Populisti se diljem Evrope hrane strahom većine da su ugroženi, kako od izbjeglica, tako i od ekonomskih migranata. Populisti na tom receptu preživljavaju. Oni su za zatvaranje granica, ne samo zbog izbjeglica, već i kao pokušaj da se zadrže ljudi da ne napuštaju zemlju. Glasačima je to vrlo primamljivo, smatra Steven Blockmans, šef odjela za evropsku vanjsku politiku u Centru za evropsku politiku u Briselu i profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu u Amsterdamu.
Steven Blockmans je šef odjela za evropsku vanjsku politiku u Centru za evropsku poltiku u Briselu i profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu u Amsterdamu.
RSE: Koji su razlozi rasta populizma u nekim starim, ali i nekim novim članicama EU, poput Mađarske, Poljske ili Češke?
Blockmans: Dvije stvari su se preklopile. Jedna je dugogodišnji trend demografskih i socijalnih promjena, kako u zapadnoj Evropi, tako i u zemljama centralne i istočne Evrope. Na zapadu već desetljećima imamo migraciju, kako unutar kontinenta, tako i izvan njega, a koja mijenja lice društava. Vidimo da se zapadna društva bore sa svojim različitostima, bilo da se radi o Francuskoj ili Belgiji, a država ima poteškoće sa osiguranjem istinske društvene i ekonomske integracije druge, ili čak sada treće generacije migranata.
Posljedica jedne diskriminatorske politike je getoizacija tih zajednica, porast kriminala, a krajnja posljedica je ekstremizam i radikalizacija pojedinaca koji odlaze na ratišta u Siriju, ili drugdje i vraćaju se kući i napadaju svoju domovinu. Svjedočili smo terorističkim napadima poput onih u Parizu i Briselu, ali i drugdje.
Na istoku Evrope je druga priča. Tamo vidimo smanjivanja broja stanovnika u posljednem desetljeću. U nekim sredinama je to vrlo dramatično. Na primjer, Latviju je napustila četvrtina stanovnika. Kad tome pridodate starenje stanovništva i niski prirodni priraštaj imate istinsku demografsku paniku.
Znači u oba slučaja imate plodno tlo za populiste koji se hrane strahom većine da su ugroženi, kako od izbjeglica, tako i ekonomskih migranata. Populisti na tom receptu preživljavaju. Oni su za zatvaranje granica, ne samo zbog izbjeglica, već i kao pokušaj da se zadrže ljudi da ne napuštaju zemlju. Glasačima je to vrlo primamljivo.
RSE: Ipak, da li je imigracija jedini razlog rasta ekstremnih desničarskih stranaka u Evropi, ili iza toga stoji nešto mnogo dublje?
Blockmans: Velike društveno ekonomske razlike unutar pojedinih društava, strah da će većina oduzeti manjini budućnost, kako ekonomski, tako i demografski, sredstva su kojim se koriste populistički lideri.
RSE: Promatrači upozoravaju da se situacija nalikuje onoj iz 30-tih godina prošloga stoljeća, na rast nacionalsocijalizma u Njemačkoj. Plašite li se da bi se tako nešto uistinu moglo ponoviti?
Blockmans: Tendencija za tako nešto je prisutna. Pogledamo li kako se nacionalfašizam razvijao u njegovim najužasnijim oblicima, u konačnicima sa Aushwitzom, nadam se da smo iz prošlosti ipak naučili da ne smijemo dopustiti ekstremnom nacionalsocijalizmu da zavlada Evropom. Treba se oduprijeti onima koji propovjedaju “čistu rasu i čistoću društva”. Nažalost i mediji daju mnogo prostora pojedincima koji pozivaju na takav negativni trend, kako u Italiji, Francuskoj, Poljskoj ili Mađarskoj. Ipak, demokratskog otpora ima i to se moglo vidjeti glasanjem na sjednici Evropskog parlamenta protiv politike mađarskog premijera Viktora Orbana koji se ne pridržava evropskih sporazuma.
Ipak, treba mnogo više dodatnog napora kako bi se obračunalo sa gotovo neofašističkim strankama u cijeloj Evropi, kako na zapadu, tako i istoku. Ovaj proces je tek počeo, mnogo vremena i energije će trebati kako bi se zaustavili nacionalisti i iskreno govoreći “rasisti” od toga da dobiju još više snage. Ipak, ne spadam u one “vračare” ili medije koji govore o reinkarnaciji prilika kakve su bile u Weinmarskoj Republici, koje su prethodile dolasku Hitlera na vlast, ili onima koji tvrde da je rat jedini projekt koji bi mogao resetirati našu politiku.
Facebook Forum