U nedjelju, 30. novembra, u Moldovi je, na parlamentarnim izborima, na ispitu evropski put, kojeg ova zemlja konzistentno slijedi od 2009. godine. U novoj situaciji pojačanog ruskog utjecaja, u državi koja je duboko podijeljena, glasači će odlučivati o budućim odnosima s Brusselsom, odnosno s Moskvom.
Velike su šanse da se nedjeljni izbori u Moldovi završe ili političkom krizom, ili protestima.
Situacija se zaoštrila nakon što je Apelacioni sud u četvrtak udovoljio zahtjevu Centralne izborne komisije i diskvalificirao prorusku partiju Patria (Domovina), na osnovu tvrdnje da su nelegalno koristili strane fondove za finansiranje svoje izborne kampanje.
Dva dana ranije, u utorak, na internetu se pojavio video u kojem čelnik stranke Patria Renato Usati priznao da je bio pod kontrolom ruske službe sigurnosti (FSB).
Moldavska je policija uhapsila pet osoba koje se sumnjiče za planiranje postizbornog nasilja. U izvještaju se tvrdi da su zaplijenjeni pištolji, minobacači i nešto novca.
Ali, čak i prije posljednjih zbivanja, vladajuća, proevropska koalicija, i strani posmatrači su upozoravali na mogućnost nemira nakon izbora.
Vladimir Socor, analitičar vašingtonske Jamestown fondacije kaže
"Ovo su apsolutno i neupitno odlučujući izbori za budućnost Moldove. Prvi put u 23 godine nezavisnosti, Moldova ima priliku da se napokon otrgne od Rusije i odlučno i nepovratno krene u smjeru Zapada. "
"Samo je Rusija ta koja je zainteresirana za destabilizaciju Moldove, i nekakav moldavski Majdan pao bi u ruske ruke kao zrelo voće."
Izbori u nedjelju jako su značajni za političku stabilnost Moldove, kaže bivši rumunjski ministar vanjskih poslova Teodor Bakonski.
"Ako se prije i mislilo da je moguće naći stabilnu ravnotežu između Istoka i Zapada, sada, ja mislim, birači doista moraju napraviti izbor između te dvije strane. To je zato što nije uspjelo resetiranje odnosa Washingtona i Moskve, te što se u regiji odvijaju procesi koje niko ne želi vidjeti i u Moldovi. Ovo nije izbor izmedju većeg i manjeg zla, ovo je izbor koji odredjuje dugoročnu budućnost."
Niko nije u stanju predvidjeti rezultate predstojećih izbora. Kalkulacije kažu kako vladajuće koalicija, proevropskog usmjerenja ima ukupno 49 posto.
Na drugoj su strani proruski orjentirane partije poput Komunista, Socijalista i diskvalificirane Patrie. Niko medjutim ne zna da li su komunisti, sa svojih 22 posto glasova, voljni i s kim ući u koaliciju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije ovog mjeseca održao je, medijski vrlo popraćen sastanak, sa predstavnicima Socijalističke partije Moldove, što su potonji iskoristili za predizborni billboard s natpisom „Zajedno s Rusijom“.
Šef Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove, Elmar Brok, upozorava:
"Vrlo je uočljivo kako Rusija pokazuje snagu, prijeteći da će radnike iz Moldove vratiti kućama. Uplitanje u unutarnje političke stvari Moldove drugi je oblik pritiska Kremlja, isti koji je korišten i u Ukrajini da bi se spriječilo donošenje odluke o evropskim integracijama."
Moldovu očekuje neizvjesna i napeta nedjelja.
