnji dronovima.
Međutim, iako je u proteklom period presretnuto oko 150 dronova, drugi su se probili do svojih ciljeva, napisao je list, naglasivši da je prošle sedmice Hezbolah lansirao stotine dronova i raketa, uključujući više od 200 u samo jednom danu dok je izraelska vojska zauzvrat gađala ciljeve Hezbolaha.
Diplomatski napori SAD
Uslijed opasnosti od eskalacije, američki predsjednik Joe Biden je u ponedjeljak, 17. juna u Izrael poslao jednog od svojih viših pomoćnika, Amosa Hochsteina koji je dan poslije posjetio Liban kako bi tražio diplomatsko rješenje, piše The New York Times.
Izrael je tražio da Hezbolah povuče svoje snage sjeverno od rijeke Litani u Libanu, u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) kojom je okončan rat iz 2006. godine, dodaje list ocjenjujući da taj zahtjev Hezbolah vjerovatno neće ispuniti.
Rezolucija je predviđala da će samo snage UN-a i libanska vojska biti dozvoljene u toj oblasti, ali obje strane optužuju jedna drugu za kršenje rezolucije.
Dok je bio u Bejrutu, Hochstein se nije sastao sa liderima Hezbolaha, koji Sjedinjene Države i Evropska unija smatraju terorističkom organizacijom. Umjesto toga, sreo se sa članovima libanske vlade, čiji je uticaj na Hezbolah ograničen.
"Situacija je ozbiljna", rekao je Hochstein novinarima u Bejrutu. "Vidjeli smo eskalaciju u posljednjih nekoliko sedmica, a ono što predsjednik Biden želi učiniti je da izbjegne dalju eskalaciju do većeg rata."
Za libanske civile čiji su domovi smješteni duž granice, od kojih su mnogi raseljeni zbog nasilja, posjeta Hochsteina pružila je samo tračak nade da bi se borbe uskoro mogle završiti, piše The New York Times.
U tekstu se naglašava da je eskalacija nasilja za Libance veoma zabrinjavajuća kako zbog ekonomije koja je bila u padu čak i prije trenutne krize, tako i zbog činjenice da mnogi Libanci nemaju nikakvu želju za reprizom rata iz 2006. godine.
S druge strane, izraelski premijer Benjamin Netanjahu se suočava sa sve većim pritiskom kod kuće da intenzivira vojnu kampanju protiv Hezbolaha.
Nakon napada 7. oktobra, Joav Galant, izraelski ministar odbrane, podržao je preventivni rat u Libanu, ali je prijedlog odbačen, dok su krajnje desničarski članovi vladine koalicije pozvali na snažniju akciju, uključujući uspostavljanje izraelske "sigurnosne zone" unutar libanske teritorije.
Podaci UN-a i izraelske vlade pokazuju da je od oktobra ubijeno više od 80 civila u Libanu te 11 civila i 17 vojnika u Izraelu, dok Hezbolah tvrdi da je u posljednjih osam mjeseci stradalo oko 300 njihovih boraca.
'Strateška prijetnja Izraelu'
Borbe na sjevernoj granici Izraela su, podsjeća Foreign Policy (FP), tinjale mjesecima jer je Hezbolah koji podržava Iran lansirao hiljade raketa, protutenkovskih projektila i dronova na Izrael, dok je izraelsko ratno zrakoplovstvo odgovorilo hiljadama zračnih napada. Oko 140.000 ljudi raseljeno je iz svojih domova s obje strane granice.
Najnovija eskalacija je, prema ocjeni američkog časopisa, povećala strahove od sveopšteg rata u kojem bi se Izrael suočio s daleko ozbiljnijim neprijateljem od Hamasa, kojeg su SAD i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom.
Podaci Centra za međunarodne i strateške studije pokazuju da je Hezbolah najnaoružaniji nedržavni akter na svijetu koji je uz pomoć Irana, Sirije i Rusije izgradio sofisticiran arsenal.
"Hamas predstavlja taktičku prijetnju državi Izrael. Hezbolah je strateška prijetnja državi Izrael", rekao je Michael Oren, koji je bio izraelski ambasador u Sjedinjenim Državama za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame.
Procjenjuje se da grupa ima oko 130.000 raketa i projektila koji bi brzo mogli nadvladati sofisticirane sisteme protuzračne odbrane Izraela i pogoditi njegove najveće gradove.
Izrael i Hezbolah vodili su 34-dnevni rat 2006. godine koji je završio u napetom zastoju, podsjeća Foreign Policy dodajući da je u godinama nakon toga, Hezbolah ojačao svoj arsenal i stekao značajno iskustvo na bojnom polju u Siriji, boreći se zajedno s iranskim IRGC (Korpusom garde islamske revolucije) kao podrška sirijskom vođi Bašaru al-Asadu tokom građanskog rata.
Časopis podsjeća na izjavu komandanta Hezbolaha za Glas Amerike (VOA) iz 2016. da je taj rat bio "generalna proba" za sljedeći okršaj s Izraelom.
Godine relativne tišine koje su uslijedile nakon rata 2006. naglo su se završile kada je Hezbolah lansirao salvu raketa i projektila u Izrael nakon napada 7. oktobra 2023., u znak solidarnosti s Hamasom.
Put ka deeskalaciji krize na sjevernoj granici Izraela vjerovatno bi mogao proći kroz Gazu, rekao je Daniel Byman, profesor u Školi vanjskih poslova Univerziteta Georgetown koji smatra da "ako Hamas pristane na prekid vatre, Hezbolah će to poštovati".
U utorak je američki državni sekretar Antony Blinken rekao da, iako vjeruje da ni Izrael ni Hezbolah ne traže širi rat, ipak postoji "potencijalni zamah u tom pravcu".
Eskalacija bi također bila poražavajuća za Liban gdje je Hezbolah opisan kao grupa koja upravlja "državom u državi", ističe FP i dodaje da će Izrael vjerovatno ciljati glavni grad, Bejrut i druge gradove.
Facebook Forum