Uživo SAD negira izvještaj iranske televizije o nacrtu okvirnog sporazuma

Kina se protivi uključivanju kineskih i hongkonških entiteta u najnoviji krug američkih sankcija usmjerenih na kompanije povezane s iranskim režimom, dok se predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump sprema za put u Kinu i susret s kineskim liderom Xi Jinpingom, prvi put od 2017. godine.

Portparol kineskog Ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun rekao je 11. maja novinarima da Peking "uvijek zahtijeva od kineskih kompanija da posluju u skladu sa zakonima i propisima", dodajući da će Kina "čvrsto štititi legitimna prava i interese kineskih kompanija".

Američko Ministarstvo finansija uvelo je 8. maja sankcije protiv 10 pojedinaca i kompanija zbog "omogućavanja napora iranske vojske da osigura oružje", kao i sirovina s vojnom primjenom. Među njima su jedan kineski državljanin i sedam kineskih kompanija.

Washington i Teheran razmijenili su prijedloge za prekid vatre, ali još nisu postigli napredak u pregovorima, dok je Trump odgovor Irana na američki prijedlog nazvao "potpuno neprihvatljivim".

Sankcije su uvedene u trenutku kada Trump putuje u Kinu na važnu posjetu koja će uključivati šire strateške razgovore - od trgovine do rata s Iranom. Očekuje se da će američki predsjednik stići 13. maja, dok su razgovori planirani za 14. i 15. maj.

Visoki američki zvaničnik rekao je za Reuters 11. maja da će Trump i Xi vjerovatno razgovarati o podršci Pekinga Iranu i Rusiji tokom samita.

Portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana Esmail Baqaei saopštio je da je Teheran, u odgovoru na najnoviji američki prijedlog, zatražio okončanje rata u regionu i oslobađanje zamrznutih sredstava u inostranstvu.

"Od Amerikanaca nismo tražili nikakve ustupke. Jedino što smo tražili jesu legitimna prava Irana", rekao je Baqaei na redovnoj sedmičnoj konferenciji za novinare 11. maja.

Dodao je da zahtjevi Irana uključuju "zaustavljanje rata, ukidanje blokade i piraterije, te oslobađanje iranske imovine", za koju je naveo da je "nepravedno blokirana u bankama zbog američkog pritiska".

Kao dio zahtjeva naveo je i bezbjedan prolazak kroz Hormuški moreuz, kao i uspostavljanje sigurnosti u regionu i u Libanu, što je ocijenio "velikodušnom i legitimnom ponudom za regionalnu sigurnost".

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump izjavio je 10. maja da je odgovor Irana na američki prijedlog za okončanje rata "potpuno neprihvatljiv".

Seul je oštro osudio napad na teretni brod u vlasništvu južnokorejske kompanije u Hormuškom moreuzu ranije ovog mjeseca, navodeći da će odgovoriti nakon što utvrdi ko stoji iza napada.

Prema riječima zvaničnika iz kabineta predsjednika Južne Koreje, napad 4. maja izazvao je požar u strojarnici broda. Savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Južne Koreje Wi Sung-lac izjavio je da brod Namo, kojim upravlja kompanija HMM, u trenutku incidenta nije kršio nikakve propise u vodama kod Ujedinjenih Arapskih Emirata, te da Seul ovaj incident smatra neopravdanim napadom na komercijalno plovilo.

"To osuđujemo najoštrijim riječima", rekao je Wi, dodajući da su oštećenja utvrđena tokom stručnih procjena korejskih zvaničnika i eksperata u Dubaiju.

Wi je naveo i da još nije jasno da li je Iran imao ulogu u napadu.

Teheran je ranije negirao bilo kakvu umiješanost u incident.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump izjavio je ubrzo nakon incidenta da je Iran pucao na korejski brod i pozvao Seul da se pridruži naporima pod vodstvom SAD-a u osiguravanju bezbjednosti plovidbe kroz moreuz.

Tanker tipa VLCC pod imenom Agus Fanorius prošao je rutom koju je odobrio Iran kroz Hormuški moreuz, javila je poluzvanična agencija Tasnim, povezana s Revolucionarnom gardom.

Prema navodima od 11. maja, tanker koji prevozi iračku naftu i ide ka Vijetnamu trenutno se nalazi u Omanskom moru.

Dan ranije, 9. maja - kada se američki državni sekretar Marco Rubio sastao s premijerom Katara u Majamiju - kroz moreuz je prošao i katarski tanker s tečnim gasom na putu ka Pakistanu.

Reuters, pozivajući se na izvore, naveo je da je prolazak odobren od strane Irana i da predstavlja mjeru izgradnje povjerenja s Katarom i Pakistanom, koji imaju posredničku ulogu u ratu između SAD-a i Izraela s Iranom.