Pred svake izbore u Hrvatskoj iznova se postavi pitanje nesređenih popisa birača. Vlada obeća, nešto se napravi, a čim izbori prođu, sve se zaboravi. Pred skore predjedničke izbore Vlada je najavila novi Zakon o prebivalištu, ključan za usklađivanje popisa borača, ali – nakon što ovi izbori prođu. Kako dugo će biti tako?
Kao i pred svake izbore u Hrvatskoj, i pred proljetos održane lokalne izbore rečeno je da se užurbano radi na sređivanju popisa birača, u kojem ima npr. čak 600 tisuća birača više što bi ih smjelo biti po zakonima fizike. Policija je provjeravala potencijalno fiktivne adrese prebivališta, rečeno je da je su u pripremi izmjene zakona o prebivalištu, koje bi konačno postavile temelje za ozbiljno rješavanje problema. Prošli su lokalni izbori, za nešto više od mjesec dana održava se prvi krug predsjedničkih izbora, a na pitanje postavljeno pred koji dan u Saboru – radi li se na sređivanju popisa birača, premijerka Jadranka Kosor kazala je:
„Radimo na tome!Međutim, vjerujem da ćete se složiti da bi bilo vrlo teško pred izbore činiti radikalne poteze u smislu koji bi doveli do toga da možda ne bismo mogli održati predsjedničke izbore, ako bismo otvorili tu Pandorinu kutiju.“
Ukratko, izmjene zakona o prebivalištu je za očekivati nakon ovih izbora – sljedeće godine. Trakavica oko popisa birača se dakle nastavlja, komentirao je socijaldemokratski zastupnik Boris Šprem, koji je i postavio pitanje. Od tri i po milijuna birača 1992. godine, broj je sada narasao na 4 milijuna 400 tisuća.
„Broj birača se u zadnjih 15 godina povećao za 903.522. S razlogom za oko 400 tisuća, jer su pribrojani birači iz dijaspore, nema obrazloženja za onih 500 tisuća koji su više, a pogotovo za onih 100 tisuća jer je broj stanovnika za toliko opao. Dakle, nakon tih 15 godina Republika Hrvatska ima 600 tisuća birača više nego što je to fizički moguće.“
FIKTIVNA PREBIVALIŠTA
Vlada je propustila donijeti izmjenu zakona kojom bi omogućila usklađivanje evidencije prebivališta sa stvarnim stanjem na terenu, zamjera Šprem. Da je to učinjeno, na popisu birača ne bi bilo njih 140 tisuća koji nemaju nijednu važeću ispravu, niti njih 60 tisuća kojima je rok važenja identifikacijske isprave davno istekao.
Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Zdravka Čufar Šarić kazala je za naš radio kako policija provjerava sve adrese koje su na nedavnim lokalnim izborima zabilježene kao sporne. Sjetimo se – na nekim adresama u mjestima prema granici sa Bosnom i Hercegovinom bilo je i po 400 prijavljenih.
Također, Ministarstvo uprave provjerava birače izvan Hrvatske. Hrvatska nije sa susjednim zemljama sklopila ugovor koji bi susjede obavezivao da izvijeste o smrti nekog hrvatskog državljanina koji u toj državi živi, pa su na popisu birača iz dijaspore bile i jako, jako stare osobe.
„Ako sami ukućani propuste obavijestiti naše diplomatsko predstavništvo, mi jednostavno nemamo tih saznanja. No, sada su si naša diplomatska predstavništva zaista dala truda i mi imamo snažna obećanja od Ministarstva uprave da će ti popisi sada biti vjerodostojni i da se više neće događati neke nezgodne situacije kao što su se znale dogoditi prije.“
I zamjenik predsjednice nevladine udruge GONG Dragan Zelić kaže za naš radio da su ključni problemi – umrle osobe u dijaspori i evidencija prebivališta.
„Prebivalište je osnova za ostvarivanje bilo kojeg prava, ali i obveze. Podsjetimo da u Hrvatskoj ima veliki broj takozvanih fiktivnih prebivališta, gdje se hrvatski državljani prijavljuju samo radi ostvarivanja određenih materijalnih ili socijalnih prava.“
Međutim, zakon o prebivalištu ne može se mijenjati preko noći, upozorava Zelić, i u njegovoj izmjeni treba voditi računa i o velikom broju izbjeglih hrvatskih Srba, koji se iz ovih ili onih razloga još nisu vratili u Hrvatsku.
Kao i pred svake izbore u Hrvatskoj, i pred proljetos održane lokalne izbore rečeno je da se užurbano radi na sređivanju popisa birača, u kojem ima npr. čak 600 tisuća birača više što bi ih smjelo biti po zakonima fizike. Policija je provjeravala potencijalno fiktivne adrese prebivališta, rečeno je da je su u pripremi izmjene zakona o prebivalištu, koje bi konačno postavile temelje za ozbiljno rješavanje problema. Prošli su lokalni izbori, za nešto više od mjesec dana održava se prvi krug predsjedničkih izbora, a na pitanje postavljeno pred koji dan u Saboru – radi li se na sređivanju popisa birača, premijerka Jadranka Kosor kazala je:
„Radimo na tome!Međutim, vjerujem da ćete se složiti da bi bilo vrlo teško pred izbore činiti radikalne poteze u smislu koji bi doveli do toga da možda ne bismo mogli održati predsjedničke izbore, ako bismo otvorili tu Pandorinu kutiju.“
Ukratko, izmjene zakona o prebivalištu je za očekivati nakon ovih izbora – sljedeće godine. Trakavica oko popisa birača se dakle nastavlja, komentirao je socijaldemokratski zastupnik Boris Šprem, koji je i postavio pitanje. Od tri i po milijuna birača 1992. godine, broj je sada narasao na 4 milijuna 400 tisuća.
„Broj birača se u zadnjih 15 godina povećao za 903.522. S razlogom za oko 400 tisuća, jer su pribrojani birači iz dijaspore, nema obrazloženja za onih 500 tisuća koji su više, a pogotovo za onih 100 tisuća jer je broj stanovnika za toliko opao. Dakle, nakon tih 15 godina Republika Hrvatska ima 600 tisuća birača više nego što je to fizički moguće.“
FIKTIVNA PREBIVALIŠTA
Vlada je propustila donijeti izmjenu zakona kojom bi omogućila usklađivanje evidencije prebivališta sa stvarnim stanjem na terenu, zamjera Šprem. Da je to učinjeno, na popisu birača ne bi bilo njih 140 tisuća koji nemaju nijednu važeću ispravu, niti njih 60 tisuća kojima je rok važenja identifikacijske isprave davno istekao.
Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Zdravka Čufar Šarić kazala je za naš radio kako policija provjerava sve adrese koje su na nedavnim lokalnim izborima zabilježene kao sporne. Sjetimo se – na nekim adresama u mjestima prema granici sa Bosnom i Hercegovinom bilo je i po 400 prijavljenih.
Također, Ministarstvo uprave provjerava birače izvan Hrvatske. Hrvatska nije sa susjednim zemljama sklopila ugovor koji bi susjede obavezivao da izvijeste o smrti nekog hrvatskog državljanina koji u toj državi živi, pa su na popisu birača iz dijaspore bile i jako, jako stare osobe.
„Ako sami ukućani propuste obavijestiti naše diplomatsko predstavništvo, mi jednostavno nemamo tih saznanja. No, sada su si naša diplomatska predstavništva zaista dala truda i mi imamo snažna obećanja od Ministarstva uprave da će ti popisi sada biti vjerodostojni i da se više neće događati neke nezgodne situacije kao što su se znale dogoditi prije.“
I zamjenik predsjednice nevladine udruge GONG Dragan Zelić kaže za naš radio da su ključni problemi – umrle osobe u dijaspori i evidencija prebivališta.
„Prebivalište je osnova za ostvarivanje bilo kojeg prava, ali i obveze. Podsjetimo da u Hrvatskoj ima veliki broj takozvanih fiktivnih prebivališta, gdje se hrvatski državljani prijavljuju samo radi ostvarivanja određenih materijalnih ili socijalnih prava.“
Međutim, zakon o prebivalištu ne može se mijenjati preko noći, upozorava Zelić, i u njegovoj izmjeni treba voditi računa i o velikom broju izbjeglih hrvatskih Srba, koji se iz ovih ili onih razloga još nisu vratili u Hrvatsku.
