Pišu: Siberia.Realities i Robert Coalson
Prije jedne decenije 261 internet stranicu blokirala je ruska vlada. Prošle godine, broj se popeo na 70.000, kažu akivisti za slobodu na internetu, dok je više od 5.400 stranica blokirano od početka ruske invazije na Ukrajinu krajem februara, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Kao odgovor na blokade, sve veći broj Rusa se okrenuo uslugama VPN-a, odnosno virtualnim privatnim mrežama koje maskiraju lokaciju korisnika interneta i omogućavaju im da pristupaju blokiranim web stranicama. Prema pisanju Times of London, 24 miliona Rusa, približno jedna četvrtina odraslih korisnika interneta, koristila je VPN u maju, dok je taj broj prije invazije bio 1,6 miliona.
Servis za istraživanje tržišta AppMagic prijavio je da su Rusi pruzimali VPN više od 12 miliona puta u prve tri sedmice mjeseca jula.
Predsjednik Vladimir Putin je ranije rekao da direktne zabrane nisu najbolji način da se ograniči internet, kazavši da država mora biti pametnija i suptilnija kako bi postigla svoje ciljeve. Njegova vlada je oklijevala da direktno zabrani VPN servis, oprezna kako ne bi otuđila mnoge Ruse koji ih koriste za pristup zapadnim društvenim medijima i drugim stranicama u svrhu zabave.
Zakon je 2017. godine uveo je zabranu za VPN-ove da pružaju pristup blokiranim stranicama, ali je ovu obavezu stavio na VPN servise a oni su je uveliko ignorisali. Međutim, vlada je blokirala više od 20 pojedinačnih VPN servisa.
Sada, aktivisti govore da su inicijative meke moći pokrenute kako bi se zaplašili Rusi i odvratili od korištenja VPN servisa te se vratili medijima koje kontrolišu vladini izvori za informisanje.
"Ako, vi, kao i ja preuzmete VPN nakon sve pompe, čestitam vam što ste prevareni", napisao je 6. jula bloger Batja-Goda, koji ima 46.000 pratilaca, u sada obrisanom postu na društvenim medijima. "Bio sam sretan nekih 20 minuta, koristio sve omiljene aplikacije. Ali onda se sve raspalo, ništa ne radi, druge aplikacije su izvisile, baterija mi se troši kao luda, pristup internetu usporen. Prijatelj koji je u IT sektoru kaže, VPN. Naročito besplatni servisi VPN-a prodaju podatke korisnika."
Batja-Goda je VPN nazvao "problemom 2022. godine".
Desetine sličnih objava koji osuđuju VPN-ove preplavili su popularnu rusku društvenu mrežu VK i druge, uključujući postove zvaničnika lokalnih vlasti.
Brojni mediji koji podržavaju Kremlj ovog su mjeseca citirali Nikitu Danjuka, akademika i člana vladine savjetodavne javne komore, upozoravajući na opasnost od krađe podataka i osuđujući VPN-ove kao "sive kardinale kriminalnog svijeta".
"Rusi moraju da shvate da podaci koje VPN-ovi uzimaju ne ostaju u Rusiji i mogu da završe u različitim rukama, uključujući i one špijunskih agencija, itd.", citiran je Danjuk.
Prokremljska stranica Gazeta.ru je 20. jula citirala Artjoma Gelera, tehničkog savjetnika u Federalnom savjetu i vodećeg dizajnera u predsjedničkoj web stranici Kremlin.ru, kako tvrdi da su Sjedinjene Američke Države finansirale besplatne VPN servise kako bi ostvarile "pristup podacima korisnika u drugim zemljama" i izvršile "ideološki uticaj" na korisnike interneta u inostranstvu.
Geler je, čini se, komentarisao Fond za otvorenu tehnologiju (OTF), američku neprofitnu organizaciju koja je dobitnik sredstava iz Američke agencije a globalne medije (USAGM) koji takođe nadgleda Radio Slobodnu Evropu i druge američke međunarodne emitere.
Prema podacima dostupnim na stranici OTF-a podržava se prošireni pristup internetu "uključujući sredstva za zaobilaženje blokada za web stranice, prekide konekcije i raširenu cenzuru".
Prema izvještaju Reutersa u junu OTF je, od invazije Rusije na Ukrajinu, obezbijedio nekoliko miliona dolara za tri VPN kompanije.
Predsjednica OTF-a Laura Cunningham je citirana kako govori da je podrška bila neophodna jer "ruska vlada pokušava da cenzuriše ono što njeni građani mogu da vide i kažu na internetu kako bi prikrila istinu i utišala neslaganje".
Aktivisti za slobodu informisanja u Rusiji su skeptični u vezi motiva koji stoje iza onoga što kažu da je organizovana anti-VPN kampanja.
"Ne vjerujem da su vlasti iznenada počele da primjećuju mnogo krađe podataka i odlučile da putem ovakve kampanje zaštite ljude", kaže Stanislav Šakirov, šef grupe za monitoring interneta Roskomsvoboda. "Najvjerovatnije su primjetili da sve više ljudi koristi VPN servise i odlučili da pokušaju da utiču na svoje izborno tijelo, ljude koji ne znaju mnogo o tehnologiji i ne mogu da razluče šta je istina a šta ne."
Bez obzira na to, upozorio je Šakirov, postoje besplatni VPN-ovi koji kopaju korisničke podatke.
"VPN usluge koštaju", rekao je. "Ako klijenti ne plaćaju, to znači da moraju dobiti novac negdje drugdje."
Kompanije takođe navodno usporavaju svoje besplatne VPN servise kako bi usmjerile korisnike prema plaćenim uslugama.
Facebook Forum