U Bosni i Hercegovini su jutros počeli osmi po redu opšti izbori od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Tačno u sedam sati otvorena je većina od skoro 5.800 birališta a biće zatvorena u 19 sati.
Deset biračkih mjesta formirano je u inostranstvu – u ambasadama u Kamberi, Beču, Berlinu, Oslu, Beogradu, u generalnim konzulatima Čikagu, Minhenu, Štutgartu i Frankfurtu te u Počasnom konzulatu u Gracu.
Ukupno je 3.350.443 birača.
Građani će odlučivati kome dodijeliti ukupno 518 funkcija jer su neposredni izbori raspisani za:
- Predsjedništvo BiH,
- Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH,
- Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH,
- Narodnu skupštinu Republike Srpske (RS),
- Predsjednika i potpredsjednike RS,
- Skupštine kantonâ u Federaciji BiH.
Za organe vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou nadmeće se 7.498 kandidata.
Na glasačkim listićima nalazi se 58 političkih stranaka, 36 koalicija i 34 nezavisna kandidata.
Raseljene osobe u BiH, njih 8.300, glasaće u opštinama u kojima su živjeli do 1991. godine.
Od 77.000 paketa koji su poslani u inostranstvo vraćeno je 47.000 onih koji su glasali i 6.000 neuručene pošte.
Izbori su raspisani u maju 2018. uprkos činjenici da su neke odredbe sadašnjeg Izbornog zakona BiH stavljene van snage odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je krajem 2016. ocijenio da model izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH nije u skladu sa Ustavom.
Koalicija za slobodne i poštene izbore "Pod lupom" je tokom analize predizborne kampanje izvještavala o "rekordnom broju izbornih nepravilnosti".
Posmatrači ove koalicije nevladinih organizacija su upozoravali na zlupotrebu ličnih podataka, zabranjene aktivnosti političkih partija i kandidata, na nepravilnosti tokom predizbornih sklupova.
"Zabilježeni su nedozvoljeni pritisci na birače, kupovina glasova, uslovljavanje otkazima ili nuđenje novog zaposlenja u zamjenu za glas, zloupotreba javnih resursa u svrhu kampanje te poruke kojima se poziva na nasilje i diskriminaciju", navela je u svojim izvještajima Koalicija "Pod lupom".
Priče o prevarama su pretjerane, izjavila je Irena Hadžiabdić, donedavno predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), reagujući na navode o brojnim nepravilnostima uoči izbora.
Političke stranke u BiH su za promociju tokom predizborne kampanje potrošile osam miliona maraka ili četiri miliona eura.
Prema izvještaju nevladine organizacije Transparency International, devet stranaka je samo za oglašavanje na televiziji i u štampi potrošilo 2,1 milion KM maraka (1,05 miliona eura) a njih deset je na predizborne skupove utrošilo još dva miliona maraka (oko milion eura).
Osim toga, za lične promociju kandidata na izborima zloupotrebljavano je sve ono što ima prefiks "javno": funkcije, resursi, institucije, nabavke, zbog čega je, prema ocjeni Transparency Internationala, ova kampanja bila "najprljavija" do sada.
Izbori će biti održani uz gotovo neprimjetna tehnološka poboljšanja – umjesto kartonskih nabavljene su providne glasačke kutije.
Birači će svoju volju izražavati plavim olovkama, a članovi biračkih odbora prilikom obrade listića će koristiti olovke crvene boje.
"Godinama se govori o novim tehnologijama, ali su pokušaji sprječavanja izborne prevare onemogućeni. Treba uvesti biometrijsku identifikaciju birača koja bi onemogućila pojedincu da deset puta glasa s deset različitih osobnih iskaznica. Također, na svim biralištima treba uvesti video nadzor koji ne ugrožava tajnost glasanja, ali pruža potpuni uvid u rad izborne administracije. Nažalost, nije prihvaćeno ni uvođenje elektronskog načina utvrđivanja izbornih rezultata", poručeno je iz Koalicije "Pod lupom".
CIK BiH je prema zakonu obavezan da objavi konačne izborne rezultate do 7. novembra, a tada počinju teći rokovi za konstituisanje novih organa vlasti.
Ovogodišnji izbori koštaće 8,5 miliona maraka ili (4.250.000 eura).
Većina analitičara navodi da se opšti izbori u Bosni i Hercegovini održavaju u napetoj i kompleksnoj situaciji u zemlji ali i u regiji, da BiH posljednjih godina stagnira, a u nekim oblastima i nazaduje.
Radno sposobno stanovništvo masovno odlazi, očigledan je zastoj u procesu približavanja Evropskoj uniji, visoka je stopa nezaposlenosti, nizak je životni standard a siromaštvo veliko.
Međunarodni institut za balkanske i bliskoistočne studije iz Ljubljane (IFIMES) navodi da će ovo biti "najneizvjesniji izbori nakon završetka rata a ujedno i najvažniji, jer mogu predstavljati prekretnicu za budućnost BiH".
U javnosti se postavlja i pitanje da li bi rezultate izbora mogli odrediti mladi koji čine jednu petinu biračkog tijela ali i apstinenti, kojih ima skoro 50 posto?
Najčešći odgovor je da je najvažnije izaći na izbore, iskoristiti osnovno demokratsko pravo i glasati "svojom glavom", razmišljajući o budućnosti u mandatu nove vlasti a to je sve do 2022. godine.
"Glas je najveći kapital koji imaju građani BiH i on jednako vrijedi za sve – za siromašne i bogate, za mlade i stare, za konstititutivne narode i sve ostale koji žive u BiH i stoga ga treba iskoristiti kako bi bili izabrani oni koji će najpoštenije i najbolje odlučivati o interesima ljudi koji žive u BiH", poručio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa poslanik Bundestaga Njemačke, Josip Juratović.
Facebook Forum