Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je kako je i osobno šokiran presudom, visinom kazni i njezinim obrazloženjem, i posebno tezom o zajedničkom zločinačkom poduhvatu.
“Poštivanje pravnih aspekata rada Haškog suda ne znači prihvaćanje političkih i povijesnih aspekata presude. Za nas će – neovisno o presudi – Domovinski rat ostati pravedan i obrambeni rat u kojem smo sačuvali našu slobodu i demokraciju od agresije i zločinačke politike režima Slobodana Miloševića”, naveo je predsjednik.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, vidno uzbuđena, kratko je komentirala kako je presuda od petka tek prvostupanjska, i kako je ocjena da je dio tadašnjeg državnog vodstva sudjelovao u zajedničkom zločinačkom poduhvatu za hrvatsku Vladu neprihvatljiva.
“Moja će Vlada, kao i do sada, poduzimati sve u skladu sa pravnim mogućnostima da se ta kvalifikacija pred drugostupanjskim vijećem poništi. Naše stajalište o karakteru operacije ‘Oluja’ vrlo je jasno: to je bila legitimna vojno-redarstvena operacija s ciljem oslobađanja hrvatskog državnog teritorija od okupacije”, kazala je premijerka.
“Generali su u prvom stupnju dobili ovoliku kaznu zato što Hrvatska nakon ‘Oluje’ nije funkcionirala kao pravna država i nisu kažnjavani zločini”, kazao je predsjednik najveće oporbene stranke – Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović, kazavši kako ne priznaje kvalifikaciju udruženog zločinačkog poduhvata, kao ni njegov prethodnik na ovoj funkciji.
“Kvalifikacija o udruženom zločinačkom poduhvatu je nešto čemu se prvi suprotstavio - i to otvoreno i jedini – Ivica Račan, i to još 2001. godine u dokumentu kojio je otišao u Haški tribunal”, podsjetio je Milanović.
Za voditeljicu Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesnu Teršelič presuda nije iznenađenje.
“Obzirom na težinu počinjenih zločina, na to da je u kolovozu i rujnu 1995. ubijeno više od 600 civila, da je spaljeno 22.000 kuća i da su ti zločini do sada većinom ostali neprocesuirani, za mene presuda nije iznenađenje, ali mislim da je presuda šokantna za hrvatsko javnost! Prije svega, zato što nisu imali promptne informacije o tome kako ide postupak, i u tjednima i mjesecima prije prvostupanjske presude političari i političarke govorili su im da očekuju oslobađajuću presudu”, ocijenila je Teršelič za Radio Slobodna Evropa.
Politički analitičar i ekspert za ljudska prava Žarko Puhovski u izjavi za naš radio naglašava kako je Haški sud očito vrlo ozbiljno shvatio dogovor državnog vrha na Brijunima koncem srpnja 1995. godine.
“Za mene je iznenađenje oslobađajuća presuda za Ivana Čermaka. Po mojem znanju, najslabiji dio optužnice je bio protiv Gotovine, a najjači protiv Čermaka. Ispalo je obrnuto - koliko sam shvatio prema obrazloženju - zbog toga što Čermak nije bio na Brijunima. Oni su Brijune shvatili kao stožernu točku od koje je krenuo zločinački poduhvat, a kako Čermaka tamo nije bilo, on je zapravo u osnovi zbog toga izvučen od odgovornosti. Nije uzeto u obzir ni to da je Gotovina u roku od 24 sata već bio dosta daleko od Knina, i meni se čini da je pretjerano naglašen utjecaj granatiranja na bijeg stanovništva. S druge strane, smatram da je veoma važno što se govori o zloupotrebi vlasti, dakle ne optužuje se državu, odnosno naciju, nego one koji su to činili – pa makar to bili predsjednik države i visoki funkcioneri”, kaže Žarko Puhovski.
Odvjetnik sa haškim iskustvom Anto Nobilo u istupu suca Oria otčitava i utemeljenost pojedinih dijelova presude.
“Meni je sudac Orie bio najčvršći kada je opisivao zločine. Čini mi se da je to najpreciznije utvrđeno, i mislim da je red da konačno Hrvatska čuje što se desilo u ‘Krajini’, a što se sustavno prešućuje u hrvatskoj javnosti. Što se tiče udruženog zločinačkog poduhvata, mislim da su tu činjenice daleko tanje, i da je unutrašnja povezanost tih činjenica bila daleko bljeđa, nego kada je opisivao zločine”, kaže Nobilo.
Dodajmo i da je više tisuća građana pratilo prijenos izricanja presude na video-zidu na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića, i da su zviždanjem, povicima i transparentima izražavali nezadovoljstvo presudama i hrvatskom politikom prema Hagu.
Njih nekoliko stotina potom je prosvjedovalo pred središtima Hrvatske demokratske zajednice i Socijaldemokratske partije Hrvatske.
U Zadru je jedan sredovječni građanin razbio izlog i isjekao se krhotinama u znak prosvjeda protiv presuda, a u Kninu je zastava na kninskoj tvrđavi spuštena na pola koplja.
“Poštivanje pravnih aspekata rada Haškog suda ne znači prihvaćanje političkih i povijesnih aspekata presude. Za nas će – neovisno o presudi – Domovinski rat ostati pravedan i obrambeni rat u kojem smo sačuvali našu slobodu i demokraciju od agresije i zločinačke politike režima Slobodana Miloševića”, naveo je predsjednik.
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor, vidno uzbuđena, kratko je komentirala kako je presuda od petka tek prvostupanjska, i kako je ocjena da je dio tadašnjeg državnog vodstva sudjelovao u zajedničkom zločinačkom poduhvatu za hrvatsku Vladu neprihvatljiva.
“Moja će Vlada, kao i do sada, poduzimati sve u skladu sa pravnim mogućnostima da se ta kvalifikacija pred drugostupanjskim vijećem poništi. Naše stajalište o karakteru operacije ‘Oluja’ vrlo je jasno: to je bila legitimna vojno-redarstvena operacija s ciljem oslobađanja hrvatskog državnog teritorija od okupacije”, kazala je premijerka.
“Generali su u prvom stupnju dobili ovoliku kaznu zato što Hrvatska nakon ‘Oluje’ nije funkcionirala kao pravna država i nisu kažnjavani zločini”, kazao je predsjednik najveće oporbene stranke – Socijaldemokratske partije Hrvatske Zoran Milanović, kazavši kako ne priznaje kvalifikaciju udruženog zločinačkog poduhvata, kao ni njegov prethodnik na ovoj funkciji.
“Kvalifikacija o udruženom zločinačkom poduhvatu je nešto čemu se prvi suprotstavio - i to otvoreno i jedini – Ivica Račan, i to još 2001. godine u dokumentu kojio je otišao u Haški tribunal”, podsjetio je Milanović.
“Obzirom na težinu počinjenih zločina, na to da je u kolovozu i rujnu 1995. ubijeno više od 600 civila, da je spaljeno 22.000 kuća i da su ti zločini do sada većinom ostali neprocesuirani, za mene presuda nije iznenađenje, ali mislim da je presuda šokantna za hrvatsko javnost! Prije svega, zato što nisu imali promptne informacije o tome kako ide postupak, i u tjednima i mjesecima prije prvostupanjske presude političari i političarke govorili su im da očekuju oslobađajuću presudu”, ocijenila je Teršelič za Radio Slobodna Evropa.
Politički analitičar i ekspert za ljudska prava Žarko Puhovski u izjavi za naš radio naglašava kako je Haški sud očito vrlo ozbiljno shvatio dogovor državnog vrha na Brijunima koncem srpnja 1995. godine.
“Za mene je iznenađenje oslobađajuća presuda za Ivana Čermaka. Po mojem znanju, najslabiji dio optužnice je bio protiv Gotovine, a najjači protiv Čermaka. Ispalo je obrnuto - koliko sam shvatio prema obrazloženju - zbog toga što Čermak nije bio na Brijunima. Oni su Brijune shvat
"Oni su Brijune shvatili kao stožernu točku od koje je krenuo zločinački poduhvat, a kako Čermaka tamo nije bilo, on je zapravo u osnovi zbog toga izvučen od odgovornosti", ocjenjuje Žarko Puhovski.
Odvjetnik sa haškim iskustvom Anto Nobilo u istupu suca Oria otčitava i utemeljenost pojedinih dijelova presude.
“Meni je sudac Orie bio najčvršći kada je opisivao zločine. Čini mi se da je to najpreciznije utvrđeno, i mislim da je red da konačno Hrvatska čuje što se desilo u ‘Krajini’, a što se sustavno prešućuje u hrvatskoj javnosti. Što se tiče udruženog zločinačkog poduhvata, mislim da su tu činjenice daleko tanje, i da je unutrašnja povezanost tih činjenica bila daleko bljeđa, nego kada je opisivao zločine”, kaže Nobilo.
Dodajmo i da je više tisuća građana pratilo prijenos izricanja presude na video-zidu na središnjem zagrebačkom Trgu bana Jelačića, i da su zviždanjem, povicima i transparentima izražavali nezadovoljstvo presudama i hrvatskom politikom prema Hagu.
Njih nekoliko stotina potom je prosvjedovalo pred središtima Hrvatske demokratske zajednice i Socijaldemokratske partije Hrvatske.
U Zadru je jedan sredovječni građanin razbio izlog i isjekao se krhotinama u znak prosvjeda protiv presuda, a u Kninu je zastava na kninskoj tvrđavi spuštena na pola koplja.