Uživo SAD razmatraju slanje dodatnih 10.000 vojnika na Bliski istok, navode mediji

Međunarodna Bahai zajednica saopštila je da se Peyvan Naimi, mladi bahai vjernik zatvoren u Kermanu, gradu na jugu Irana, suočava sa "prijetnjama smrću" nakon što je prošao kroz "dvije lažne egzekucije".

Prema navodima organizacije koja predstavlja pripadnike bahai vjere širom svijeta, Naimi je bio izložen "mučenju" i "dugotrajnom ispitivanju", dok iranske vlasti "pokušavaju da ga prisile da prizna zločin koji nije počinio".

Naimi je uhapšen 8. januara pod optužbom za "podsticanje" protesta koji su se proširili širom zemlje, optužbom koju je međunarodna bahai zajednica nazvala "neistinitom".

Prema navodima grupe, nakon hapšenja Naimi je prebačen u "pritvorski centar pod nadzorom Islamske revolucionarne garde" u Kermanu, koji je "ozloglašen zbog mučenja i zlostavljanja zatvorenika".

Nakon emitovanja njegovog "iznuđenog priznanja" na državnoj iranskoj televiziji, Naimi je prebačen u zatvor u Kermanu. "Do danas mu nije suđeno, nije donijeta nikakva presuda, niti je predstavljeno bilo kakvo dokazno utemeljenje za lažne optužbe", saopštila je bahai organizacija.

Iranske vlasti decenijama progone bahai zajednicu, najveću nemuslimansku vjersku manjinu u zemlji, putem proizvoljnih hapšenja, dugih zatvorskih kazni, zabrana visokog obrazovanja i zapošljavanja u javnom sektoru, oduzimanja imovine i drugih oblika diskriminacije.

Naimi je, navodno, optužen za učešće u "ubistvu" trojice pripadnika paravojne organizacije Basidž tokom januarskih protesta, "iako je u to vrijeme bio u pritvoru". Također je "lažno optužen" da je slavio smrt Alija Hameneija, bivšeg lidera Islamske Republike, "…o čemu nije mogao ni biti obaviješten, jer kao pritvorenik nije imao nikakav pristup informacijama".

Prema navodima bahai zajednice, Naimijeva porodica tvrdi da je mladić "bio izložen konstantnom i teškom mučenju i ispitivanju, te da je 10 dana prošle sedmice bio lišen hrane i vode. Ruke i noge su mu bile vezane 48 sati, bio je prislonjen uz zid i više puta pretučen".

Grupe za ljudska prava više puta su dokumentovale da Iran koristi mučenje, brutalna ispitivanja i inscenirane egzekucije kako bi iznudio lažna priznanja.

Nacionalna policijska komanda Irana saopštila je da je 466 ljudi uhapšeno proteklih dana pod optužbama za "onlajn aktivnosti usmjerene na podrivanje nacionalne bezbjednosti".

U policijskom izvještaju objavljenom 24. marta navodi se da su uhapšene osobe bile u kontaktu s "neprijateljskim" mrežama i namjeravale izazvati unutrašnju nestabilnost. Iranski državni mediji objavili su da je više od 1.000 ljudi uhapšeno pod sličnim optužbama tokom proteklog mjeseca.

Istovremeno, Ministarstvo obavještajnih poslova saopštilo je da je identifikovalo i uhapsilo 30 osoba u provincijama Hamedan, Lorestan i Kerman, tvrdeći da su one bile aktivne u mrežama povezanim sa Sjedinjenim Državama i Izraelom. Ministarstvo je navelo da su neki od privedenih "imali ulogu u prikupljanju i slanju informacija iz vojnih i bezbjednosnih centara".

Zbog isključenja interneta i široko rasprostranjenih prekida u komunikacionim kanalima, za veliku većinu Iranaca jedini izvor ovakvih informacija ostaju državni mediji.

Predsjednik Donald Trump izjavio je da su Sjedinjene Države vodile razgovore s Iranom, što je podiglo nade da bi se višesedmični rat koji potresa Bliski istok mogao približiti kraju.

Ali ostaje nejasno da li su ti navodni razgovori, koje je Teheran odbacio kao "lažne vijesti", znak mogućeg iskoraka, pokušaj smirivanja preplašenih finansijskih i globalnih energetskih tržišta ili tek način da Trump kupi još vremena.

Čak i da postoji ozbiljan diplomatski napor, ogroman jaz i dalje dijeli Sjedinjene Države i Iran. Iranska kontrola nad Hormuškim moreuzom, ključnom svjetskom naftnom arterijom, daje Teheranu dodatnu pregovaračku moć, kažu stručnjaci.

Uprkos govoru o diplomatiji, 24. marta nije bilo znakova smirivanja sukoba. Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli su novi talas zračnih udara na Iran, koji je ispalio rakete na Izrael i pogodio energetsku infrastrukturu u Persijskom zalivu.

"Ne mislim da Trump u ovom trenutku traži izlaz iz rata", rekao je Farzan Sabet, viši istraživač na Ženevskom institutu za međunarodne i razvojne studije. Više pročitajte OVDJE

Rat u Iranu i energetski šok koji je uslijedio mogli bi ponovo probuditi kineski interes za odavno zaustavljeni gasovod kojim bi se uvozio ruski gas, rekli su analitičari za RSE, što bi moglo preoblikovati energetsku strategiju Pekinga.

Dok se zemlje suočavaju s energetskim šokom nakon što je Iran zatvorio Hormuški moreuz, zaustavivši protok nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Zaljeva, Peking se bori s mogućim gubitkom jeftinije iranske nafte i rizikom od dugotrajnih poremećaja na tržištu, što ga primorava da preispita oslanjanje na usko grlo kojim prolazi otprilike 40 posto njegove nafte i 30 posto uvoza LNG‑a.

Ti pritisci mogli bi ponovo oživjeti razgovore o projektu gasovoda Snaga Sibira‑2 – 2.600 kilometara dugoj cijevi koja bi dopremala gas sa sjevernog ruskog poluostrva Jamal u Kinu preko istočne Mongolije – dok Peking preispituje svoju zavisnost od energenata koji stižu morem.

"To svakako ostavlja Snagu Sibira - 2 na stolu tokom pregovora", rekla je za RSE Erica Downs, viša istraživačica u Centru za globalnu energetsku politiku Univerziteta Columbia.

"S obustavom isporuka iz Katara, vjerovatno će porasti kineska preferencija za kopneni uvoz prirodnog gasa." Više pročitajte OVDJE