Tramp: Vojni udari na Iran mogli bi trajati četiri nedelje
Predsednik SAD Donald Tramp je u intervjuu za britanski list Dejli mejl rekao da bi vojna operacija protiv Irana, koja je pokrenuta uz učešće Izraela, mogla trajati do četiri nedelje.
"To je oduvek bio proces od četiri nedelje. Procenjivali smo da će biti oko četiri nedelje", rekao je u telefonskom intervjuu iz svoje rezidencije na Floridi.
Napominjući da je Iran velika zemlja, Tramp je dodao da će vojni udari "trajati četiri nedelje - ili manje".
U međuvremenu, Centralna komanda Sjedinjenih Država (CENTCOM) je objavila da su američki bombarderi B-2 stelt ciljali iranske balističke raketne instalacije 28. februara.
Bombarderi su bili "naoružani bombama od 2.000 funti (907 kilograma)", napisala je CENTCOM u objavi na X 1. marta, dodajući da "nijedna nacija nikada ne bi trebalo da sumnja u odlučnost Amerike".
Sjedinjene Države su takođe koristile ove bombardere u napadu na iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine.
Tramp: Nastavićemo punom snagom dok misija ne bude završena
Američki predsednik Donald Tramp obećao je 1. marta da će nastaviti vojne operacije protiv Irana "punom snagom" rekavši da će kampanja trajati dok Vašington ne postigne sve svoje ciljeve.
U šestominutnom video obraćanju objavljenom na Truth Social, Tramp je rekao i da će verovatno biti još američkih žrtava nakon smrti trojice američkih vojnika.
Prema njegovim rečima, rat je pokrenut kako bi se SAD suprotstavile iranskim nuklearnim težnjama.
"Nažalost, verovatno će biti još (žrtava) pre nego što se završi", rekao je Tramp.
"Tako je".
Dodao je da će Sjedinjene Države "osvetiti njihovu smrt i zadati najstroži udarac teroristima koji su vodili rat protiv, u osnovi, civilizacije".
'Borbene operacije se nastavljaju'
Tramp je rekao da su američki udari, sprovedeni u koordinaciji sa Izraelom, već pogodili "stotine" ciljeva unutar Irana i uništili devet brodova.
"Borbene operacije se nastavljaju punom snagom i nastaviće se dok se svi naši ciljevi ne ostvare" rekao je Tramp.
Američki predsednik je opisao kampanju kao "masovnu operaciju", preduzetu ne samo zbog sadašnje bezbednosti već i zbog budućih generacija, nazivajući je "dužnošću i teretom slobodnog naroda".
Rekao je da se Iranu ne sme dozvoliti da razvije rakete dugog dometa ili nuklearno oružje upozorivši da bi takve sposobnosti omogućile Teheranu da "ucenjuje svet svojom zlom voljom". Iran je negirao da želi da poseduje nuklearno oružje.
Upozorenje iranskoj vojsci
Tramp je takođe izdao direktno upozorenje iranskim snagama bezbednosti, uključujući Revolucionarnu gardu i vojnu policiju.
"Još jednom pozivam Revolucionarnu gardu, iransku vojnu policiju, da položi oružje i dobije puni imunitet ili se suoči sa sigurnom smrću", rekao je.
"Biće to sigurna smrt; neće biti lepo".
Okarakterisao je nedavne napade kao usmerene na eliminisanje onoga što je nazvao "krvožednim terorističkim režimom, naoružanim nuklearnim oružjem" i rekao da su akcije bile i "ispravne" i "neophodne".
"Ove nepodnošljive pretnje se više neće nastaviti", rekao je. Tramp je potvrdio da je vrhovni vođa Irana ubijen u napadima dan ranije opisujući ga kao "bednog i podlog čoveka" odgovornog za smrt Amerikanaca i drugih.
Apel Irancima
U svom obraćanju, Tramp je takođe pozvao Irance da ustanu protiv svoje vlade.
"Pozivam sve iranske patriote koji žude za slobodom da iskoriste ovaj trenutak, da budu hrabri", rekao je.
"Budite smeli, budite heroji i vratite svoju zemlju. Amerika je uz vas". Ove reči su bile prvi javni komentari Trampa otkako se dan ranije obratio naciji. Govorio je neposredno pre nego što se vratio u Vašington iz Floride.
Britanija podržava ograničenu upotrebu baza od strane SAD
Britanski premijer Kir Starmer je takođe u posebnom video obraćanju rekao da će London dozvoliti američkim snagama da koriste britanske baze za, kako je rekao, specifičnu i ograničenu odbrambenu svrhu.
Starmer je rekao da britanski avioni već učestvuju u koordinisanim odbrambenim operacijama i da su presreli iranske napade.
Dodao je da su partneri iz Zaliva zamolili London da učini više kako bi pomogao u odbrani od raketnih napada.
"Jedini način da se zaustavi pretnja jeste da se unište rakete na izvoru", rekao je Starmer, objašnjavajući odluku da se odobri zahtev SAD.
Autor: Alex Raufoglu
Zemlje Zaliva osuđuju napade Irana, poručuju da imaju 'pravo na odgovor'
Savet za saradnju zemalja Zaliva (GCC) osudio je Teheran zbog napada na države članice i istakao njihovo "pravo da odgovore" na takve postupke.
Grupa je 1. marta saopštila da će njen ministarski savet "u svetlu ove neopravdane iranske agresije protiv zemalja GCC-a… preduzeti sve neophodne mere kako bi odbranio njihovu bezbednost i stabilnost, te zaštitio njihove teritorije, građane i stanovnike, uključujući i mogućnost odgovora na agresiju".
GCC, koju predvodi Saudijska Arabija, takođe čine Katar, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Kuvajt. Sve ove zemlje prijavile su iranske napade na svojim teritorijama nakon američkih i izraelskih vazdušnih udara na Iran koji su počeli 28. februara.
Iran je napao države GCC-a, koje su domaćini američkih vojnih snaga, kao i Izrael, u znak odmazde za američke i izraelske napade na njegovu teritoriju.
"Uprkos brojnim diplomatskim naporima koje su zemlje GCC-a preduzele da izbegnu eskalaciju, i uprkos njihovim uverenjima da njihova teritorija neće biti korišćena za pokretanje bilo kakvih napada na Islamsku Republiku Iran, Teheran je nastavio da sprovodi vojne operacije usmerene protiv zemalja GCC-a, koje su pogodile brojne civilne i stambene objekte", navodi se u saopštenju objavljenom nakon vanrednog sastanka održanog putem video-konferencije.
Izrael uzvraća napadima na položaje Hezbolaha u Libanu
Iz Izraela je saopšteno rano 2. marta da je njihova vojska izvela napade na lokacije koje drži pokret Hezbollah sa sjedištem u Libanu, nakon što je militantna grupa saveznička s Iranom preuzela odgovornost za raketni i napad dronovima na sjever Izraela.
Izrael je naveo da su, "kao odgovor na projektilsku paljbu Hezbolaha prema državi Izrael", njihove snage "počele napadati ciljeve terorističke organizacije Hezbollah širom Libana".
Mnogo detalja nije poznato, ali su svjedoci prijavili da su čuli eksplozije u južnim predgrađima Bejruta, uporištu Hezbolaha.
Dan ranije, šiitski muslimanski Hezbolah, koji se odavno smatra za iransku posredničku grupu, izrazio je solidarnost sa Teheranom nakon američkih i izraelskih zračnih napada, ali su nagovijestili da se neće uključiti u sukob.
Međutim, u saopštenju su naveli ubistvo iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija, kao jedan od razloga za odluku o pokretanju novog napada.
Veliki dio Hezbolaha i njegovog rukovodstva uništeni su izraelskim zračnim napadima sredinom i krajem 2024. godine. Sjedinjene Države su proglasile Hezbolahh terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija označila njihovu oružanu komponentu, ali ne i političko krilo, kao terorističku grupu.