Nakon političkih uslovljavanja i poteza koji su prijetili da Bosnu i Hercegovinu vrate bar deceniju unazad na evropskom putu prilagođeni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP – Stabilisation and Association Agreement) konačno je prihvatljiv za sve u BiH.
Pozitivna vijest, ostavila je, smatraju eksperti, gorak ukus neodgovornosti, nezrelosti i nespremnosti na kompromis, svega što je neophodno da se BiH dalje gradi kao buduća evropska članica. Jednako, pokazalo je i to da država vlastitu neodgovornost prema poljorivrednicima prikriva strašeći ih EU.
BiH se vratila na evropsku stazu, nakon što je prihvaćena prilagodba SSP. Nakon uvjeravanja njemačkog ministra poljoprivrede i prehrane Christiana Schmidta, saopšteno je kako Republika Srpska (RS) prihvata prilagodbu.
Vijest je obznanio predsjednik ovog entiteta Milorad Dodik riječima: "Vlasti RS će dati svoju saglasnost za to jer vjerujemo, prije svega njemačkom ministru i njemačkoj vladi da će u određenom vremenu koje je realno uspostaviti određene mjere korisne za naše proizvođače".
Bosanskohercegovački političari ne treba da brane poljoprivrednike od EU, kaže Mehmed Nikšić iz Udruženja proizvođača mlijeka u FBiH. Oni su krivci što nema adekvatne zakonske regulative, ali i što ne ispunjavanju obaveze zbog čega su poljoprivrednici dovedeni na rub egzistencije, u oba entiteta,
"Mi nemamo nikakvog ambijenta stvorenog za proizvodnju. Plažamo energente kao sve ostale grane privrede i imao direktne i indirektne poreze kao sve ostale grane privrede. Kasne nam plaćanja za poticaje i svakako da su najodgovorniji za ovakvo stanje naši političari", ističe Nikšić, te dodaje:
"Mi smo upoznali ministra Schmidta o presjeku stanja u BiH, da nemamo banaka, da uzimamo komercijalne kredite kratkoročne po visokim kamatama i nemamo nikakvih uvjeta za poljoprivrednu proizvodnju. I ono što su očevi i djedovi stvarali desetinama ili stotinama godina sada banke uzimaju budzašto."
U suštini, političari su branili ponajprije svoje interese, ali ne u sferi poljoprivrede. Preko važnih odluka po sve građane BiH, namjera je bila pokazati ko je jači. Od uslovljavanja objavom popisa stanovništva, pa do potpisivanja aranžmana s MMF-om, sve je stalo pod krinku zaštite poljoprivrednika u BiH.
Priznao je to i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić rekavši da je ubacivanjem institucija RS-a u donošenje odluka, htio kolegama iz FBiH pokazati da BiH ne može funkcionisati na sistemu preglasavanja.
"Desilo se da je vlast iz RS-a nakon svega što je govorila na kraju promijenila mišljenje i prihvatila SSP za koji sam od početka znao da je koristan. Ovo smatram jednom od svojih najvećih pobjeda u političkoj karijeri jer sam jasno pokazao i jednoj i drugoj strani. Mislim da je sve što se desilo bilo je korisno za odnose u BiH", rekao je Ivanić.
Trideset pet posto populacije živi od poljoprivrede
Igra na mišiće umalo je skupo koštala BiH – ocjenjuje Azra Hadžiahmetović, bivša državna ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Gubiti i dobiti na evropskom putu sastavni je dio pregovora, pa BiH nije izuzetak.
"Međutim, ono što se zaboravlja je da nije EU slučajno uspostavila instrumente pretpristupne pomoći. Imamo jako puno mogućnosti za kompenzacije eventualnih gubitaka kroz različite fondove EU, što bi, u konačnici, rezultiralo sa što bezbolnijim prilagođavanjem pravilima koje je EU gradila nekoliko desetina godina, koje nije mijenjala ni zbog koga pa neće ni zbog BiH. Bilo bi dobro kada bi neko u tim kalkulacijama troškova i koristi vodio računa koliku cijenu BiH plaća svakim danom kašnjenja na evropskom putu", kaže Hadžiahmetović.
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark računicu je sam izveo: "Stotine miliona eura je trenutno nedostupno, odnosno ne koristi se zbog izostanka adaptacije SSP-a, zbog izostanka strategija u relevantnim sektorima. Čim se napravi adaptiranje SSP-a ponovo ćemo uspostaviti autonomne trgovinske mjere pored toga što ćemo razmotriti cijeli niz aktivnosti iz unapređenja konkurentnosti bh. privrede i poljoprivrede. Ovo nije pitanje koje se isključivo tiče samo BiH i Hrvatske".
Analitičari upozoravaju da je vrijeme da političke elite prestanu s međustranačkim ratovima i počnu razmišljati o budućnosti 35 posto svoje populacije koja živi upravo od poljoprivrede.