Potresi i podrhtavanja tla u Hrvatskoj se ne smiruju, krenuo je i snijeg, a ljudi iz državnih i nevladinih struktura su i dalje na terenu. Već je postavljeno šestotinjak kontejnera i kućica, priprema se teren za kontejnerska nasilja, volonteri obilaze teren, distribuiraju pomoć, pomažu kome treba.
Unazad nekoliko dana – upravo zato da se bude efikasniji i izbjegne ponavljanja - nevladine udruge, vjerske zajednice i građanske grupe koje pružaju pomoć ljudima stradalima u najnovijoj seriji potresa koji su pogodili Sisačko-moslavačku županiju formirali su Koordinaciju.
“Ranije se nekako nije ni moglo”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) pravni savjetnik “Projekta građanskih prava” u Sisku, inače Petrinjac Dragan Milić.
“Ovo je bila jedna specifična situacija u kojoj smo svi morali odraditi i reagirati onako kako smo najbolje znali i mogli. Znači – bez neke pretjerano velike koordinacije. Bilo je tu dosta preklapanja, stihije, svačeg nečeg. Znači, ako imamo neke resurse, kada postoji neka organizacija to bi se moglo bolje i ekonomičnije raditi, ali to se može raditi sa odmakom od 7 do 10 dana. Znači, sada kada smo donekle pokrili taj teren da je humanitarna situacija stabilna, sada se može formirati neka operativna struktura u kojoj će se moći raditi bolje i ekonomičnije”, pojašnjava Milić.
Puno izoliranih mjesta
Suosnivačica Centra za razvoj zajednice “Suncokret” iz Gvozda Maja Turniški na ovom terenu radi od 2004. godine, i o dobrim stranama koordinacije za RSE kaže:
“Zato je tu bitna ova Koordinacija koja je uspostavljena, jer se dogodi da nema koordinacije, pa se obiđe sela u kojima je netko bio već šest puta, a u drugim selima koja nisu toliko ili uopće posjećivana, ljudima i dalje mnogo toga treba. Jer ovo je težak teren – može se voziti pet kilometara, a da se ne vidi nijedno selo, a tamo na kraju je jedna kuća. Tako da ima puno izoliranih mjesta, i to je uvijek bio problem, ta regionalna nejednakost našeg kraja”, upozorava Maja Turniški.
Sisačko –moslavačka županija pogođena potresom je etnički i konfesionalno miješana sredina. Ima Hrvata, ima Srba, Bošnjaka, Roma... Na društvenim mrežama i u nekim medijima izvan Hrvatske pojavile su se tvrdnje o zakidanju i nepomaganju jednima, i forsiranju drugih.
Voditelj humanitarnih aktivnosti u Koordinaciji Nikola Vukobratović iz Srpskog narodnog vijeća za RSE kaže da je i on naišao na takve priče, ali da nikada ni od jedne osobe koja radi na terenu nije čuo takve zahtjeve ili prigovore.
“Uvijek ima naselja koja su teže dostupna, uvijek ima naselja koja su u težoj situaciji bila i ranije, a osobito su sada nakon potresa. E sada, iz toga izvlačiti zaključak o sistematskom zanemarivanju određenih područja bilo bi po mojem sudu – pretjerano. I to govorim iz perspektive nekoga tko je primarno organiziran u manjinskoj zajednici”, kaže Vukobratović.
Vjerske zajednice pomažu i one koji nisu njihovi vjernici
On je dodao da su na terenu od početka i različite vjerske zajednice – pravoslavne, katoličke, protestantske, islamske i da nastoje rješavati potrebe i daleko izvan vlastitih zajednica.
“Kao netko tko dolazi iz srpske zajednice mogu pohvaliti Islamsku pučku kuhinju i dobrotvorno društvo Merhamet koji prehranjuju ljude i pronalaze im privremeni smještaj bez obzira na porijeklo. A što je najvažnije, velika većina svih organizacija na terenu, bilo da dolaze iz usko humanitarnog područja ili iz neke manjinske perspektive, spremno surađuju i pomažu jedni drugima na način koji je do sada bio spontan, a u narednim mjesecima nadam se puno sustavniji i funkcionalniji”, najavljuje Vukobratović koji će kao koordinator na tome dodatno poraditi.
Maja Turniški kaže da oni ne pomažu – kako je kazala “šakom i kapom”, već ciljano.
“Čim dobijemo dojavu da nekome treba crijep, nabavimo crijep i vozimo ga. Nekome treba agregat, mi onda uključimo mrežu pomagača, prijatelja, volontera, ljudi u koje imamo povjerenja, i tako ciljano pomažemo obitelj po obitelj. Nije jako efikasno, ali bar znamo da pomoć ide tamo gdje treba“, pojašnjava Turniški.
Kako da se baka od 86 godina prijavi aplikacijom?'
I “Suncokret” se uključio u pomoć starijim osobama oko procjene i saniranja štete od potresa.
“Ima puno jadnih ljudi koji dobiju formular - prijavite se preko aplikacije za procjenu štete. Baka od 86 godina da se prijavi aplikacijom?!? Pa se isprinta i odnese im se i sve objasni. Tu se puno volontera već uključilo", ocijenila je Maja Turniški.
“Ima puno jadnih ljudi koji dobiju formular - prijavite se preko aplikacije za procjenu štete. Baka od 86 godina da se prijavi aplikacijom?!? Pa se isprinta i odnese im se i sve objasni. Tu se puno volontera već uključilo i mislim da će to ići”, ocijenila je Maja Turniški.
U svibnju su lokalni izbori u Hrvatskoj. Ona kaže kako ne zna kako je u drugim gradovima i općinama na potresima pogođenom području, ali da je u općini Gvozd (nekadašnji Vrginmost) gdje oni rade – kaos!
“Odmah nakon potresa bila je velika ljubav i zajedništvo, ali kada su se sjetili da su za nekoliko mjeseci izbori, krenuli su se čupati na sve strane“, prenosi Maja Turniški.
U Gvozdu je na vlasti Samostalna demokratska srpska stranka, a dogradonačelnica iz redova hrvatske manjine u toj općini je iz HDZ-a.
Ko čini Koordinaciju?
Koordinaciju čine Hrvatski Crveni križ, Caritas Sisačke biskupije, Islamska zajednica Sisak, Merhamet, Srpsko narodno vijeće, Inicijativa Ljudi za ljude i pridružena terenska volonterska grupa, Pravoslavna opština Petrinja, Solidarna – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, Zaklada ZAMAH, Grad Sisak, Grad Glina, Udruga IKS, Petrinja, ADRA Hrvatska, Romska organizacija Hrvatske, Hrvatska komora psihoterapeuta, UNICEF, Korak dalje, Suncokret - centar za razvoj zajednice, Volonterski centar Zagreb, Projekt građanskih prava Sisak, Zadruga za etičko financiranje, Društvo za psihološku pomoć Zagreb i Agencija lokalne demokracije Sisak.
Šire područje Sisačko-moslavačke županije pogodio je od 28. prosinca 2020.godine do danas niz potresa, od kojih je najsnažniji bio onaj 29. prosinca snage 6.4 po Richteru, sa epicentrom nedaleko Petrinje.
Sedam je osoba poginulo, a pričinjena je izuzetno velika materijalna šteta. Za sada je šteta prijavljena na preko 30.000 stambenih i javnih objekata, a znatno je oštećena i prometna i energetska infrastruktura.
Facebook Forum