Merima Ključo je jedna od najpriznatijih solistica na harmonici u svijetu. Rođena je u Livnu, a školovala se u Sarajevu, Roterdamu i Bremenu. Posljednjih godina živi u SAD-u. Surađiva sa brojnim muzičarima iz regije, poput Matije Dedić, Amire Medunjanin, Jelene Milušić, Bože Vreće i Miroslava Tadića. Izdala je nekoliko albuma, a njen album Zumra, sa Amirom Medunjanin, 2010. godine, uvršten je u top 100 najboljih albuma svijeta.
RSE: Prošli tjedan ste imali dva uspješna koncerta u Njujorku, sa gitaristom Miroslavom Tadićem. Kako su prošli ti nastupi?
Ključo: Oba koncerta su prošla fenomenalno. Prvi koncert održan je u Rochesteru u impozantnoj koncertnoj dvorani Killbourn Hall i drugi Symphony Spaceu na Broadwayu. Publika je bila krasna, tako da smo i Miroslav i ja, baš prezadovoljni.
RSE: Sa Miroslavom Tadićem surađujete već duže vrijeme, izdali ste i zajednički album, Aritmija. Kako je došlo do te suradnje i koji repertoar izvodite na vašim koncertima?
Ključo: Miroslav i ja smo prijatelji dugi niz godina, još od 2005. godine. 2011. sam preselila u Los Anđeles gdje je naše druženje postalo intenzivno. Nismo razmišljali o saradnji - ona se desila spontano. Jako nam se svidjela kombinacija zvuka naših instrumenata i spoznaja da su nam i senzibiliteti slični. Čitav album Aritmia, nastao je s lakoćom.
Uz naše kompozicije, koje su bazirane na tradicionalnoj muzici izvodimo i djela poznatih kompozitora, koji su također bili inspirisani tradicionalnom muzikom, poput Bartoka, Satija i drugih. Veliki broj kompozitora je bio inspirisan tradicionalnom muzikom, tako da imamo ogroman izbor.
RSE: Nedavno je izašao još jedan nosač zvuka, pod nazivom Lume, koji ste radili zajedno sa Jelenom Milušić. Kako je došlo do te suradnje?
Ključo: Atilla Aksoj i Jelena Milušić, koji su inače poznati kao Barimatango, su me pozvali da im budem gost na njihovom albumu sefardske muzike, koji uskoro treba da izađe. Uz to, bila sam vrlo fascinirana, i još uvijek sam, Jeleninim veoma rijetkim kontraaltom. Njena ekspresivnost i sposobnost transformacije su jedinstveni i posebni. Počele smo da razgovaramo o mogućoj suradnji početkom godine. Jako brzo i u relativno kratkom vremenu smo ostvarili tu suradnju i snimile album.
Naš album Lume - ljubavne pjesme svijeta, u ruhu savremene harmonike - je objavljen od strane Croatia Records i veoma smo zadovoljne rezultatom. Na albumu se nalazi 15 pjesama, to jeste deset obrada tradicionalnih pjesma i pet autorskih kompozicija, koje su isto inspirisane tradicionalnom muzikom.
Iznimno sam sretna sto je fenomenalna slikarica Tisja Kljaković - Braić autorica ilustracije, koja je Lume učinila ne samo glazbenim, nego i likovnim djelom. Uz fotografije Marka Ercegovića, likovno oblikovanje zaokružio je Siniša Cvahte. Audio zapis, mix i mastering potpisuje Saša Karabatak.
RSE: Vi ste veliki zaljubljenik u sefardsku muziku. Otkuda ljubav za tu vrstu muzike?
Ključo: Porijeklom sam iz Livna, ali sam u Sarajevo došla sa 14 godina gdje sam upisala srednju muzičku školu. U jednom momentu, u nekoj prodavnici, čula sam nevjerovatno divan zvuk, koji je podsjećao na našu tradicionalnu muziku, sevdah, ali je jezik bio drugačiji. Rekli su mi da je to sefardska muzika. Zbog sličnosti, ali i zbog različitosti i svoje posebnosti, sefardska muzika mi je prirasla za srce.
Kasnije sam, kroz moju saradnju sa Theodorom Bikelom i Tamarom Brooks, ušla u svijet jevrejske muzike. Upoznavši Flory Jagodu, naučila sam još više o sefardskoj tradiciji. U međuvremenu sam, insipirisana pričom o Sarajevskoj Hagadi, napisala kompoziciju baziranu na toj tradiciji.
RSE: Poznat je vaš multimedijalni projekt inspiriran pričom o Sarajevskoj Hagadi. Kako je nastao taj projekt i zašto Sarajevska Hagada?
Ključo: Kada sam pročitala knjigu Geraldine Brooks, People of the Book, ili Ljudi knjige, bila sam inspirisana načinom na koji je Geraldine, u svojoj mašti, pratila put Sarajevske Hagade od Španije do Sarajeva.
Moja Sarajevska Hagada također putuje od Španije, preko Italije, Venecije, do Sarajeva i prati istorijske momente, koji su jako bitni i vezani za njenu fascinantnu priču.
Ta priča ima jedan emotivni naboj, po čemu je specifična - mnogi ljudi iz raznih kultura i religioznih opredjeljenja, svoj život su stavljali na kocku, da bi spasili ovu nevjerovatnu knjigu. Danas smo toliko bombardirani teškim pričama o mržnji i nesporazumima. Ljudima je potrebna jedna pozitivna priča, a priča o Sarajevskoj Hagadi je zasigurno jedna od tih.
RSE: Ove godine ste nastupili u Livnu, vašem rodnom gradu, sa Matijom Dedić. Koliko često posjećujete rodni grad?
Ključo: U zadnje vrijeme često, što za mene znači jednom ili dva puta godišnje. I za mene i za Matiju koncert u Livnu je bio jedan od nastupa koji se pamte. Bili smo istinski ganuti i oduševljeni načinom na koji su nas dočekali.
RSE: Vrlo četo nastupate u inozemstvu. Kako stranci doživljavaju vašu muziku, odnosno muziku sa Balkana?
Ključo: Pošto sam zaljubljenik savremene muzike i savremenih tehnika na harmonici, a i klasičnoj muzici uopšteno, moje izvedbe su kompozicije, bazirane na melodijama Balkana. Svi mi imamo svoju publiku koja nas prepoznaje i koja nas prati i voli.
Facebook Forum