Uživo Nastavljaju se razgovori između SAD i Irana u Švicarskoj

Izraelska vojska tvrdi da je proširila svoje kopnene operacije u južnom Libanonu na dodatna područja te da su njene snage prešle rijeku Litani kako bi ojačale izraelske vojne položaje u regiji.

Izraelska vojska izjavila je da je "značajan broj" kopnenih trupa započeo ofanzivne operacije usmjerene na proširenje onoga što nazivaju "Prednjom odbrambenom linijom", dodajući da se operacija "trenutno širi na dodatna područja".

Objava od 31. maja uslijedila je dva dana nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao da su izraelske snage prešle rijeku Litani, oko 30 kilometara sjeverno od izraelsko-libanonske granice.

Vojska je izjavila da su njene snage zauzele dvorac Beaufort i susjedni greben Beaufort, strateško uzvišenje s pogledom na velike dijelove južnog Libanona i sjevernog Izraela. Navedeno je da je tokom operacije poginuo jedan izraelski vojnik.

Ministar odbrane Israel Katz rekao je da su izraelske trupe podigle izraelsku zastavu iznad dvorca, koji je poznat i kao Qalaat al-Shaqif. Opisao je to mjesto kao "jednu od najvažnijih strateških tačaka za obranu zajednica Galileje" i osiguravanje sigurnosti izraelskih snaga.

Dvorac je dugo imao značajnu vojnu vrijednost. Izraelske snage koristile su tvrđavu kao bazu tokom svoje 18-godišnje okupacije južnog Libanona, koja je završila 2000. godine.

Izraelska vojska takođe je upozorila civile južno od rijeke Zahrani da se odmah presele u područja sjeverno od rijeke, rekavši da pojačava operacije protiv Hezbollaha.

Prekid vatre između Izraela i grupe Hezbollah koju podržava Iran, a koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, službeno je stupio na snagu 17. aprila, ali uglavnom se nije održao, a obje strane se međusobno optužuju za kršenja.

Libanonski premijer Nawaf Salam 30. maja optužio je Izrael da provodi "politiku spaljene zemlje" u južnom Libanonu.

Libanonsko ministarstvo zdravstva kaže da je u izraelskim napadima od 2. marta ubijeno najmanje 3.371 osoba.

Izvještavaju: AFP i Reuters

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da se Washington približava "vrlo dobrom dogovoru" s Iranom, ali je upozorio da vojna akcija ostaje opcija ako pregovori propadnu, prema intervjuu snimljenom u Bijeloj kući 28. maja i emitiranom 30. maja u programu My View voditeljice Fox Newsa Lare Trump.

Intervju je emitiran dan nakon što je Trump izašao s dvosatnog sastanka o Iranu bez objave odluke o statusu pregovora, uprkos tome što je ranije rekao da se očekuje "konačna odluka".

Do kraja 30. maja Trump nije javno otkrio nikakav ishod sastanka.

Lara Trump, koja je vodila intervju za Fox News, udana je za predsjednikovog sina Erica.

U intervjuu je Trump zauzeo optimističan ton u vezi s diplomatijom, istovremeno jasno dajući do znanja da je spreman na eskalaciju ako pregovori propadnu.

Čitajte:

Trump kaže da Iran pristaje na garancije o nuklearnom programu; SAD navodno nudi 'stroži' mirovni prijedlog

Izraelske vojne operacije u južnom Libanonu intenzivirale su se 30. maja, a vojska je izdala upozorenja na evakuaciju za stanovnike sedam sela nakon što je premijer Benjamin Netanjahu rekao da su izraelske snage napredovale preko rijeke Litani unatoč prekidu vatre koji je službeno stupio na snagu 17. aprila.

Netanjahu je 29. maja rekao da su izraelske snage "prešle rijeku Litani" i krenule na više tlo dok su "snažno napadale Hezbollah".

Izraelski dužnosnici rekli su da vojska ima za cilj uspostaviti širu sigurnosnu zonu u južnom Libanonu kako bi potisnula Hezbollah dalje od granice.

Izraelske odbrambene snage su saopštile da djeluju protiv Hezbollaha kao odgovor na navodna kršenja prekida vatre i upozorile stanovnike da napuste područja u blizini položaja ove grupe.

Kasnije 30. maja, izraelski napad pogodio je položaj Libanonskih oružanih snaga na jugu, ranivši dva vojnika.

Hezbollah, kojeg Sjedinjene Države podržavaju od Irana i koji se smatra terorističkom organizacijom, tvrdi da je ispalio rakete na sjeverni izraelski grad Kiryat Shmona, iz zasjede napao izraelske trupe u blizini Ghandouriyeha i napao izraelske položaje u blizini tvrđave Beaufort i vojne baze na sjeveru Izraela.

Izraelska vojska izjavila je da su neki projektili presretnuti nakon što su ispaljeni iz Libanona, a jedan je pogodio blizu Kiryat Shmone.

Eskalacija se dogodila dan nakon što su izraelska i libanonska vojna izaslanstva održala razgovore u Pentagonu u okviru novog "sigurnosnog puta" između dviju zemalja koji podržavaju SAD.

Pentagon je opisao razgovore kao "produktivne" i rekao da će se sljedeće sedmice uključiti u politički put koji vodi State Department.

U telefonskom pozivu 29. maja s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom, libanonski predsjednik Joseph Aoun naglasio je "potrebu da se ulože svi napori kako bi se postigao prekid vatre".

Libanonsko ministarstvo zdravstva izjavilo je da je u izraelskim napadima u Tireu 29. maja ubijeno 11 ljudi te da je od 2. marta ubijeno najmanje 3.355 ljudi.

Oman je upozorio pomorce na oprez nakon što je u njegovim teritorijalnim vodama u blizini Ormuskog moreuza zapažen plutajući objekat za koji se vjeruje da je pomorska mina.

Omanski centar za pomorsku bezbjednost saopštio je 30. maja da je sumnjiva mina primijećena zapadno od priobalne brodske rute u Ormuskom moreuzu i pozvao ribare, brodove i druge mornare da drže sigurnu udaljenost od sumnjivih predmeta i da ih prijave vlastima.

Agencija nije identifikovala izvor uređaja.

Upozorenje dolazi usred bezbjednosnih zabrinutosti na ključnom plovnom putu nakon američko-izraelskog rata sa Iranom i izveštaja da je Teheran postavio mine u moreuzu.

Predsjednik SAD Donald Trump rekao je 29. maja da Iran mora ukloniti sve pomorske mine iz Ormuskog moreuza kao dio šireg sporazuma sa Vašingtonom.

"Ormuski moreuz mora biti odmah otvoren, bez putarine, za neograničen brodski saobraćaj, u oba smjera", rekao je u objavi na mreži Truth Social.

Katar je odvojeno rekao da se protivi stalnim tranzitnim naknadama za brodove koji koriste moreuz, ali da bi razmotrio privremene naknade ako bi se koristile u svrhe vezane za bezbjednost, kao što su operacije čišćenja mina.

Govoreći na forumu o bezbjednosti Šangri-La dijaloga u Singapuru 30. maja, katarski zamjenik premijera i ministar odbrane šeik Saud bin Abdulrahman Al Tani rekao je da se države Persijskog zaliva protive dugoročnim putarinama jer bi one povećale troškove za potrošače. Međutim, rekao je da su privremene naknade povezane sa obnavljanjem bezbjedne plovidbe "nešto o čemu se može pregovarati".