Strateška dilema ostaje dok Trump govori o obnovljenim napadima na Iran
Američki predsjednik Donald Trump je više puta u dva dana pokrenuo mogućnost da bi primirje s Iranom moglo biti prekinuto novim američkim vojnim napadima. Ti komentari su privukli veliku pažnju analitičara i donosioca odluka.
U objavi na Truth Socialu 18. maja, Trump je rekao da su ga lideri Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata zamolili da odgodi kako je rekao "planirani vojni napad", zakazan za 19. maj, kako bi se diplomatiji dalo više vremena.
Dan kasnije je rekao da bi napad mogao uslijediti "u petak, subotu, nedjelju, nešto, možda početkom sljedeće sedmice," dodatno pojačavajući retoričku napetost prema Iranu.
Komentarišući za Radio Slobodna Evropa nekoliko sati kasnije, kongresmen Don Bacon, republikanac u Odboru za oružane snage Predstavničkog doma, rekao je da bi daljnji napadi zaista mogli biti potrebni.
"Oni ne smiju imati nuklearno oružje", rekao je. "Mislim da je vojna sila potrebna."
Bacon je podržao ideju odobrenja Kongresa za daljnje napade, koje je istog dana prošlo prvo proceduralno glasanje u Senatu.
Ambasador SAD pri UN: Iranska ekonomija se urušava
Mike Waltz, ambasador Sjedinjenih Država pri Ujedinjenim nacijama, izjavio je da su finansijski resursi iranske vlade "na izmaku" i da se ekonomija te zemlje nalazi "u stanju kolapsa".
On je, međutim, dodao da Islamska Republika, "umjesto da se okrene novom i mirnom pristupu, izvodi ponovljene i otvorene napade na civilnu elektroenergetsku infrastrukturu i nastavlja da se oslanja na strategiju razvoja nuklearnog oružja koje bi moglo gurnuti svijet u mrak".
Naglasio je da "to ne možemo tolerisati i nikada nećemo".
Komentari Waltza uslijedili su nakon što je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi tvrdio da je Teheran nanio velike gubitke Sjedinjenim Državama tokom sukoba.
U objavi na mreži X kasno 19. maja, Araqchi je naveo da je američki Kongres priznao gubitak "desetina aviona vrijednih milijarde dolara" tokom rata i da su iranske oružane snage prve oborile borbeni avion F-35.
On je takođe rekao da bi svaki obnovljeni sukob donio "mnogo više iznenađenja", ali nije iznosio dodatne detalje.
Samit Putina i Xija u Pekingu, u fokusu energija i Iran
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se 20. maja u Pekingu s kineskim liderom Xi Jinpingom na razgovorima fokusiranim na produbljivanje energetskih veza i zajednički nastup protiv, kako oba lidera ocjenjuju, globalnog poretka pod dominacijom Zapada.
Govoreći na početku sastanka u Velikoj dvorani naroda, Xi je rekao da Kina i Rusija treba da nastave da podržavaju međusobni "razvoj i revitalizaciju", dok je Putin ocijenio da su bilateralni odnosi na "neviđenom nivou" i istakao da Rusija ostaje "pouzdan snabdjevač energijom" usred rata u Iranu i zatvaranja Hormuškog moreuza, što je uticalo na globalne tokove i cijene nafte i gasa.
Samit dolazi u trenutku kada Rusija nastoji da obezbijedi nove dugoročne energetske sporazume s Kinom, uključujući napredak na dugo odlaganom gasovodu Snaga Sibira 2, projektu koji Moskva smatra ključnim za nadoknadu izgubljenih evropskih tržišta nakon invazije na Ukrajinu.
"Do sada je Kina odugovlačila, ali bi to moglo da se promijeni na ovom sastanku", rekao je Henrik Vahtmeister, istraživač u kineskom centru Švedskog instituta za međunarodne odnose, za Radio Slobodna Evropa. Pročitajte više OVDJE
Gotovo 90 brodova primorano da promijeni kurs, saopštio CENTCOM
Centralna komanda Sjedinjenih Država (CENTCOM), koja je zadužena za američke snage na Bliskom istoku, saopštila je da su američke snage preusmjerile 89 brodova od uvođenja pomorske blokade protiv Irana.
U objavi na mreži X od 19. maja, CENTCOM je naglasio da nastavlja da sprovodi blokadu, sprečavajući tok trgovine ka iranskim lukama i iz njih.
Sjedinjene Države su započele pomorsku blokadu iranskih luka 13. aprila, nakon što su direktni pregovori s Iranom u Pakistanu propali.
Ti razgovori održani su nekoliko dana nakon što je u Islamabadu uspostavljen prekid vatre. Dvije strane su potom razmijenile suprotstavljene prijedloge, ali pregovori nisu dali rezultat.
Od početka sukoba, iranska vlada je zatvorila Hormuški moreuz, što je izazvalo zabrinutost za energetsku bezbednost i pomorski transport u regionu.