„Očekujem da će nova američka administracija biti više angažirana u regiji, ali u ovom trenutku ne znam kako će biti uključeni“, kaže za RSE profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić, u osvrtu na pobjedu demokratskog kandidata Joe Bidena na predsjedničkim izborima u SAD.
„Nemamo pojma tko će biti u administraciji kada je budu slagali. Dakle, kada vidimo koga stavlja u tim, vidjet ćemo jesu li to stari karijerni diplomati i vidjet ćemo jesu li to ljudi koji su surađivali na Daytonskim sporazumima. I onda će nam iz samog tima biti jasnije što oni misle raditi. Za sada možemo samo pretpostaviti na temelju ranijih Bidenovih izjava i njegovog načelnog poznavanja i interesa za regiju da će biti više koncentriran na regiju nego Donald Trump“, kaže Kurelić u razgovoru za Radio Slobodna Europa (RSE).
O djelovanju u BiH
Sličnu optiku nude i hrvatski službeni izvori, koji se dodatno nadaju da će Sjedinjene Države pomoći oko vraćanja „duhu i slovu Daytona“ na način kako to razumije službeni Zagreb.
Posebni savjetnik hrvatskog premijera za vanjsku politiku Mate Granić za RSE očekuje jačanje transatlantskog savezništva, i na taj način jačanja i položaja Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a.
„Vjerujemo da će Sjedinjene Države pomoći posebno u Bosni i Hercegovini, oko vraćanja na duh i slovo Daytonskog sporazuma“, kaže Granić.
On podsjeća da je Hrvatska od devedesetih američki partner i saveznik u regiji – od prekida rata Bošnjaka i Hrvata, okončanja rata u Bosni i Hercegovini, Daytona i Erdutskog sporazuma o mirnoj reintegraciji Hrvatskog podunavlja do danas, i da u novoj postizbornoj konstelaciji snažnom diplomatskom akcijom, ali i vlastitom inicijativama treba omogućiti snažniju američku prisutnost u regiji.
„Hrvatska mora biti aktivna i dinamična. Hrvatska diplomacija i Vlada predvođena Andrejem Plenkovićem su kapacitirane i jako dobro poznaju probleme, i tu će se potruditi, naravno uz podršku predsjednika Milanovića“, najavljuje posebni Plenkovićev savjetnik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je od početka svog mandata početkom 2020. godine imao negativan stav prema aktualnom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj administraciji.
I on i premijer Plenković odmah su čestitali demokratskom kandidatu Joe Bidenu na izbornoj pobjedi i izrazili uvjerenje u bolju suradnju dviju zemalja u narednom razdoblju.
Drguačija pozicija prema NATO-a i Brexitu
Najvažniji će pomak u politici Washingtona biti u odnosu prema Europskoj uniji i NATO savezu, integracijama u kojima je Hrvatska član, uvjeren je Kurelić, podsjećajući što bi bilo da je Trump dobio još jedan mandat.
„Postojala je realna opasnost od trgovinskog rata s Europskom unijom i, drugo, nije nikakva tajna da je Trump prezirao NATO i govorio gotovo iste formulacije kao ruski predsjednik Vladimir Putin - da je NATO jedna 'obsolete', preživjela organizacija koja više ničemu ne služi, i vršio je stalni pritisak da države članice dogovoreni dio budžeta uplaćuju u NATO, što u uvjetima korone baš i nije prioritet država članica. Prema tome, tu će se stav promijeniti. Promijenit će se stav prema europskim saveznicima, promijenit će se stav prema ideji Zapada i promijenit će se ton – Amerikanci će sigurno i dalje potpuno dominirati u NATO-u, ali na drugi način. I ja to vidim kao čisto poboljšanje i kao nešto važno“, zaključuje Kurelić.
Podjednako važnim on vidi i promjenu američkog odnosa prema Brexitu.
„Mi tu stvar još nismo dovršili. Sada se otvara potpuno nova konstelacija i vidi se iz panike britanskog premijera Borisa Johnsona i glavnog europskog pregovarača o Brexitu Dominica Raaba 8. studenog, njihove nervoze i vrlo pomirljivog tona u izjavama, da su shvatili da se konstelacija promijenila“, dodaje naš sugovornik.
