Na haškom suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću svjedočio je njegov bivši tjelohranitelj u ratno i poslije ratno vrijeme - Nebojša Ristić.
Tužiteljstvo ga je dovelo kao svojeg svjedoka kako bi opisao bliske i svakodnevne veze te komunikaciju koju je optuženi imao s vojnim i političkim vrhom bosanskih Srba, odnosno kako bi dodatno prikazalo da je Karadžić sve nadzirao za vrijeme rata kao predsjednik
Ristić (rođen 1972.), bivši član osobnog osiguranja predsjednika, opisao je kako je Karadžić često u svom kabinetu primao vojni i politički vrh, kao i lokalne čelnike Srpske demokratske stranke.
Tužiteljstvo je time željelo pokazati kako je optuženi bio detaljno upoznat s događanjima u općinama u kojima je protjerano nesrpsko stanovništvo, kao i akcijama Vojske Republike Srpske koje su rezultirale zločinom – poput pogubljenja u Srebrenici.
Svjedok Ristić je potvrdio kako je Karadžić često primao više oficire u kabinetu na Palama, što je prema optužbi dokaz – aktivne uloge predsjednika kao vrhovnog zapovjednika vojske.
U sudnici je prikazana fotografija Karadžićevog kabineta na Palama
„To su ljudi koji su sačinjavali Vrhovno zapovjedništvo, visoki oficiri Vojske Republike Srpske koji su bili na raznim zadacima. Uglavnom svi su oni dolazili. Ne bih htio nikoga izdvajati. Uglavnom dolazili su svi“, odgovorio je svjedok.
Tužitelj Gaynor je svjedoka Ristića ispitao i o čestim dolascima Miroslava Deronjića, predsjednika bratunačkog kriznog štaba, potpredsjednika SDS-a i osuđenog ratnog zločinca koji je priznao izdavanje naređenja napada na selo Glogova 1992.godine tijekom kojeg je ubijeno 64 civila, dok je mjesto uništeno.
„On je bio u toj grupi koji su možda imali više posjeta...Stekao sam utisak da su bili u prijateljskom odnosu“, prisjetio se svjedok srdačnih pozdrava dvoje čelnika SDS-a.
Kako bi pokazao vezu Karadžića i Željka Ražnjatovića zvanog Arkan, odnosno sa zločinima koje su počinile njegove jedinice, tužitelj je zatražio od svjedoka da se prisjeti kada ih je vidio zajedno.
„To je bilo u Bjeljini 1995.godine. Bila je smotra te jedinice (Arkanove) i parada vojna. I predsjednik je došao da pozdravi paradu, a ja sam se nalazio u njegovom osiguranju“, opisao je svjedok.
Bivši Karadžićev tjelohranitelj je opisao tužiteljstvu posjet Srebrenici par tjedana nakon što je zauzeta te komunikaciju s Drinskim korpusom u vezi osiguranja konvoja s kojim je dolazio Karadžić.
Drinski korpus se smatra odgovornim za masovna pogubljenja bošnjačkih muškaraca i dječaka, a spomenutom pripremom dolaska Karadžića tužiteljstvo je željelo prikazati dobru komunikaciju između predsjednika i vojske o čijoj je svakoj većoj akciji sve znao.
Optuženi je pokušao to opovrgnuti tijekom unakrsnog ispitivanja svog nekadašnjeg tjelohranitelja ustvrdivši kako su odnosi između vojne i civilne vlasti bili zategnuti te kako su tijekom cijelog rata komunikacijske veze bile loše.
Svjedok Ristić je izjavio kako, prilikom posjeta u kolovozu 1995.godine, nisu bili svjesni ubijanja i uništavanja koje se dogodilo u Srebrenici i okolici. Tijekom dodatnog ispitivanja tužitelj je pokazao zgradu u Kravici, gdje su se dogodila pogubljenja gotovo tisuću muškaraca 13.srpnja 1995.godine, a pored koje su morali proći tijekom puta.
No svjedok je odgovorio kako nije ništa čuo niti da je netko nešto komentirao u vezi s tim. „To je krupna stvar. Ostalo bi mi u sjećanju.“, konstatirao je Ristić.
Novi svjedok o optuženom i Arkanu
Potkraj zasjedanja u petak sa svjedočenjem je počeo Milorad Davidović, predratni načelnik Sekretarijata unutarnjih poslova u Bijeljini.
Prema njegovom iskazu, od Saveznog MUP-a (sa sjedištem u Beogradu) dobio je zadatak da formira MUP RS i jedinice za specijalne namjene.
Prema njegovim riječima, SDS je formulirala i provela politiku sistematskog uklanjanja nesrpskog stanovništva u Bjeljini od 1992.godine.
Sudjelovao je na sastanku gdje su optuženi i Arkan u Beogradu planirali zajedničke akcije. Prema iskazu, zbog njegovog inzistiranja da se zaštiti nesrpsko stanovništvo došao je u sukob s lokalnim čelnicima bosanskih Srba u Bjeljini.
Davidović će nastaviti iskaz sljedeći tjedan, a očekuje se kako će svjedočiti i o ratnom profiterstvu Karadžića, odnosno ucjenama i reketu koji su njegovi ljudi provodili i među srpskim stanovništvom.
Tužiteljstvo ga je dovelo kao svojeg svjedoka kako bi opisao bliske i svakodnevne veze te komunikaciju koju je optuženi imao s vojnim i političkim vrhom bosanskih Srba, odnosno kako bi dodatno prikazalo da je Karadžić sve nadzirao za vrijeme rata kao predsjednik
Ristić (rođen 1972.), bivši član osobnog osiguranja predsjednika, opisao je kako je Karadžić često u svom kabinetu primao vojni i politički vrh, kao i lokalne čelnike Srpske demokratske stranke.
Tužiteljstvo je time željelo pokazati kako je optuženi bio detaljno upoznat s događanjima u općinama u kojima je protjerano nesrpsko stanovništvo, kao i akcijama Vojske Republike Srpske koje su rezultirale zločinom – poput pogubljenja u Srebrenici.
Svjedok Ristić je potvrdio kako je Karadžić često primao više oficire u kabinetu na Palama, što je prema optužbi dokaz – aktivne uloge predsjednika kao vrhovnog zapovjednika vojske.
Tužitelj Gaynor je svjedoka Ristića ispitao i o čestim dolascima Miroslava Deronjića, predsjednika bratunačkog kriznog štaba, potpredsjednika SDS-a i osuđenog ratnog zločinca koji je priznao izdavanje naređenja napada na selo Glogova 1992.godine tijekom kojeg je ubijeno 64 civila, dok je mjesto uništeno.
„On je bio u toj grupi koji su možda imali više posjeta...Stekao sam utisak da su bili u prijateljskom odnosu“, prisjetio se svjedok srdačnih pozdrava dvoje čelnika SDS-a.
Kako bi pokazao vezu Karadžića i Željka Ražnjatovića zvanog Arkan, odnosno sa zločinima koje su počinile njegove jedinice, tužitelj je zatražio od svjedoka da se prisjeti kada ih je vidio zajedno.
„To je bilo u Bjeljini 1995.godine. Bila je smotra te jedinice (Arkanove) i parada vojna. I predsjednik je došao da pozdravi paradu, a ja sam se nalazio u njegovom osiguranju“, opisao je svjedok.
Bivši Karadžićev tjelohranitelj je opisao tužiteljstvu posjet Srebrenici par tjedana nakon što je zauzeta te komunikaciju s Drinskim korpusom u vezi osiguranja konvoja s kojim je dolazio Karadžić.
Drinski korpus se smatra odgovornim za masovna pogubljenja bošnjačkih muškaraca i dječaka, a spomenutom pripremom dolaska Karadžića tužiteljstvo je željelo prikazati dobru komunikaciju između predsjednika i vojske o čijoj je svakoj većoj akciji sve znao.
Optuženi je pokušao to opovrgnuti tijekom unakrsnog ispitivanja svog nekadašnjeg tjelohranitelja ustvrdivši kako su odnosi između vojne i civilne vlasti bili zategnuti te kako su tijekom cijelog rata komunikacijske veze bile loše.
Svjedok Ristić je izjavio kako, prilikom posjeta u kolovozu 1995.godine, nisu bili svjesni ubijanja i uništavanja koje se dogodilo u Srebrenici i okolici. Tijekom dodatnog ispitivanja tužitelj je pokazao zgradu u Kravici, gdje su se dogodila pogubljenja gotovo tisuću muškaraca 13.srpnja 1995.godine, a pored koje su morali proći tijekom puta.
No svjedok je odgovorio kako nije ništa čuo niti da je netko nešto komentirao u vezi s tim. „To je krupna stvar. Ostalo bi mi u sjećanju.“, konstatirao je Ristić.
Novi svjedok o optuženom i Arkanu
Potkraj zasjedanja u petak sa svjedočenjem je počeo Milorad Davidović, predratni načelnik Sekretarijata unutarnjih poslova u Bijeljini.
Prema njegovom iskazu, od Saveznog MUP-a (sa sjedištem u Beogradu) dobio je zadatak da formira MUP RS i jedinice za specijalne namjene.
Prema njegovim riječima, SDS je formulirala i provela politiku sistematskog uklanjanja nesrpskog stanovništva u Bjeljini od 1992.godine.
Sudjelovao je na sastanku gdje su optuženi i Arkan u Beogradu planirali zajedničke akcije. Prema iskazu, zbog njegovog inzistiranja da se zaštiti nesrpsko stanovništvo došao je u sukob s lokalnim čelnicima bosanskih Srba u Bjeljini.
Davidović će nastaviti iskaz sljedeći tjedan, a očekuje se kako će svjedočiti i o ratnom profiterstvu Karadžića, odnosno ucjenama i reketu koji su njegovi ljudi provodili i među srpskim stanovništvom.
