Uživo Iran pozvao države da odbace nove američke sankcije

Naftni tanker pogođen je "nepoznatim projektilom" nadomak obale Omana, u blizini Ormuskog prolaza, što je izazvalo požar, ali nema izveštaja o žrtvama niti o ekološkoj šteti, saopštile su Pomorske trgovinske operacije Ujedinjenog Kraljevstva (UKMTO).

Ta organizacija koja prati bezbednost plovidbe navela je da je brod, dok se kretao ka jugu, pogođen u levi bok i pozvala je brodove da "plove uz oprez" dok nadležne vlasti sprovode istragu.

Incident se dogodio u blizini jedne od najvažnijih svetskih ruta za transport energenata, uprkos primirju između Sjedinjenih Država i Irana.

Pozivajući se na dvojicu neimenovanih američkih zvaničnika, portal Aksios (Axios) preneo je kasno 6. jula da je Iran "ispaliio najmanje dve rakete na komercijalne brodove" i da je pogođeno još jedno plovilo, mada te tvrdnje nisu mogle biti nezavisno potvrđene, a Pentagon se zasad nije oglasio.

Kroz Ormuski prolaz prolazi oko petine ukupnih svetskih isporuka sirove nafte.

Izvor: AFP

Američki predsjednik Donald Trump obnovio je prijetnju o daljnjoj vojnoj akciji protiv Irana, rekavši da će Sjedinjene Američke Države ili postići sporazum s Teheranom ili "završiti posao" koji je započeo američkim i izraelskim zračnim udarima krajem februara.

"Ili ćemo postići sporazum ili ćemo završiti posao. U redu. I neće biti teško završiti posao. Radije bih postigao sporazum, jer ne želim utjecati na 91 milion ljudi", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu 6. jula.

"Možemo srušiti njihove mostove za jedan sat, možemo uništiti njihovo snabdijevanje energijom. Oni sada nemaju novca. Nismo im dali nikakav novac", dodao je Trump.

Ove izjave uslijedile su dok je Iran prkosno reagovao na komentare američkog predsjednika u trenutku kada zemlja održava ispraćaj vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen prvog dana sukoba.

Mohammad Baqer Zolqadr, sekretar iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, Trumpovu prijetnju nazvao je "obmanjujućom".

"Iranci nisu upoznati s jezikom prijetnji. Zato razgovarajte s iranskim narodom s poštovanjem, u suprotnom ćemo odgovoriti drugim jezikom", rekao je Zolqadr u izjavama koje je emitovala državna televizija.

Razgovori između SAD-a i Irana završeni su prije sedam dana bez naznaka napretka, usred 60-dnevnog prekida vatre čija je svrha bila stvaranje vremena za diplomatiju.

Trump je 3. jula rekao da je Washington dao Teheranu "sedmicu odmora" zbog pogrebnih ceremonija prije nastavka indirektnih pregovora s Iranom o provedbi okvirnog mirovnog sporazuma.

Radne grupe Izraela i Libana sastat će se u Rimu 15. i 16. jula na novoj rundi razgovora o granici, sigurnosti i drugim pitanjima, rekao je 6. jula izraelski ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama Yechiel Leiter.

Govoreći u Vijeću za vanjske odnose, Leiter je rekao da će sastanci označiti sljedeći korak u implementaciji novog trilateralnog okvira između Izraela, Libana i Sjedinjenih Američkih Država.

Kasnije je za Radio Slobodna Evropa potvrdio da će razgovori biti održani na ambasadorskom nivou i da će on prisustvovati.

Leiter je također rekao da se očekuje da će se libanski predsjednik Joseph Aoun sastati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući 21. jula.

Tokom diskusije, Leiter je rekao da Izrael i Liban novi trilateralni okvir vide kao nadređen odredbama o Libanu iz ranijeg memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana.

"I Izrael i Liban jasno vide da naš trilateralni sporazum nadjačava prvu klauzulu memoranduma," rekao je Leiter, referirajući se na raniji sporazum. Dodao je da je pitanje “za administraciju” da li Washington dijeli to tumačenje.

Leiter je rekao da novi okvir uspostavlja direktnu koordinaciju između izraelskih, Libanskih oružanih snaga (LAF) i američkih vojnih zvaničnika.

"Ono što mogu reći jeste da mehanizam koji imamo između Izraela direktno s Libanom, sada direktno s LAF-om, direktno sa višim oficirima LAF-a,naši viši oficiri u Sjevernoj komandi, oficiri LAF-a iz njihove Južne komande i naši američki partneri iz CENTCOM-a veoma blisko sarađuju," rekao je.

Ambasador je rekao da će Izrael ostati u dijelovima južnog Libana dok Hezbollah ne bude rasformiran i više ne bude predstavljao prijetnju izraelskim zajednicama.

"Sada je jasno da će se Izrael povući tek kada Hezbollah bude rasformiran," rekao je, tvrdeći da će to omogućiti Libanu da povrati puni suverenitet.

Leiter je također rekao da novi okvir predviđa pregovore o sveobuhvatnom mirovnom sporazumu koji bi mogao biti finaliziran kada pitanje Hezbollaha bude riješeno.

"Počinjemo to raditi sljedeće sedmice," rekao je, referirajući se na razgovore u Rimu. "Hajde da kreiramo taj dokument i stavimo ga na policu... tako da u trenutku kada riješimo problem Hezbollaha, imamo potpuni mir."

Leiter je o Iranu rekao da stav Izraela ostaje da svaki budući sporazum treba trajno spriječiti Teheran da nabavi nuklearno oružje, proizvodi velike količine balističkih projektila ili nastavi podršku regionalnim posredničkim grupama.

Upozorio je na ublažavanje ekonomskog pritiska na Iran, rekavši da bi dodatna sredstva mogla omogućiti Teheranu da obnovi svoje vojne kapacitete.

Iranski državni mediji objavili su fotografiju bivšeg predsednika Mahmuda Ahmadinedžada kako prisustvuje obredima u okviru ispraćaja pokojnog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija u Teheranu.

Fotografija objavljena u ponedeljak prikazuje Ahmadinedžada kako hoda ulicom među ostalim ožalošćenima okruženim pripadnicima svog obezbeđenja.

Tokom prvog talasa izraelskih i američkih napada na Teheran na početku sukoba u februaru, u kojima je ubijen Hamnei, prijavljeno je da je i Ahmadinedžadova rezidencija, ili područje oko nje, u istočnom delu Teherana, takođe bila meta.

Napad na Ahmadinedžadovu rezidenciju, posle čega nije bilo informacija o njemu tokom 40-dnevnog rata, podstakao je spekulacije o tome gde se nalazi.

Njujork tajms (The New York Times) je pre manje od dva meseca, posle postizanja primirja i pozivajući se na američke zvaničnike, objavio da je Ahmadinedžad razmatran kao potencijalna osoba koja bi mogla da predvodi Iran u slučaju pada vlade.

Izveštaj Njujork tajmsa objavljen 19. maja navodi da je američko-izraelski vazdušni napad na Ahmadinedžadovu rezidenciju na početku rata "bio osmišljen da ga oslobodi iz kućnog pritvora" i da je bio deo šireg plana promene režima.

Ahmadinedžad, koji je bio predsednik od 2005. do 2013. godine, nekada je bio poznat kao tvrdi lojalista i žestoki kritičar SAD i Izraela. On se, međutim, kasnije razišao s iranskim vladajućim establišmentom, više puta se sukobio s Hamneijevim krugom i bilo mu je zabranjeno da se kandiduje na nekoliko izbora.