Hrvatska Vlada predstavila je smjernice za uštedu energije kako bi se ispunilo plan Europske unije (EU) da se od 1. kolovoza do kraja ožujka sljedeće godine uštedi 15 posto plina, kojeg brojne europske zemlje dobivaju u prvom redu iz Rusije.
Zbog europske osude ruske agresije na Ukrajinu, Rusija isporučuje sve manje plina.
Grijanje u stanovima najviše do 21 stupanj, hlađenje u vrućim razdobljima najviše na 25 stupnjeva, korištenje štednih žarulja, isključivanje uređaja koje trenutno ne koristite, vožnja biciklom i javnim prijevozom – kratkoročne su smjernice za uštedu energije.
- Gasprom smanjio isporuku gasa Evropi kroz Severni tok 1
- EU postigla kompromis o smanjenju potrošnje gasa
"Poslana je poruka europskog zajedništva i poruka da rusko korištenje plina kao oružja prema Europi neće imati efekta, i u tom kontekstu predlažemo smjernice kako Hrvatska može pridonijeti toj uštedi", kazao je ministar gospodarstva i energetike Davor Filipović 28. srpnja na posljednjoj sjednici Vlade prije dvotjedne ljetne stanke.
"Što se tiče dugoročnih mjera energetske učinkovitosti, savjetuje se energetska obnova zgrada i kuća", dodao je Filipović, koji vjeruje da će ove smjernice biti od koristi.
Kazao je kako je podzemno skladište plina Okoli, koje može uskladištiti 20 posto hrvatskih godišnjih potreba, "trenutno na 51 posto i puni se maksimalnim kapacitetom. "Do početka sezone će biti na 90 posto, kako je planirano."
Reakcija Milanovića
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović odmah se na neumjesan način našalio na račun prijedloga ušteda, kazavši: "Ako ćete staviti klimu na 25, prodajte je Romima."
"Što znači klima na 25 stupnjeva? Kada padne prva kiša za Veliku gospu (15. kolovoza) te mjere postaju potpuno bespredmetne. A s obzirom da u Zagrebu nisam vidio snijeg već dvije-tri godine, mislim da ova zima neće biti 'ruska'. A ni ruske zime nisu što su bile", poručio je hrvatski predsjednik s Korčule.
Milanović je kazao kako ne omalovažava napor ministra Filipovića, ali da ipak sve ovisi o tome hoće li Sjedinjene Države, Rusija i Kina postići neki dogovor o Ukrajini, ili neće.
Skladiše plina Okoli kao spas
Dok Milanović kaže da se Europu i EU neće ništa pitati o rješenju krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu, urednik specijaliziranog portala Energypress.net Ivan Brodić za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako će energetska situacija u Hrvatskoj u sljedećim mjesecima ipak u najvećoj mjeri ovisiti o stavu EU prema situaciji u Ukrajini.
"Ove Vladine mjere i sugestije su poželjne. Tu će se potrošnja smanjiti za 5-6 posto. Ali nisam siguran da je u ovom prvom valu i bez redukcija, odnosno samo sa plediranjem na razum građana, moguće smanjiti potrošnju za više od 7-8 posto", navodi Brodić.
"A ako se uvedu redukcije, kao što su već uvele sjeverne njemačke pokrajine gdje se svega četiri sata dnevno možeš tuširati toplom vodom, tu već riskiraš i socijalne nemire i druge stvari, i teško da će većina građana u toj situaciji biti jako solidarna", procjenjuje urednik portala Energypress.net.
Ko u EU najviše ovisi o ruskom plinu?
Prema Brodićevoj ocjeni, Hrvatska je u dobroj situaciji, zbog dobrog punjenja podzemnog plinskog rezervoara Okoli, i zbog činjenice da je LNG terminal na Krku u sljedećim godinama u velikoj mjeri zakupljen.
"Velika većina tog plina se tako i tako ugovara za potrošnju u Hrvatskoj, tako da mi tu imamo dobru situaciju. Dio toga ćemo morati dijeliti sa Slovencima. Sa Mađarima vjerojatno ne, jer oni imaju dobru popunjenost skladišta", kaže Brodić.
Realno je očekivati, dodaje Brodić, da će do početka studenog podzemno skladište plina Okoli biti puno bar 95 posto.
"Taj proces teče dobro i to ćemo imati. Hrvatska ima i nešto svoje proizvodnje, tako da smo mi u nešto boljoj situaciji nego neke zemlje na sjeveru Europe", zaključuje Brodić.
'Štedi plin za sigurnu zimu'
Europska komisija je 20. srpnja predstavila plan "Štedi plin za sigurnu zimu", koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023.
Plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Rusija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.
Zgrade - najveći potrošači plina u Hrvatskoj
Kako se navodi u Vladinim Smjernicama, "u Hrvatskoj najveći sektor potrošnje su zgrade.
Zgrade, odnosno korisnici zgrada, odgovorni su za oko 40 posto ukupne neposredne potrošnje energije. Pritom, najviše se energije troši upravo u kućanstvima, gotovo jedna trećina.
Iako potrošnja energije u zgradi ovisi o karakteristikama zgrade (obliku i konstrukcijskim materijalima), energetskih sustava u njoj (sustava grijanja, hlađenja, prozračivanja, električnih uređaja i rasvjete koji se u njoj koriste) i o klimatskim uvjetima podneblja na kojem se nalazi, na tu potrošnju značajno utječe i ponašanje te navike stanara odnosno korisnika zgrade.
Najviše energije u hrvatskom kućanstvu troši se na zagrijavanje prostora te na pripremu potrošne tople vode", stoji u Smjernicama koje su pripremili Ministarstvo gospodarstva i Energetski institut Hrvoje Požar iz Zagreba.
Facebook Forum