Bez strategije za izlazak iz ekonomske krize

Vanjskotrgovinski deficit BiH u proteklih godinu dana je nešto više od 3,5 milijarde eura. No, deficit je u odnosu na godinu ranije manji zbog smanjenja vanjskotrgovinske razmjene.

BiH je mnogo manje uvozila nego ranije jer je potražnja smanjena. Ipak, situacija u bh. privredi je izuzetno loša.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Mahir Hadžiahmetović u intervjuu za RSE ocjenjuje kako tome doprinosi i neodgovoran odnos predstavnika bh. vlasti koji nisu napravili ozbiljniju strategiju za ublažavanje ekonomske krize, a o strategiji izlaska iz krize ne može se ni govoriti.

RSE: Gospodine Hadžiahmetoviću, koliki je vanjskotrgovinski deficit BiH u 2009. godini?

Hadžiahmetović: Što se tiče deficita – on se smanjuje s obzirom da je opala vanjskotrgovinska razmjena i to reflektuje neku vrstu poboljšanja, što na kraju nije ni pohvalan rezultat, što znači da je smanjen uvoz. Deficit se smanjio za oko 18 posto u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosio negdje oko 9,5 milijardi KM. Dakle, sad se može očekivati da će to biti negdje oko 7-7,5 milijardi KM za 2009. godinu.

RSE: Koliko je uvoz smanjen u 2009. godini i koliko je izvoz manji, s obzirom na ekonomsku krizu?

Hadžiahmetović: Uvoz je u padu za nekih 25,5 posto, dok je izvoz za 23 posto. Nešto je veći pad uvoza nego izvoza, iako i jedan i drugi statistički podatak govore o smanjenju vanjskotrgovinske razmjene moglo bi se reći u prosjeku za oko 24 posto.

RSE: S obzirom da vi svake godine, kada uradite godišnji izvještaj ekonomskih kretanja u BiH, dajete preporuke vladajućim strukturama, koje ste preporuke dali 2009. godine i da li su one uvažene?

Hadžiahmetović: Mi smo napravili jedan zaista kompleksan materijal i analizirali sve sektore privrede i predložili i Vijeću ministara i vladama entiteta jedan kompleksan set mjera koje je trebalo poduzeti u ovom vremenu recesije, vremenu finansijske krize, ali jednostavno, mi u privredi stičemo utisak da se jako malo radi u praksi na tim strateškim planovima, na mjerama koje smo predložili. Vlade entiteta, Vijeće ministara i drugi nisu učinili dovoljno, prije svega da ublaže udar na privredu, samim tim i na standard građana i nisu donešene prave mjere, koje su sigurno trebale biti mnogo konstruktivnije i na neki način inventivnije kad se događa ova kriza. Mi strahujemo da će iduća godina, sa ovim prenesenim neinventivnim, neaktivnim radom vlada, rezultirati još većim ekonomskim posljedicama na privredu BiH.

RSE: Koji je najvažniji zadatak domaćih vlasti za 2010. godinu kako bi se popravila loša ekonomska slika BiH?

Hadžiahmetović: Za izlazak iz krize prije svega oživjeti i osloboditi privredu da jača svoju konkurentnost i naći puta za stimulisanje domaće proizvodnje, posebno za strana ulaganja i posebno za osposobljavanje same proizvodnje, znači investicije u proizvodnju jer to generiše zapošljavanje, a samim tim i mogućnost da izađemo sa tim proizvodima u izvoz.

RSE: Sudeći prema ekonomskim pokazateljima, gdje se BiH nalazi kada je u pitanju region?

Hadžiahmetović: Neovisno od toga što imamo jako značajan pad – a mene ne raduju ni loši rezultati zemalja CEFTA koji također nisu dobri – možemo reći da smo tu negdje kao i zemlje u regiji, iako drugi regioni, konkretno Zapadna Evropa, Azija pogotovo, pa i SAD, polako već izlaze iz recesije i najavljuju u 2010. godini zaokret sa negativnih na pozitivne trendove, neovisno o kom se procentu radi. Taj zaokret bi trebao biti iskorišten kroz ozdravljenje tih ekonomija na koje smo mi jako vezani, da se to pozitivno, planski, strateški reflektuje i na ozdravljenje naših ekonomija.