Iran je decenijama gradio takozvanu osovinu otpora, svoju mrežu regionalnih oružanih posrednika, militantnih grupa koje podržava Teheran i savezničkih državnih aktera.
Ta mreža bila je ključna u naporima Teherana da odvrati Izrael i Sjedinjene Države te proširi svoj uticaj na Bliskom istoku.
Međutim, pad vlasti sirijskog predsjednika Bašara el-Asada, saveznika Teherana, nanio je, prema mišljenju analitičara, nepopravljivu štetu toj mreži, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Za Iran, Sirija je predstavljala ključni kopneni koridor prema Levantu, koji je smatran logističkom okosnicom osovine. Taj koridor, poznat i kao "šiitski polumjesec", povezivao je Teheran s libanskom oružanom grupom Hezbolahom, ključnim saveznikom i integralnim dijelom osovine.
"Osovina bez pristupa ne postoji", rekao je Ali Vaez, direktor Projekta za Iran pri Međunarodnoj kriznoj grupi sa sjedištem u Briselu. "Otpor nije završen, ali gubitak logističke podrške Hezbolahu znači gubitak dubine iranske strategije."
Prekinuti koridor
Ističući važnost Sirije, Iran je potrošio milijarde dolara kako bi održao Asada na vlasti.
Teheran je vojno intervenisao u sirijskom građanskom ratu 2013. godine, odigravši ključnu ulogu u jačanju Asadovih snaga. Razmjestio je stotine oficira Islamske revolucionarne garde (IRGC) kako bi regrutovali i obučili desetine hiljada lokalnih i stranih šiitskih boraca.
Nakon gubitka kopnenog koridora koji je povezivao članove osovine od Irana do Libana, "vjerovatno ćemo svjedočiti znatno oslabljenom otporu u narednim mjesecima i godinama", rekao je Farzan Sabet, viši istraživač na Institutu u Ženevi.
Osovina, dodao je, imat će "znatno manju sposobnost za obnovu ili provođenje vojnih operacija u budućnosti."
Na vrhuncu, osovina je bila aktivna u palestinskim okupiranim teritorijama, Libanu, Iraku, Siriji i Jemenu, omogućavajući Iranu da pogađa svoje neprijatelje izvan vlastitih granica, dok je održavala privid vjerodostojnog poricanja.
Međutim, osovina je u posljednjim mjesecima pretrpjela niz razarajućih gubitaka.
Sirijom trenutno vlada Hajat Tahrir el-Šam (HTS), organizacija koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom, zajedno sa saveznicima, od kojih su neki povezani s Turskom, rivalom Irana. HTS je preuzeo vlast u Damasku 8. decembra.
Hezbolah je ozbiljno oslabljen nakon iscrpljujućeg jednogodišnjeg rata s Izraelom, u kojem je ubijen dugogodišnji lider grupe, Hasan Nasralah.
Istovremeno, razorni rat Izraela u Pojasu Gaze umanjio je sposobnosti Hamasa, palestinske organizacije koju također smatraju dijelom Osovine i koju su SAD označile kao terorističku organizaciju.
Događaji u Siriji "zasigurno će značajno ograničiti sposobnost Irana da održava svoj regionalni uticaj", izjavio je Raz Zimmt, viši istraživač izraelskog Instituta za nacionalne sigurnosne studije.
Iranske 'veoma loše' opcije
Oslabljen u regionu, Iran sada mora donositi teške odluke, uključujući preispitivanje strategije odvraćanja i mogućnost razvoja nuklearne bombe, smatraju stručnjaci.
Zimmt je rekao da Iran ima dvije "veoma loše opcije" – ne činiti ništa i priznati da mu je odvraćanje Izraela oslabljeno ili militarizovati svoj nuklearni program i rizikovati mogući izraelski napad.
Prema Sabetu, stvari izgledaju jednako loše i za osovinu otpora i Teheran će biti pod pritiskom da povuče svoje regionalne aktivnosti.
Ipak, Sabet smatra da će Iran nastojati iskoristiti svaki potencijalni haos u regionu, uključujući u Siriji nakon Asada, kako bi ponovo afirmisao svoj uticaj.
"Ako se građanski rat u Siriji brzo ne riješi i ne uspostavi novi poredak, mogao bi postati upravo onakvo okruženje u kojem Islamska Republika tradicionalno napreduje", rekao je Sabet.
