Prvi rezultati izbora u BiH: Vode stranke Izetbegovića, Dodika i Čovića

Do 17 sati na Općim izborima u Bosni i Hercegovini glasalo je 1.097.589 birača, odnosno 32,20 posto od ukupno 3.408.517 registriranih, pokazuju najnoviji podaci Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Osjetno veći je odaziv birača u entitetu Republika Srpska u odnosu na Federaciju BiH, s razlikom većom od sedam posto.

Najveću izlaznost do 17 sati među općinama zabilježili su Kalinovik (58,24 posto), Istočni Stari Grad (53,68 posto) i Han Pijesak (52,70 posto).

Među najvećim urbanim sredinama prednjačila je Banja Luka s 40,47 posto birača koji su izašli na birališta.

CIK BiH na izborima 2020. godine nije imao podatke o izlaznosti do 17 sati.

Do 15 sati ove godine glasalo je 916.269 birača, odnosno 26,88 posto upisanih. Na Općim izborima prije četiri godine do 15 sati glasalo je 1.164.261 birač ili 35 posto registriranih. Prema tim podacima, izlaznost je ove godine za 8,12 posto niža.

Nakon jutarnjih tehničkih poteškoća na pojedinim biračkim mjestima, izborni proces tokom poslijepodneva uglavnom se odvija bez većih problema, naveli su iz CIK-a BiH.

Birališta ostaju otvorena do 19 sati, kada će biti poznati prvi podaci o konačnoj izlaznosti, dok se oko 20 sati očekuju prvi rezultati.

Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2022. glasalo je 1.733.206 birača, od ukupno 3.368.666 upisanih birača.

Izlaznost je tad iznosila 51,45 posto.

Građani glasaju za članove Predsjedništva BiH, zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika Republike Srpske, zastupnike u entitetskim parlamentima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH te zastupnike u kantonalnim skupštinama u deset kantona u Federaciji BiH.

Izborni promatrači su do 15 sati zabilježili 98 težih kršenja izbornih pravila, dok su "porodično glasanje" registrirali na više od 40 posto biračkih mjesta uz niz drugih nepravilnosti koje se godinama ponavljaju, saopštili su iz koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom" koja nadgleda izbore.

Najčešće prijavljeni slučajevi odnosili su se na zabranu ili ometanje promatranja izbornog procesa (18 slučajeva), probleme s novim izbornim tehnologijama (15), probleme s izbornim materijalom (11), kršenje izborne šutnje (10) te nepravilnosti tokom samog glasanja (10).

Promatrači su tzv. porodično glasanje zabilježili na 40,5 posto biračkih mjesta, dok je na 16,8 posto biračkih mjesta ista osoba pružala pomoć većem broju birača.

U 23,9 posto slučajeva osobe koje su pružale pomoć pri glasanju nisu posjedovale propisanu potvrdu.

Istodobno, "Pod lupom" navodi da su nove izborne tehnologije korištene na gotovo svim biračkim mjestima koja su promatrali.

Prekidi u radu uređaja za identifikaciju birača evidentirani su na 11,8 posto biračkih mjesta, dok su problemi sa skenerima glasačkih listića zabilježeni na 17,9 posto biračkih mjesta.

Nove tehnologije koje uključuju identifikaciju birača pomoću otiska prsta i skenere glasačkih listića prvi put se primjenjuju na svim biračkim mjestima u Bosni i Hercegovini.

Prema izvještaju promatrača, uređaji za identifikaciju birača na 9,7 posto biračkih mjesta spriječili su nepravilno pružanje pomoći biračima, što navode kao jedan od konkretnih primjera njihove praktične koristi u zaštiti integriteta izbornog procesa.

Koalicija "Pod lupom" je također saopštila da gotovo nije bilo slučajeva glasanja bez propisanih identifikacijskih dokumenata, iako su na pojedinim biračkim mjestima zabilježena odstupanja od propisanih procedura pri pružanju pomoći biračima.

U 19 sati zatvorena su biračka mjesta širom Bosne i Hercegovine, čime je okončano glasanje na Općim izborima na kojima su građani birali tri člana Predsjedništva BiH, zastupnike u državnom i entitetskim parlamentima, predsjednika Republike Srpske te zastupnike u kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.

Izborni dan obilježila je prva sveobuhvatna primjena novih izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića.

Iako su tokom jutra na više biračkih mjesta zabilježeni tehnički problemi sa skenerima i identifikacijskom opremom, posebno u Bijeljini, većina poteškoća otklonjena je tokom dana te se glasovanje u poslijepodnevnim satima uglavnom odvijalo bez većih zastoja, prema saopštenjima Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Prema posljednjim podacima CIK-a BiH, do 17 sati glasalo je 1.097.589 birača ili 32,20 posto registriranih. Odaziv je bio osjetno veći u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH, dok je među većim gradovima najveću izlaznost zabilježila Banja Luka s 40,47 posto.

Do 15 sati izlaznost je bila za više od osam posto niža nego na Općim izborima 2022. godine, kada je do istog vremena glasovalo 35 posto birača.

Tokom dana zabilježeno je i nekoliko incidenata, uključujući prijavljene slučajeve u Tuzli i Banovićima te narušavanja javnog reda i mira u Republici Srpskoj.

Iz koalicije nevladinih organizacija "Pod lupom", koja nadgleda izbore, upozorili su na niz nepravilnosti, među kojima se posebno izdvajaju slučajevi tzv. porodičnog glasanja.

Prvi preliminarni rezultati očekuju se tokom večeri, a zahvaljujući novim tehnologijama prve projekcije mogle bi biti poznate već oko 20 sati.

Srpska demokratska stranka, trenutno najveća opozicijska iz entiteta Republika Srpska, saopštila je da su "zadovoljni kako je prošao izborni proces".

Naveli su kako očekuju dobre rezultate, prevenstveno kada je riječ o njihovom kandidatu Marinku Božoviću za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te o kandidatu za predsjednika RS-a Branku Blanuši, kao i za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske.