„Promijenimo Hrvatsku“, „Obnovimo Hrvatsku“, „Za europsku i ponosnu Hrvatsku“, „Pravda za Hrvatsku“, „Treći hrvatski predsjednik“ - poruke su hrvatskih predsjedničkih kandidata na plakatima kojima su Mostar, ali i zapadna Hercegovina doslovno oblijepljeni.
Koliko su važni glasovi hrvatskih birača u 11. izbornoj jedinici koju većim dijelom čini BiH, najbolje dokazuju predsjedničke turneje koje ove godine nisu zaobišle ni sve veće gradove u Federaciji. U RS nije se išlo.
Obećavalo se mnogo toga - od ekonomske pomoći do hrvatskog eniteta. Tko će ta obećanja ispuniti, građani Mostara sa hrvatskim državljanstvom kažu:
„Bandić. Neko moje viđenje, nemam pojma zašto.“
„Ja mislim da bi Hebrang više odgovarao.“
„Mjera za svakog čovjeka je Bandić. Koji god dođe biće lopov. A šta očekujem? Očekujem bolji život. Sva tri naroda bit će jednako konstitutivna. Kod drugih kandidata ja to ne vidim. Ja ću i glasati za njega.“
SVI O TREĆEM ENTITETU
Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović u svojoj kampanju naparavio je drastičan odmak od politike koju je njegova stranka zastupala u prošlosti. Iako SDP na parlamentarnim izborima uopće nije imao stranačku listu u 11. izbornoj jedinici, dok je glavni slogan stranke bio „Odlučimo u Hrvatskoj“, Josipović nije isključio ni mogućnost trećeg entiteta kao odgovor na probleme u BiH. U svojoj kampanji ipak je najviše vremena posvetio pomoći za Hrvate u BiH:
„Ali vam obećajem da će prvo biti transparentna, kao što je bila i za vrijeme vlade Ivice Račana bila transparentna. Da li je bila manja ili veća, o tom potom.“
I Nadan Vidošević progovorio je o budućnost Bosne i Hercegovine koju vidi po uzoru na švicarsku konfederaciju. Hrvatskim državljanima u BiH ponudio je gospodarsku suradnju:
„Ne može Hrvatska biti bogata i prosperitetna zemlja sa siromašnom BiH u susjedstvu.“
Miroslav Tuđman bio je direktan -Hrvati zaslužuju treći enitet. Ako pobjedi na izborima, za to će se zalagati i Dragan Primorac. Kandidat HDZ-a Andrija Hebrang, koji inače ima podršku dvije sestrinske stranke u BiH, podržaće rješenje koje dogovore hrvatski političari u BiH, dok bi takvo rješenje, prema Milanu Bandiću, mogla biti i treća federalna jedinica.
Ostali predsjednički kandidati Josip Jurčević, Vesna Škare - Ožbolt, Damir Kajin i Boris Mikšić mogu računati na minimalnu podršku hrvatskih državljana izvan Hrvatske.
„Ja bih kao predsjednik Republike Hrvatske svakako podržao onaj prijedlog koji bi iznjedrile političke stranke koje predstavljaju Hrvate u BiH“, kazao je na jednom od predizbornih predstavljanja u Hrvatskoj Andrija Hebrang, predsjednički kandidat HDZ-a.
„Mi se volimo kititi u Hrvatskoj izrazom da je strateški interes Hrvatske jedinstvena i suverena BiH, triju konstitutivnih naroda i ravnopravnih naroda. Ovo zadnje posebno podvlačim. To jest strateški interes, ali prije svega je strateški interes Hrvatske ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. I to je zadaća čelnih ljudi Hrvatske - da brinu o toj ravnopravnosti. Ukoliko se ta ravnopravnost ne pokaže, moram reći ovdje iz Stoca, a to ću reći i u Mostaru, onda hrvatski ljudi imaju pravo tražiti svoj entitet“, izjavio je nezavisni kandidat Milan Bandić tokom predizbornog skupa u Stocu.
RUŠENJE UTVRDE HDZ-a
Milanu Bandiću ovdašnji analitičari ipak daju najveći broj glasova u BiH. Trčao je maratone po Hercegovini, financijski pomagao mnoge projekte, obilazio gotov svaki kutak BiH u kojem žive Hrvati. Zamrzavanje članstva u SDP-u Bandiću je dodatno pomoglo.
Jerko Ivanković Lijanović: Ono što bi bilo za nas ovdje najbolje, a to je da se ne miješa puno u odnose u BiH. Foto: Midhat PoturovićZa Emila Karamatića, urednika na BH Radiju 1, njegov dolazak u Hercegovinu na određen način jeste ulazak na mala vrata socijaldemokratije, ali i, dodaje, rušenje do sada najjače utvrde HDZ-a:
„Jer će se po prvi put dogoditi da će odbiti poslušnost vodećim hrvatskim strankama, tj. HDZ-u BiH i HDZ-u 1990, koji pretendiraju da novi predsjednik Hrvatske bude Andrija Hebrang.“
Unatoč brojnim medijskim natpisima kako će Hercegovina odlučiti hrvatske izbore, poslanik Narodne stranke Radom za boljitak u Parlamentu BiH Jerko Ivanković smatra kako većeg odaziva birača neće biti. Ivanković, koji je na zadanjim izborima za hrvatski Sabor bio nositelj neovisne liste iz BiH, dodaje kako su izbori za sabornike mnogo važniji jer je Sabor mjesto na kojem se odlučuje o, primjerice, pomoći Hrvatima u BiH. Poruke predsjedničkih kandidata koje su se mogle čuti, posebno u kontekstu ustavnog uređenja i tri federalne jedinice, Ivanković označava jeftinim floskulama:
„Ono što bi bilo za nas ovdje najbolje, a to je da se ne miješa puno u odnose u BiH. Time nam bi najviše pomogao - i to je predsjednik Mesić radio jako dobro i on je tim nemiješanjem nas u BiH dobro osvijestio i podigao našu razinu odgovornosti za stanje u BiH.“
U BiH je registrovano oko 268.000 hrvatskih državljana sa pravom glasa za predstojeće predsjedničke izbore u Hrvatskoj, i za njih bi na dan izbora, 27. decembra, trebalo da budu otvorena 124 biračka mjesta. U odnosu na prethodne izbore pročišćeni su popisi s kojih je skinuto više od 20.000 hrvatskih državljana za koje je u međuvremenu utvrđeno da su umrli.
Koliko su važni glasovi hrvatskih birača u 11. izbornoj jedinici koju većim dijelom čini BiH, najbolje dokazuju predsjedničke turneje koje ove godine nisu zaobišle ni sve veće gradove u Federaciji. U RS nije se išlo.
Obećavalo se mnogo toga - od ekonomske pomoći do hrvatskog eniteta. Tko će ta obećanja ispuniti, građani Mostara sa hrvatskim državljanstvom kažu:
„Bandić. Neko moje viđenje, nemam pojma zašto.“
„Ja mislim da bi Hebrang više odgovarao.“
„Mjera za svakog čovjeka je Bandić. Koji god dođe biće lopov. A šta očekujem? Očekujem bolji život. Sva tri naroda bit će jednako konstitutivna. Kod drugih kandidata ja to ne vidim. Ja ću i glasati za njega.“
SVI O TREĆEM ENTITETU
Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović u svojoj kampanju naparavio je drastičan odmak od politike koju je njegova stranka zastupala u prošlosti. Iako SDP na parlamentarnim izborima uopće nije imao stranačku listu u 11. izbornoj jedinici, dok je glavni slogan stranke bio „Odlučimo u Hrvatskoj“, Josipović nije isključio ni mogućnost trećeg entiteta kao odgovor na probleme u BiH. U svojoj kampanji ipak je najviše vremena posvetio pomoći za Hrvate u BiH:
„Ali vam obećajem da će prvo biti transparentna, kao što je bila i za vrijeme vlade Ivice Račana bila transparentna. Da li je bila manja ili veća, o tom potom.“
„Ne može Hrvatska biti bogata i prosperitetna zemlja sa siromašnom BiH u susjedstvu.“
Miroslav Tuđman bio je direktan -Hrvati zaslužuju treći enitet. Ako pobjedi na izborima, za to će se zalagati i Dragan Primorac. Kandidat HDZ-a Andrija Hebrang, koji inače ima podršku dvije sestrinske stranke u BiH, podržaće rješenje koje dogovore hrvatski političari u BiH, dok bi takvo rješenje, prema Milanu Bandiću, mogla biti i treća federalna jedinica.
Ostali predsjednički kandidati Josip Jurčević, Vesna Škare - Ožbolt, Damir Kajin i Boris Mikšić mogu računati na minimalnu podršku hrvatskih državljana izvan Hrvatske.
„Ja bih kao predsjednik Republike Hrvatske svakako podržao onaj prijedlog koji bi iznjedrile političke stranke koje predstavljaju Hrvate u BiH“, kazao je na jednom od predizbornih predstavljanja u Hrvatskoj Andrija Hebrang, predsjednički kandidat HDZ-a.
„Mi se volimo kititi u Hrvatskoj izrazom da je strateški interes Hrvatske jedinstvena i suverena BiH, triju konstitutivnih naroda i ravnopravnih naroda. Ovo zadnje posebno podvlačim. To jest strateški interes, ali prije svega je strateški interes Hrvatske ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. I to je zadaća čelnih ljudi Hrvatske - da brinu o toj ravnopravnosti. Ukoliko se ta ravnopravnost ne pokaže, moram reći ovdje iz Stoca, a to ću reći i u Mostaru, onda hrvatski ljudi imaju pravo tražiti svoj entitet“, izjavio je nezavisni kandidat Milan Bandić tokom predizbornog skupa u Stocu.
RUŠENJE UTVRDE HDZ-a
Milanu Bandiću ovdašnji analitičari ipak daju najveći broj glasova u BiH. Trčao je maratone po Hercegovini, financijski pomagao mnoge projekte, obilazio gotov svaki kutak BiH u kojem žive Hrvati. Zamrzavanje članstva u SDP-u Bandiću je dodatno pomoglo.
„Jer će se po prvi put dogoditi da će odbiti poslušnost vodećim hrvatskim strankama, tj. HDZ-u BiH i HDZ-u 1990, koji pretendiraju da novi predsjednik Hrvatske bude Andrija Hebrang.“
Unatoč brojnim medijskim natpisima kako će Hercegovina odlučiti hrvatske izbore, poslanik Narodne stranke Radom za boljitak u Parlamentu BiH Jerko Ivanković smatra kako većeg odaziva birača neće biti. Ivanković, koji je na zadanjim izborima za hrvatski Sabor bio nositelj neovisne liste iz BiH, dodaje kako su izbori za sabornike mnogo važniji jer je Sabor mjesto na kojem se odlučuje o, primjerice, pomoći Hrvatima u BiH. Poruke predsjedničkih kandidata koje su se mogle čuti, posebno u kontekstu ustavnog uređenja i tri federalne jedinice, Ivanković označava jeftinim floskulama:
„Ono što bi bilo za nas ovdje najbolje, a to je da se ne miješa puno u odnose u BiH. Time nam bi najviše pomogao - i to je predsjednik Mesić radio jako dobro i on je tim nemiješanjem nas u BiH dobro osvijestio i podigao našu razinu odgovornosti za stanje u BiH.“
U BiH je registrovano oko 268.000 hrvatskih državljana sa pravom glasa za predstojeće predsjedničke izbore u Hrvatskoj, i za njih bi na dan izbora, 27. decembra, trebalo da budu otvorena 124 biračka mjesta. U odnosu na prethodne izbore pročišćeni su popisi s kojih je skinuto više od 20.000 hrvatskih državljana za koje je u međuvremenu utvrđeno da su umrli.
