Španski premijer: Rat na Bliskom istoku neće skrenuti pažnju s podrške Ukrajini
Španski premijer Pedro Sančez (Sanchez) izjavio je u sredu da rat na Bliskom istoku neće odvratiti njegovu zemlju od pružanja podrške Ukrajini u odbrani od ruske invazije.
"Ne možemo poreći da je kriza na Bliskom istoku monopolisala razgovore i upravo iz tog razloga želim da poručim ukrajinskoj vladi da nas ništa i niko neće naterati da zaboravimo ono što se dešava u Ukrajini", rekao je Sančez na konferenciji za novinare s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Madridu.
"Nastavićemo da podržavamo ukrajinski narod istim intenzitetom", dodao je on.
Dan ranije, Zelenski je za BBC izjavio da ima "veoma loš osećaj" u vezi s uticajem sukoba na Bliskom istoku na rat u Ukrajini, navodeći da se mirovni pregovori "konstantno odlažu" zbog "jednog razloga – rata u Iranu".
Energetska infrastruktura u Zalivu pogođena posle napada na Južni Pars
Posle napada u sredu na gasno polje Južni Pars kojim zajednički upravljaju Iran i Katar, naknadni više incidenata je poremetilo energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka.
Napad na Južni Pars izazvao je požare i smanjio proizvodnju u najvećem svetskom nalazištu gasa, što je navelo iranski Korpus islamske revolucionarne garde da upozori države Persijskog zaliva da evakuišu ključna naftna i gasna postrojenja, uključujući glavno katarsko gasno čvorište Ras Lafan.
Katar je kasnije prijavio požar u Ras Lafanu posle navodnog iranskog napada, a hitne službe su angažovane da obuzdaju požar.
Saudijska Arabija je saopštila da je presrela balističke rakete koje su bile usmerene na Rijad i uništila dron koji se kretao ka gasnom postrojenju. Nije bilo prijavljenih žrtava.
Zahvaćen je i Irak, gde su vlasti potvrdile da je uvoz gasa iz Irana potpuno obustavljen, čime je izazvan manjak od 3.100 megavata u iračkoj elektroenergetskoj mreži.
Krizu su pogoršali poremećaji u brodskom saobraćaju kroz Ormuski moreuz, što je otežalo regionalni izvoz nafte i gasa.
Ipak, Irak i regionalne kurdske vlasti u toj zemlji su delimično nastavile izvoz sirove nafte iz polja Kirkuk na severu zemlje preko turske luke Džejhan.
Napadi na Južni Pars mogu signalizirati preusmeravanje na energetske mete, kaže analitičar
Gregori Bru (Gregory Brew), istoričar za iransku naftu i viši analitičar u Eurasia grupi, rekao je da vazdušni napadi na gasno polje Južni Pars mogu da signaliziraju na potencijalnu promenu u metama.
"Napad... ukazuje na spremnost Izraela da gađa aspekte iranske energetske infrastrukture i zatim, naravno, na spremnost Irana da uzvrati na druge energetske mete", rekao je Bru za Radio Farda (Iranski servis RSE).
Nije jasno da li će "Izrael početi da gađa energetsku infrastrukturu šire – ovo bi moglo biti upozorenje, preludijum za značajniju kampanju", dodao je on.
Bru je ukazao da je takođe neizvesno da li bi odmazda Irana protiv energetskih meta u Persijskom zalivu bila dovoljna da odvrati od daljih napada, s obzirom na to da su kapaciteti Teherana oslabljeni.
"Moraćemo da sačekamo i vidimo, ali ovo sugeriše da će se bez deeskalacije, koju bi verovatno predvodio predsednik Tramp, ovaj rat nastaviti i vrlo lako bi mogao da eskalira do tačke u kojoj energija postaje istaknutija meta", rekao je on.
U ratu SAD protiv Irana, Rusija je pobednik (uglavnom)
Visoke cene nafte? Tu su. Manje američkog oružja za Kijev? I to. Skrenuta pažnja Vašingtona s rata u Ukrajini? I to. Evropa nervozna zbog cena energenata? I to. Tenzije na Zapadu? I to.
Skoro tri nedelje od početka žestoke kampanje američkih i izraelskih vazdušnih udara, vlada u Teheranu – najbliži partner Rusije na Bliskom istoku – priterana je uz ivicu, regionalna politika je poremećena, a Moskva je ostavljena da posmatra, uglavnom bespomoćno, sa strane.
Kremlj, međutim, nije sasvim nezadovoljan.
"Mislim da to komplikuje bezbednosnu i ekonomsku sliku za Evropu. I odvlači pažnju Trampa (predsednik SAD Donald Trump) od Ukrajine, a sve to će delovati kao da daje mnogo dodatnog prostora Moskvi", rekao je Sem Grin (Sam Green), dugogodišnji stručnjak za Rusiju i profesor ruske politike na Kings koledžu u Londonu.
Evropski kreatori politike "možda će početi da menjaju svoju spremnost da podržavaju Ukrajinu i zadrže svoj stav o Rusiji", rekao je on za RSE. "Upravo takva stvar duva vetar u jedra (ruskog predsednika Vladimira) Putina."
Pročitajte više.