Izbori pod upitnikom: Izmjena zakona prilika za opstrukciju

Da bi naredne godine bili raspisani opći izbori u BiH, krucijalne su izmjene Izbornog zakona u koji bi bila uvrštena “nova” imena općina i gradova Republike Srpske. Radi se o tehničkom pitanju koje je nedavno kroz svoj prijedlog u parlamentarnu proceduru uputila i Srpska demokratska stranka. Iako su izmjene i dopune i od Centralne izborne komisije ocijenjene suštinski prihvatljivim, rješenja još uvijek nema.

Dok vladajuće političke partije to odlučno demantiraju, sve je više analitičara i intelektualne javnosti koja tvrdi kako je na djelu pokušaj opstrukcije izbornog procesa u BiH naredne godine.

Sve je manje izvjesno da će u BiH naredne godine biti održani opći izbori. Blokade su najavili i SNSD i HDZ BiH ako prijedlog SDS-a o izmjenama i dopunama bude usvojen u parlamentarnoj proceduri.

U SNSD-u tvrde kako prijedlogom nije obuhvaćeno usklađivanje Izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na broj izbornih jednica u RS i na broj direktnih mandata za izbor poslanika u NSRS, zbog čega će tražiti ocjenu ustavnosti.

U HDZ-u s druge strane insistiraju na rješavanju slučaja Mostar novim izbornim pravilima za ovaj grad - u protivnom će ponuđene izmjene Izbornog zakona blokirati i kroz mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Domu naroda.

„Kad je implementacija ustavne odrednice Ustavnog suda BiH prema Mostaru, onda to možemo preskakati. Međutim, kad ovdje nešto treba, ili kad to jednima odgovara, onda ćemo to prihvatiti. Mi smo za jedno cjelovito rješenje i da implementiramo sve odluke Ustavnog suda“, navodi Dragan Vrankić, HDZ BiH.

Lazar Prodanović iz SNSD-a kaže:

„Naš cilj je aposolutna implementacija presude Ustavnog suda BiH u broju izbornih jedinica i nazivima opština za izbore za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.“

Izmjene na kojima insistira SNSD kao i novi statut grada Mostara trebaju se utvrditi jer se radi o odlukama koje je nalažio Ustavni sud. No one, prema riječima Suada Arnautovića iz CIK-a, nisu nužne za raspisivanje izbora naredne godine. S druge strane, kako navodi Arnautović, izmjene i dopune koje je predložio SDS suštinski su prihvatljive i omogućavaju raspisivanje izbora:

„On bi mogao da zadovolji izbore - to je relativno dobar prijedlog. Ima određenih tehničkih nedostataka, npr. jedan od nedostataka je ne navodi se tačan, puni naziv Brčko Distrikt BiH. To su neke tehničke stvari koje se mogu u samoj amandmanskoj fazi urediti.“

Novi politički spin

Iako vladajuće političke partije to odlučno demantiraju, sve je više analitičara i intelektualne javnosti koja tvrdi kako je na djelu pokušaj optrukcije izbornog procesa u BiH naredne godine. U to je uvjeren i Arnautović, inače profesor na FPN, koji kaže kako je scenarij o odgađanju izbora u pripremi već duži period:

„Prvi lakmus papir su bili izbori za načelnika općine Novi Grad u Sarajevu. Damir Hadžić koji je bio načelnik iz SDP-a je prešao za ministra u Vijeće ministara. Vještom igrom SDP je izbjegao da raspiše izbore pravdajući to nedostatkom sredstava. Prava proba je Mostar. I treći sada razlog za opće izbore je ako ne usvojimo izmjene Izbornog zakona. Prema tome, taj scenarij ja mislim da postoji i da postoje snage koje, na osnovu rezultata internih javnog mnijenja itd., smatraju da nije baš najbolje vrijeme da se ide u izbore 2014.godine.“

I Adis Arapović iz Centra civilnih inicijativa da vladajuće političke elite u BiH ne samo da prešutno odobravaju odgodu izbora već vrlo suptilno učestvuju u pripremi javnog prostora na tu mogućnost. Pa se tako sve češće pušta i hipoteza - da ukoliko ne bude implementirana presuda u slučaju Sejdić i Finci, izbori neće biti priznati, pa se zbog toga ne trebaju ni održati. Tu je i nemogućnost dogovora oko Mostara, ali i ostali problemi u izbornom procesu.

„Oni sada prave novi politički spin praveći strateški prostor za optimizaciju, odnosno opravdavanje prolongiranja izbora 2014. godine. Ako bi se to zaista desilo, to bi bio potpuni, dramatični kolaps, debakl BiH“, ocjenjuje Arapović.

No, zbog svega navednog zvanični Brisel navodno je spreman odustati od oštre retorike i prijetnji nepriznavanjem legitimiteta izbora ukoliko ne bude provedena presuda Europskog suda za ljudska prava. Kako su prenijeli neki mediji, unutar Europske unije sve je dominantniji stav da bi odgoda izbora pod međunarodnim pritiskom samo dodatno radikalizirala situaciju u BiH, zbog čega će se insistirati samo na tehničkim pitanjima, jer je očigledno je da prijetnje ne mogu rezultirati dogovorom oko implementacije presude.

„Mene naprosto ništa ne može iznenaditi - čak i odgode izbora. Ali sačekaćemo da li će HDZ pokrenuti pitanje nacionalnog interesa, kao što je najavio. SNSD će vjerovatno uskratiti svoju podršku, ali vidjet cemo na koji nacin s obzirom na konstelaciju odnosa jer imaju članovi srpskog kluba Doma naroda koji ne dolaze iz SNSD-a, tako da će tu HDZ-ovi imati presudnu ulogu.", kaže Sead Turčalo, politički analitičar.

Ako izmjene Izbornog zakona budu usvojene, trebat će nekoliko mjeseci za dogovor o podzakonskim aktima, uredbama i pravilnicima, koji se broje desecima. Cijeli posao mora se završiti do maja naredne godine.