Uživo SAD negira izvještaj iranske televizije o nacrtu okvirnog sporazuma

Nakon što je dobitnica Nobelove nagrade za mir i iranska politička zatvorenica Narges Mohammadi prebačena u bolnicu, grupa od 112 dobitnika Nobelove nagrade iz različitih oblasti objavila je zajedničko saopštenje pozivajući na njeno hitno i bezuslovno oslobađanje, kao i na odbacivanje svih optužbi protiv ove aktivistkinje za ljudska prava.

Saopštenje je objavljeno 12. maja u saradnji s organizacijom Nobel Women's Initiative i Fondacijom Narges. Među potpisnicima su dobitnici nagrade iz oblasti hemije, ekonomije, književnosti, medicine, mira i fizike.

U saopštenju se navodi da izvještaji Fondacije Narges i drugih pouzdanih izvora ukazuju na to da je zdravstveno stanje Mohammadi postalo "kritično", te da se suočava s ozbiljnim gubitkom težine, nestabilnim krvnim pritiskom i teškim srčanim simptomima.

Dobitnici Nobelove nagrade upozorili su da bi njen život mogao biti "u neposrednoj opasnosti", naglašavajući da joj je mjesecima uskraćen pristup specijalizovanoj medicinskoj njezi.

Mohammadi je 10. maja kolima hitne pomoći prebačena u bolnicu Teheranpars, gdje je trenutno na liječenju pod nadzorom specijalizovanog medicinskog tima. Međutim, potpisnici saopštenja naglasili su da njeno hospitalizovanje ne uklanja "nepravdu njenog pritvora".

Dobitnica Nobelove nagrade za mir iz 1997. godine Jody Williams poručila je: "Niko ne bi trebalo da bude zatvoren zbog mirnog protesta ili zalaganja za ljudska prava."

Tawakkol Karman, takođe dobitnica Nobelove nagrade za mir, opisala je Mohammadi kao "neustrašiv glas žena koje ustaju protiv ugnjetavanja", pozivajući na nastavak globalne podrške Irankama.

Potpisnici su pozvali vlasti Islamske Republike Iran i međunarodnu zajednicu da hitno preduzmu korake kako bi Mohammadi bila oslobođena i kako bi joj bio omogućen pristup adekvatnoj medicinskoj njezi.

Američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Xi Jinping spremaju se da otvore pažljivo praćen samit u Pekingu, dok Vašington i Peking nastoje postići krhko ekonomsko primirje, uz istovremeno manevrisanje oko Irana, Tajvana i kontrole ključnih lanaca snabdijevanja.

Trump, koji je posljednji put posjetio Kinu 2017, stići će uveče 13. maja i učestvovati u dvodnevnim razgovorima i javnim nastupima s Xijem 14. i 15. maja. Posjeta predstavlja prve direktne razgovore dvojice lidera nakon više od šest mjeseci, dok pokušavaju stabilizovati odnose opterećene carinama, kontrolama izvoza minerala i drugim sporovima.

Iako će očekivani sastanak obuhvatiti niz ekonomskih i geopolitičkih pitanja - od američkog izvoza soje do odnosa Kine s Rusijom - rat s Iranom takođe će biti među temama samita, rekli su visoki američki zvaničnici novinarima tokom brifinga 10. maja.

"Predsjednik SAD više puta je razgovarao s generalnim sekretarom Xi Jinpingom o pitanju Irana", rekao je jedan zvaničnik, dodajući da očekuju da će Trump "izvršiti pritisak" na Peking, koji se oslanja na Iran kao izvor jeftine nafte, kako bi pomogao u postizanju sporazuma o okončanju rata koji je sada ušao u treći mjesec. Pročitajte više OVDJE

Iranski poslanik rekao je da bi Teheran mogao obogaćivati uranijum do 90 posto čistoće - nivoa koji se povezuje s mogućnošću izrade nuklearnog oružja - ako bi zemlja ponovo bila napadnuta.

Portparol iranskog parlamenta Ebrahim Rezaei, poznat po iznošenju ekstremnih stavova koji ne odražavaju nužno zvaničnu politiku, naveo je u objavi na mreži X 12. maja da bi Iran mogao razmotriti odgovor na eventualni budući napad nastavkom obogaćivanja.

Rezaei, koji predstavlja parlamentarnu komisiju za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku, rekao je da bi poslanici razmotrili tu opciju.

Njegove izjave uslijedile su nakon što je američki predsjednik Donald Trump 11. maja rekao da je trenutno primirje između SAD i Irana "na aparatima", nakon što je odbacio iranski prijedlog, naglašavajući krhkost tekućih diplomatskih napora.

Trump je ranije izjavio da su američki i izraelski napadi tokom 12-dnevnog sukoba u junu 2025. "uništili" iranska nuklearna postrojenja, značajno smanjujući kapacitete zemlje za obogaćivanje.

Međutim, i dalje postoji neizvjesnost o lokaciji oko 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 posto čistoće - materijala koji se smatra samo korak udaljenim od nivoa za izradu nuklearnog oružja, koji iznosi oko 90 posto.

Prema procjenama američkih obavještajnih službi, iranski nuklearni program vjerovatno neće pretrpjeti ozbiljan udarac osim ako ta zaliha visoko obogaćenog uranijuma ne bude zaplijenjena ili uništena.

Ministarstvo finansija SAD uvelo je sankcije protiv 12 pojedinaca i entiteta optuženih da pomažu Korpusu islamske revolucionarne garde (IRGC) u prodaji i transportu iranske nafte u Kinu, dok Vašington pojačava kampanju "maksimalnog pritiska" prema Teheranu.

U saopštenju objavljenom 11. maja, Ministarstvo je navelo da su mjere usmjerene na ometanje sposobnosti Irana da generiše, prebacuje i vraća u zemlju sredstva koja se koriste za podršku njegovim programima naoružanja, terorističkim posrednicima i nuklearnim ambicijama.

"Dok iranska vojska očajnički pokušava da se reorganizuje, 'Economic Fury' će nastaviti da uskraćuje režimu sredstva za njegove programe naoružanja, terorističke posrednike i nuklearne ambicije", rekao je ministar finansija Scott Bessent.

Bessent je dodao da će Ministarstvo "nastaviti da iranskom režimu onemogućava pristup finansijskim mrežama koje koristi za sprovođenje terorističkih aktivnosti i destabilizaciju globalne ekonomije".

U međuvremenu, Australija je 12. maja najavila nove ciljane finansijske sankcije i zabrane putovanja za iranske pojedince i entitete zbog, kako je navela, kontinuiranog brutalnog ugnjetavanja stanovništva i destabilizujućih aktivnosti u regionu.

"Sedam pojedinaca i četiri entiteta obuhvaćena današnjim sankcijama uključuju visoke zvaničnike i organizacije umiješane u ove užasne radnje, uključujući nasilje nad ženama i djecom", saopštila je australijska vlada u izjavi objavljenoj 12. maja.

Ovaj potez uslijedio je paralelno s novim sankcijama koje je uvela Velika Britanija, a koje su usmjerene na organizacije i pojedince optužene za omogućavanje neprijateljskih iranskih aktivnosti i kriminalnih operacija u inostranstvu.

Britansko ministarstvo spoljnih poslova navelo je da su mjere odgovor na djelovanje Irana protiv "globalne bezbjednosti i upotrebu kriminalnih grupa za sprovođenje prijetnji u inostranstvu".

"Kriminalni posrednici koje podržavaju dijelovi iranskog režima, a koji ugrožavaju bezbjednost u Velikoj Britaniji i Evropi, neće biti tolerisani, niti nezakonite finansijske mreže", izjavila je britanska ministarka spoljnih poslova Yvette Cooper.

Velika Britanija je već uvela više od 550 sankcija protiv iranskih pojedinaca i organizacija, uključujući kompletan IRGC i više od 90 sankcija kao odgovor na kršenja ljudskih prava.