Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) - u slučaju premijera tzv.SAO Slavonija, Baranja i Zapadni Srem Gorana Hadžića odlučilo je da se njegovo suđenje zaustavi na neodređeno vrijeme, odbacujući zahtjev haškog tužiteljstva – za dovršetak suđenja.
Hadžiću je suđenje prekinuto krajem 2014. godine nakon što je utvrđeno da boluje od tumora mozga, a prvotne liječničke prognoze optuženom nisu išle u korist pa je, nakon višekratnih konzultacija s liječnicima, pušten na privremenu slobodu u Srbiju.
Žalbeno vijeće je naime odobrilo žalbu haškog tužiteljstva koju je prethodno odbacilo Raspravno, odnosno prvostupanjsko vijeće - nalažući ponovnu procjenu Hadžićeve sposobnosti te razmatranje mogućnosti dovršenja procesa- bez nazočnosti optuženog u sudnici. Tužiteljstvo je predložilo, a žalbeni suci prihvatili kao opciju da Hadžić prati dovršetak haškog suđenja preko video-linka, bez da napušta Srbiju.
No njegovi raspravni (prvostupanjski) suci su još jednom odbacili mogućnost dovršetka suđenja, zaključujući u odluci objavljenoj u utorak (5.4.2016.) – „da je Hadžić trenutno u prelošem stanju da podnese suđenje“.
Raspravni suci ipak nisu poništili proces u potpunosti, naglašavajući da mjere privremenog puštanja za Hadžića – ostaju i dalje na snazi.
„Hadžić prema mišljenju većine više ne može koristiti svoja prava na fer suđenja, čak ni uz pomoć odvjetnika“, zaključak je Vijeća.
Većina sudaca je opravdala svoju odluku, bez da je konzultirala nove nezavisne stručnjake – uputstvom Žalbenog vijeća da to ne radi, nego da odluči u roku od tri tjedna o sudbini procesa - na osnovu dostupnih i već učinjenih procjena.
Suprotno mišljenje jednog od trojice sudaca
Antoine Mindua, jedan od sudaca tročlanog Raspravnog vijeća, imao je, pak, izdvojeno mišljenje o zaključku većine (preostale dvojice).
Mindua je u izdvojenom mišljenju kritizirao zaključke većine o pogoršanju Hadžićevog zdravstvenog stanja, ustvrdivši da se to trebalo procijeniti na temelju novih zdravstvenih pregleda od strane nezavisnih stručnjaka – a ne na temelju većine izjava koje su došle od strane samog optuženog i njegove žene. Makar ih je većinom potvrdio „Hadžićev medicinski tim u Srbiji“.
Sudac izdvojenog mišljenja je također naglasio – kako je nalog Žalbenog vijeća bio da Raspravno vijeće procijeni – treba li proces nastaviti ili potpuno ukinuti. Zato prema njegovom mišljenju „zaključak ne može biti zaustavljanje na neodređeno vrijeme“. Modalitete dovršetka suđenja nije pak želio ponuditi bez najnovije procjene nezavisnog medicinskog stručnjaka – u vezi toga – je li se Hadžićeva zdravstvena situacija pogoršava.
Izvedeni svi dokazi optužbe
Podsjetimo, tužiteljstvo je već izvelo sve svoje dokaze 2013. godine kojima je Hadžića povezivalo s udruženim zločinačkim poduhvatom srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, odnosno etničkim čišćenjem nesrpskog stanovništva na zauzetim područjima (1991-1993).
Prema optužnici, Hadžić je koristio Željka Ražnjatovića Arkana, vođu srbijanskih specijalnih postrojbi, kao bijesnog psa na području na kojem je obnašao vlast pa i za prijetnje oficirima Jugoslavenske narodne armije, JNA – u vezi zarobljenih Vukovaraca 1991. godine. Nekoliko stotina ih je, naime, nakon Hadžićevog inzistiranja, umjesto u logore u Srbiji odvezeno na gubilišta kao što su Velepromet i Ovčara.
Haško tužiteljstvo je osim Hadžićeve povezanosti sa spomenutim zločinama, dokazivalo i povezanost državnih organa Srbije s pobunjenicima u Hrvatskoj kao udruženi zločnački poduhvat (UZP) stvaranja Velike Srbije.
Nakon iskaza Hadžića i nekoliko svjedoka, obrani je do dovršetka dokaznog postupka još trebalo oko tri mjeseca.
Ostaje za vidjeti hoće li se tužiteljstvo žaliti na odluku o zaustavljanju suđenja na neodređeno i što će napraviti žalbeni suci – budući da njihova uputa nije potpuno ispoštovana u ovom najnovijem potezu Raspravnog vijeća.
