U Bosni i Hercegovini, IT industrija prati svjetske trendove jer ne zavisi od države, zato što bosanskohercegovačke vlasti ne zanimaju informacione tehnologije kao sektor industrije, kažu upućeni. Većina IT firmi radi za tržište van granica Bosne i Hercegovine. No, problem je što mladi obrazovani odlaze u inostranstvo iako na biroima za nezaposlene u BiH nema inženjera informacionih tehnologija.
Damir Ibrišimović na čelu je jedne od vodećih IT firmi u Bosni i Hercegovini. Zapošljava pedesetak ljudi. Ovim poslom počeo se baviti vrlo mlad:
„Meni lično je to bio hobi još od rane mladosti, tako da sam praktično pretvorio hobi u biznis", kaže Damir Ibrišimović.
Danas njegova firma, Atlant BH, radi vrlo uspješno. Izrađuje i testira softver za svjetske firme, poput Nokie. Damir smatra da IT industrija u BiH prati svjetske trendove:
„Mi imamo dodir sa posljednjim tehnologijama, zahvaljujući Internetu i saradnji sa prilično velikim klijentima s kojima dosta IT firmi u BiH ima kontakt. Jako velika količina znanja dolazi u BiH i mi u tom segmentu ne zaostajemo. Industrija ne ovisi o državi, na svu sreću. IT industrija u BiH je prevazišla potrebe BiH, ne zato što je IT sektor ogroman, nego zato što vlasti u BiH ne pokazuje interes za IT-em, kada je razvoj države u pitanju. Većina firmi u BiH u suštini rade za tržište izvan BiH", navodi Ibrišimović.
IT firme iz Bosne i Hercegovine uglavnom izvoze svoje proizvode ili razvijaju softver za inostrane klijente. Takvih je oko trideset firmi u BiH. No, Brano Vujičić, također vlasnik jednog IT preduzeća i bivši predsjednik Udruženja za informatičke tehnologije, kaže da BiH kaska za zemljama regiona:
„Hrvatska ima otprilike isti broj stanovnika kao BiH. Kada posmatramo IT tržište, Hrvatska ima oko 6,5 puta veće tržište, a tim mislim na promet u IT sektoru, u odnosu na BiH. To dovoljno govori koliko mi kaskamo za zemljama u okruženju, a da ne govorim o zemljama u EU ili SAD-om", konstatuje Vujičić.
Iako industrija informatičkih i komunikacijskih tehnologija u BiH posljednjih godina doživljava razvoj, stanje u toj oblasti je neuređeno, ističe Vujičić:
„Prepreka je samo tržište BiH, koje je i malo i siromašno. One firme koje su isključivo bazirane na uslugama i proizvodima za domaće tržište, teško da mogu zabilježiti neki značajniji rast. Ako se tome doda i prisustvo konkurencije iz okruženja, koje je u dobroj mjeri i konkurentnije jer su imali više vremena da se razvijaju, onda se to tržište iz dana u dan sužava. Problem je što BiH nema strategiju razvoja, niti informacionog društva, niti IT sektora, pa je i to jedan od problema jer nemamo nikakvu podršku od vlasti, niti je ona prepoznata kao neka konkurentna industrija.”
Iako je IT sektor u BiH i dalje u svojoj razvojnoj fazi, neki analitičari vjeruju da treba više investirati u obrazovanje mladih kadrova.
„Informatička struka kod nas je vrlo perspektivna. Posla ima dovoljno. I sama priroda posla je takva da nismo vezani ni za jednu lokaciju. Možemo raditi odavde i za neka druga tržišta. U odnosu na neke druge profesije, ova je izuzetno perspektivna. Mi smo tražen kadar, tako da zaposlenje nije neki pretjerano veliki problem. Ako ne možete naći firmu koja će vas zaposliti, možete početi raditi samostalno preko Interneta", kaže student Elektrotehničkog fakulteta u Banja Luci Igor Dujlović.
S tim se slaže Jasminka Hasić Telalović sa Međunarodnog univerziteta u Sarajevu. Ona smatra da su brojne prednosti rada u IT sektoru:
„Taj posao je dobro plaćen. Mogućnost napredovanja je ogromna. Mogućnost izbora je ogromna. Kako u Sarajevu, tako i u drugim dijelovima BiH imate već veliki broj firmi koje se bore za IT kadar, tako da nije problem ni promijeniti posao. Atmosfera u ovim firmama je odlična", kaže Jasminka Hasić Telalović.
Povoljne prilike za razvoj IT industrije postoje, samo je pitanje kako će ih pojedinci iskoristiti. Poslodavci su odlučili da udruženim snagama, od nadležnih institucija, traže bolje uslove za poslovanje i razvoj ovog sektora.
Damir Ibrišimović na čelu je jedne od vodećih IT firmi u Bosni i Hercegovini. Zapošljava pedesetak ljudi. Ovim poslom počeo se baviti vrlo mlad:
„Meni lično je to bio hobi još od rane mladosti, tako da sam praktično pretvorio hobi u biznis", kaže Damir Ibrišimović.
Danas njegova firma, Atlant BH, radi vrlo uspješno. Izrađuje i testira softver za svjetske firme, poput Nokie. Damir smatra da IT industrija u BiH prati svjetske trendove:
„Mi imamo dodir sa posljednjim tehnologijama, zahvaljujući Internetu i saradnji sa prilično velikim klijentima s kojima dosta IT firmi u BiH ima kontakt. Jako velika količina znanja dolazi u BiH i mi u tom segmentu ne zaostajemo. Industrija ne ovisi o državi, na svu sreću. IT industrija u BiH je prevazišla potrebe BiH, ne zato što je IT sektor ogroman, nego zato što vlasti u BiH ne pokazuje interes za IT-em, kada je razvoj države u pitanju. Većina firmi u BiH u suštini rade za tržište izvan BiH", navodi Ibrišimović.
IT firme iz Bosne i Hercegovine uglavnom izvoze svoje proizvode ili razvijaju softver za inostrane klijente. Takvih je oko trideset firmi u BiH. No, Brano Vujičić, također vlasnik jednog IT preduzeća i bivši predsjednik Udruženja za informatičke tehnologije, kaže da BiH kaska za zemljama regiona:
„Hrvatska ima otprilike isti broj stanovnika kao BiH. Kada posmatramo IT tržište, Hrvatska ima oko 6,5 puta veće tržište, a tim mislim na promet u IT sektoru, u odnosu na BiH. To dovoljno govori koliko mi kaskamo za zemljama u okruženju, a da ne govorim o zemljama u EU ili SAD-om", konstatuje Vujičić.
Iako industrija informatičkih i komunikacijskih tehnologija u BiH posljednjih godina doživljava razvoj, stanje u toj oblasti je neuređeno, ističe Vujičić:
„Prepreka je samo tržište BiH, koje je i malo i siromašno. One firme koje su isključivo bazirane na uslugama i proizvodima za domaće tržište, teško da mogu zabilježiti neki značajniji rast. Ako se tome doda i prisustvo konkurencije iz okruženja, koje je u dobroj mjeri i konkurentnije jer su imali više vremena da se razvijaju, onda se to tržište iz dana u dan sužava. Problem je što BiH nema strategiju razvoja, niti informacionog društva, niti IT sektora, pa je i to jedan od problema jer nemamo nikakvu podršku od vlasti, niti je ona prepoznata kao neka konkurentna industrija.”
Iako je IT sektor u BiH i dalje u svojoj razvojnoj fazi, neki analitičari vjeruju da treba više investirati u obrazovanje mladih kadrova.
„Informatička struka kod nas je vrlo perspektivna. Posla ima dovoljno. I sama priroda posla je takva da nismo vezani ni za jednu lokaciju. Možemo raditi odavde i za neka druga tržišta. U odnosu na neke druge profesije, ova je izuzetno perspektivna. Mi smo tražen kadar, tako da zaposlenje nije neki pretjerano veliki problem. Ako ne možete naći firmu koja će vas zaposliti, možete početi raditi samostalno preko Interneta", kaže student Elektrotehničkog fakulteta u Banja Luci Igor Dujlović.
S tim se slaže Jasminka Hasić Telalović sa Međunarodnog univerziteta u Sarajevu. Ona smatra da su brojne prednosti rada u IT sektoru:
„Taj posao je dobro plaćen. Mogućnost napredovanja je ogromna. Mogućnost izbora je ogromna. Kako u Sarajevu, tako i u drugim dijelovima BiH imate već veliki broj firmi koje se bore za IT kadar, tako da nije problem ni promijeniti posao. Atmosfera u ovim firmama je odlična", kaže Jasminka Hasić Telalović.
Povoljne prilike za razvoj IT industrije postoje, samo je pitanje kako će ih pojedinci iskoristiti. Poslodavci su odlučili da udruženim snagama, od nadležnih institucija, traže bolje uslove za poslovanje i razvoj ovog sektora.