Hrvatski ministar poljoprivrede Petar Čobanković tvrdi da je Hrvatska uspostavila vrlo dobar sustav kontrole hrane, što je bila i jedna od obaveza u pregovorima s Europskom unijom te opovrgava navode u medijima kako hrvatski građani jedu staro i smrznuto uvozno meso i drugorazredno voće i povrće kojeg trgovački lobiji jeftino nabavljaju u razvijenim zapadnim zemljama
„Gdje vi imate u prometu smrznuto meso?“, upitao je novinare ministar poljoprivrede Petar Čobanković, komentirajući medijske napise o navodnoj losoj kvaliteti mesa koja se uvozi u Hrvatsku te više puta smrzava i odmrzava.
„Tog mesa nema u maloprodaji, ili je zanemarivo,ispod 1 posto", kazao je Čobanković.
"Smrznuto meso uglavnom ide za preradu", pojasnili su ministrovi suradnici i inspektori, na izuzetno posjećenoj press konferencinji.
Ravnatelj uprave za veterinrasku inspekciju Gordan Jerbić ističe da se kroz životni broj koji ima svaka životinja na hrvatskim farmama prati njezin put, a meso iz uvoza prolazi trostruku kontrolu. Izvjestio je je da je 2009. obavljeno 30.000 pregleda od čega je vraćeno samo 127 pošiljaka, zbog neispravne dokumentacije ili zdavstvenih nedostataka, a ukupno je podneseno je 35 optužnih prijedloga i tri kaznene prijave, ove godine 40 optužnih prijedloga.
„Hrvatska je ne samo zatvorila poglavlje 12 u pregovorima s Europskom unijom u kojem se čak 40 posto propisa odnosi na kontrolu i kvalitetu hrane, nego joj i svaki mjesec iz Europske unije stižu i inspekcije za hranu i veterinarstvo, nekad i tri puta mjesečno, i do sada smo imali 20 takvih inspekcija i nisu utvrdjeni neki veći nedostaci“, kaže Jerbić.
Šokantne priče o mesu i njegovoj kvaliteti potaknuo je krajem kolovoza zaposlenik jedne hrvatske mesne industrije koji je u anonimnom iskazu Hrvatskoj televiziji rekao da se u mesnoj inudstriji u kojoj on radi zna dogoditi da se uveze meso staro i 10 godina o čemu je izvjestio Državno odvjetništvo i Uskok.
Sa tržnice u Zagrebu, rujan 2010, foto: zoomzg
„Više djelatnika mesne industrije, veterinarski inspektori, sanitarni inspektori i ljudi koji su dosta uključeni u cijelu situaciju su nam potvrdili da je to tako i da se nerijetko događa da meso bez potrebnih certifikata i deklaracija ulazi u Hrvatsku, kontrola je gotovo nikakva, mikrobiološki uzorci se uzimaju na svega 5 posto pošiljaka mesa koje ulazi u Hrvatsku što znači da se otvara jedan golem prostor za manipulaciju i ekstra profit proizvođača i trgovaca“, kaže jedan od autora serijala 'Šokantna istina o mesu' koji već danima objavljuje Jutarnji list, Tomislav Kukec.
Broj za anonimne prijave
Točno je, kaže Kukec, sve što ministar govori, postoje pravilnici, zakoni, ali proizvođači i trgovci ih ne poštuju.
„Na etiketama ne postoje svi potrebni podaci, nema broja na temelju kojeg se može pratiti porijeklo mesa, nema ni ostalih podataka na temelju kojih bi čovjek mogao saznati što jede“, tvrdi Kukec.
Činjenica je da da se u Hrvatsku uvoze i tone drugorazrednog voća i povrća, koje u razvijenim zemljama služi za preradu, a građanima u manje razvijanima nudi za izravnu konzumaciju, ali to se, kaže ministar Čobanković, ne može zabraniti, već samo smanjiti konkuretnošću vlastite poljoprivrede.
„Problem bi bio kada bi se voće ili jabuka druge klase deklarirala kao jabuka prve klase, onda bi to bio prekršaj. Opet ponavljam, legalan uvoz, uz plaćanje propisanih proistojbi i uz zdravstvenu ispravnost koju kontrolira sanitarna inspekcija na granici, mi takav uvoz ne možemo zabraniti. Hrvatska je liberalizirala svoje tržište i, naravno, da se moramo prilagođavati uvjetima i ići ka postizanju konkurentnosti domaće proizvodnje“, navodi Čobanković.
To se već, naglasio je ministar Čobanković, uspjelo s jabukama i mandarinama i ove će godine Hrvatska izvesti 40.000 tona mandarina.
U funkciji povećanja sigurnosti hrane, ali i kao antikoruptivna mjera, u Ministarstvu poljoprvrede je od petka otvoren i anonimni telefonski broj i e-mail adresa za prijavljivanje svih sumnjivih proizvoda. Građani to pozdravljaju, ali misle da su trgovački lobiji u Hvatskoj još uvijek presnažni, na štetu kvalitete i intersa stanovništva:
"Čujte, u svakom slučaju treba se pazit kaj se uvaža. Mislim da smo u proiteklih 20 godina bili dosta 'kanta za smeće' ovim zapadnjacima. Nama lepo turaju smeće, a ovi neki naši to dozvoljavaju, a mi imamo mogućnosti da bi mogli hranit pola Europe. Čujte, padaju velike provizije za uvoz, svakom je to jasno, i onda on dobije lovu u džep, a tržište se puni smećem.“
„Gdje vi imate u prometu smrznuto meso?“, upitao je novinare ministar poljoprivrede Petar Čobanković, komentirajući medijske napise o navodnoj losoj kvaliteti mesa koja se uvozi u Hrvatsku te više puta smrzava i odmrzava.
„Tog mesa nema u maloprodaji, ili je zanemarivo,ispod 1 posto", kazao je Čobanković.
"Smrznuto meso uglavnom ide za preradu", pojasnili su ministrovi suradnici i inspektori, na izuzetno posjećenoj press konferencinji.
Ravnatelj uprave za veterinrasku inspekciju Gordan Jerbić ističe da se kroz životni broj koji ima svaka životinja na hrvatskim farmama prati njezin put, a meso iz uvoza prolazi trostruku kontrolu. Izvjestio je je da je 2009. obavljeno 30.000 pregleda od čega je vraćeno samo 127 pošiljaka, zbog neispravne dokumentacije ili zdavstvenih nedostataka, a ukupno je podneseno je 35 optužnih prijedloga i tri kaznene prijave, ove godine 40 optužnih prijedloga.
„Hrvatska je ne samo zatvorila poglavlje 12 u pregovorima s Europskom unijom u kojem se čak 40 posto propisa odnosi na kontrolu i kvalitetu hrane, nego joj i svaki mjesec iz Europske unije stižu i inspekcije za hranu i veterinarstvo, nekad i tri puta mjesečno, i do sada smo imali 20 takvih inspekcija i nisu utvrdjeni neki veći nedostaci“, kaže Jerbić.
Šokantne priče o mesu i njegovoj kvaliteti potaknuo je krajem kolovoza zaposlenik jedne hrvatske mesne industrije koji je u anonimnom iskazu Hrvatskoj televiziji rekao da se u mesnoj inudstriji u kojoj on radi zna dogoditi da se uveze meso staro i 10 godina o čemu je izvjestio Državno odvjetništvo i Uskok.
Broj za anonimne prijave
Točno je, kaže Kukec, sve što ministar govori, postoje pravilnici, zakoni, ali proizvođači i trgovci ih ne poštuju.
„Na etiketama ne postoje svi potrebni podaci, nema broja na temelju kojeg se može pratiti porijeklo mesa, nema ni ostalih podataka na temelju kojih bi čovjek mogao saznati što jede“, tvrdi Kukec.
Činjenica je da da se u Hrvatsku uvoze i tone drugorazrednog voća i povrća, koje u razvijenim zemljama služi za preradu, a građanima u manje razvijanima nudi za izravnu konzumaciju, ali to se, kaže ministar Čobanković, ne može zabraniti, već samo smanjiti konkuretnošću vlastite poljoprivrede.
„Problem bi bio kada bi se voće ili jabuka druge klase deklarirala kao jabuka prve klase, onda bi to bio prekršaj. Opet ponavljam, legalan uvoz, uz plaćanje propisanih proistojbi i uz zdravstvenu ispravnost koju kontrolira sanitarna inspekcija na granici, mi takav uvoz ne možemo zabraniti. Hrvatska je liberalizirala svoje tržište i, naravno, da se moramo prilagođavati uvjetima i ići ka postizanju konkurentnosti domaće proizvodnje“, navodi Čobanković.
To se već, naglasio je ministar Čobanković, uspjelo s jabukama i mandarinama i ove će godine Hrvatska izvesti 40.000 tona mandarina.
U funkciji povećanja sigurnosti hrane, ali i kao antikoruptivna mjera, u Ministarstvu poljoprvrede je od petka otvoren i anonimni telefonski broj i e-mail adresa za prijavljivanje svih sumnjivih proizvoda. Građani to pozdravljaju, ali misle da su trgovački lobiji u Hvatskoj još uvijek presnažni, na štetu kvalitete i intersa stanovništva:
"Čujte, u svakom slučaju treba se pazit kaj se uvaža. Mislim da smo u proiteklih 20 godina bili dosta 'kanta za smeće' ovim zapadnjacima. Nama lepo turaju smeće, a ovi neki naši to dozvoljavaju, a mi imamo mogućnosti da bi mogli hranit pola Europe. Čujte, padaju velike provizije za uvoz, svakom je to jasno, i onda on dobije lovu u džep, a tržište se puni smećem.“
