RSE: Neki dan sam pročitao kako su «Tuzlanski pozorišni dani» poslije MESS-a naša najznačajnija međunarodna teatarska smotra. Zašto vas bije taj glas?
ILIKTAREVIĆ: U Tuzlu, u tih 15 dana koliko traju «Tuzlanski pozorišni dani», dolaze pozorišta i teatri koji su po svom imenu i rejtingu u vrhu svojih zemalja i predstave koje oni dovode ovdje su njihove najbolje predstave. To nam daje za pravo da kažemo da smo, poslije MESS-a, najbolja međunarodna teatarska smotra u Bosni i Hercegovini. U Tuzlu nam dolaze pozorišta iz Bosne i Hercegovine i iz susjednih zemalja. Dolazi nam Sarajevsko narodno pozorište, sarajevski Kamerni teatar 55 i Banjalučko pozorište. A iz susjednih zemalja nam dolaze slovenački Teatar Nova Gorica; iz Hrvatske nam dolaze tri teatra: Gradsko kazalište Gavela iz Zagreba, HNK Osijek i HNK Vinkovci. Već nekih možda desetak godina nam u Tuzlu dolazi HNK Pečuh, teatar s kojim imamo redovnu razmjenu. Što se tiče Srbije, otuda nam dolaze dva beogradska pozorišta – Atelje 212 i Jugoslovensko dramsko pozorište sa svojim predstavama – i Novosadsko pozorište sa jednom svojom predstavom. Iz Crne Gore nam dolazi Narodno pozorište Podgorica. Po prvi put nam dolazi iz Poljske Teatar iz Gnijeznog koji će izvesti svoje dvije predstave. Mi takođe igramo našu predstavu u okviru ovih susreta, znači Narodno pozorište Tuzla izvodi «Zmijsko leglo» u režiji Saše Broz, predstavu koja je nedavno imala svoju premijeru i koja je i od publike, ali i od kritike, ocijenjena kao vrlo dobra predstava.
RSE: «Tuzlanski pozorišni dani» imaju svoje posebnosti, to su susreti bez nagrada, bez žirija, bez nervoze, sujete, surevnjivosti…
ILIKTAREVIĆ: Jeste, to je konstanta «Pozorišnih dana». Održavaju se već 14. put za redom i svi koji dolaze u Tuzlu dolaze rasterećeni su bilo kakvih takmičarskih oblika, bilo kakvih spletki oko žirija ili oko nekih drugih stvari koje se dešavaju na raznim festivalima.
RSE: Kako onda provodite vrijeme ako nema podmićivanja žirija, ako nema smicalica, podmetanja nogu jedni drugima?
ILIKTAREVIĆ: Provodimo vrijeme pričajući sa glumcima, družeći se. Svake godine se susreću glumci iz ovih teatara koje sam nabrojao i naši glumci, dobro se poznaju. Nekada se ostane i do ranih jutarnjih sati. To isto se dešava kada mi idemo u njihove gradove. To je karakteristika ovih susreta, da svi ovi teatri koji dolaze u Tuzlu ugoste i nas u svojim gradovima, u svojim sredinama, gdje mi možemo pokazati ono što radimo. Pričamo o tim razmjenama, o stvarima koje se tiču uprava, direktora i ostalih segmenata života, u pozorištu, van pozorišta. S nekim ljudima smo toliko bliski da pričamo neke stvari iz naših privatnih života. U ovih 14 godina su se stvorila mnoga prijateljstva širom ex-Jugoslavije između glumaca, dekoratera, tehničkih direktora i tako dalje. Ovaj festival je zamišljen kao festival prijateljskih pozorišta, kao festival na bazi reciprociteta, festival gdje se i tuzlanska publika druži sa glumcima i sa svim ovim pozorištima koja dolaze u Tuzlu.
RSE: Kad god su ove velike smotre u pitanju nameće se pitanje – koliko to košta, otkuda pare? Ali evo, dio odgovora smo već čuli. U budžetima koji se planiraju u Sarajevu, vidio sam cifre tek od nekih 5.000 do 10.000 KM.
ILIKTAREVIĆ: Koliko se mogu sjetiti, manifestacija ove godine košta 68.000. Po našem planu, 20.000 daje Federalno ministarstvo, 10.000 daje Kantonalno ministarstvo, 10.000 daje Općina Tuzla, 10.000 uzmemo od sponzora i ostalih 16.000 zaradimo od prodaje ulaznica. To je sistem finansiranja ove manifestacije. Moram reći da smo sredstva od Federalnog ministarstva već dobili, u fazi smo da dobijemo sredstva od Kantonalnog ministarstva, od općine dobivamo redovne transfere mjesečno, prodaja karata ide, posjećenost je dosta dobra, tako da se nadam da ćemo i ovaj put uspješno zatvoriti. Mislim da ovi, 14. po redu «Tuzlanski pozorišni dani» neće koštati ovoliko koliko smo predvidjeli, ali vidjećemo. Jer, dolazi nam teatar iz Poljske sa dvije predstave, sa brojnim ansamblom i može se desiti da dostignemo punu cifru, jer su ipak najskuplji hotelski računi. Ovo je prvo međunarodno gostovanje naših prijatelja iz Poljske i nadam se da će se ova saradnja nastaviti. Mi ćemo dobiti potporu Federalnog ministarstva, znači mimo onih 20.000. Oni će, znači, podržati ovu međunarodnu saradnju. A imaćemo saradnju i sa poljskom ambasadom, koja će biti jedan od domaćina poljskog ansambla i koja će upriličiti jedan koktel poslije prve predstave, koja se održava 29. ovog mjeseca.
RSE: Svake sedmice pravim ove razgovore i veoma rijetko čujem da neko od kulturnih radnika govori da ima dovoljno sredstava. U posljednje vrijeme se glasno govori kako se za kulturu ne daje maltene ništa. A opet, ovo je vrijeme pravljenja budžeta za narednu godinu, pa možda ne bi loše bilo da malo zajednički zakukamo, ne bi li ovi odgovorni još dublje zagrabili u džepove.
ILIKTAREVIĆ: U pravu si. Mi imamo dovoljno samo za ovu manifestaciju. Uspjeli smo da radom od šest mjeseci obezbjedimo da ova manifestacija ide bez zastoja. Kad bi falilo sredstava, napravio bi se zastoj. Ali normalno da nismo zadovoljni izdvajanjem za materijalne troškove, za putovanja i za predstave. Znači, to su ona tri segmenta koja nisu dovoljno pokrivena. Mi smo specifično pozorište koje ima dva osnivača, jedan je kanton, drugi je Općina Tuzla. Od kantona dobivamo novce za plaće i naknade uposlenika, a od Općine Tuzla dobivamo sredstva za programske aktivnosti, za dio materijalnih troškova, a dio obezbjeđujemo vlastitim radom. Ove godine je u planu budžeta Općine Tuzla isti iznos povećan za 15.000. Mi smo tražili da se taj iznos uveća sto posto da bismo mogli nesmetano raditi i zadržati kontinuitet i nivo na koji smo došli sada. Sad smo napravili jednu sjajnu predstavu, koja je odjeknula u cijeloj Bosni kao odlična, i taj nivo moramo zadržati. Ako to hoćemo, onda moramo sredstva iz budžeta povećati za sto posto. I druga stvar koja je bitna, moramo naše vlastite prihode i sponzorstva takođe povećati za nekih 70 posto i onda ćemo imati, čini mi se, normalno finansiranje, ne za neke prevelike projekte, nego za neke manje projekte, za tri-četiri manja projekta koje ćemo raditi tokom godine.
