Romski lideri u Hrvatskoj zatražili su od države pomoć u hrani i higijenskim potrepštinama u svrhu borbe protiv širenja korona virusa, ali, prema njihovim riječima, čini se da institucije njihove zahtjeve prebacuju jedni drugima.
"Hrvatska se nosi sa epidemijom među najboljima u Europi i to se vidi i po broju oboljelih i umrlih. Za sada nemamo nikakve informacije o oboljelima među romskom populacijom u Hrvatskoj, ali to ne znači da bolest neće izbiti u nekom od romskih naselja“, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) saborski zastupnik romske i još 11 manjina Veljko Kajtazi.
Svakog 8. travnja u svijetu se obelježava Dan Roma. Ovog puta u specifičnim okolnostima.
Zbog krize uzrokovane korona virusom on je, kaže, još prije 15 dana zatražio od Ministarstva gospodarstva i Ravnateljstva za robne pričuve (rezerve) da se interventno romskim naseljima dostavi određena količina hrane i higijenskih potrepština, ali da još nije dobio nikakav odgovor.
Šta kažu u Ministarstvu?
Tim povodom RSE je pitao Ministarstvo gospodarstva i Ravnateljstvo za robne pričuve što je sa Kajtazijevim traženjem, na što nam je odgovoreno kako su mu još 1. travnja poslali odgovor da u vrijeme aktualne krize ravnateljstvo može izdavati robu isključivo na zahtjev Stožera civilne zaštite, pa neka se obrati njima.
Kajtazi kaže kako taj odgovor od Ministarstva i Ravnateljstva za robne pričuve još nije zaprimio, i da se očito institucije "loptaju" sa njegovim traženjem.
Naime, prije nego što se obratio Ministarstvu gospodarstva i Ravnateljstvu za robne pričuve sa zahtjevom za pomoć, isti je zahtjev uputio Hrvatskom Crvenom križu.
Oni su mu, požalio nam se Kajtazi, rekli da će mu poslati na teren sve što je zatražio, samo neka im to odobri Ravnateljstvo za robne pričuve.
Podsjetio je na svoje izlaganje u Hrvatskom saboru u utorak, 7. travnja, gdje je pohvalio Vladine mjere pomoći ekonomiji i radnicima, ali u isto vrijeme i upozorio da nema nijedne mjere pomoći najugroženijim skupinama, među koje spadaju i pripadnici romske zajednice.
„Pritom sam mislio na pripadnike romske zajednice koji sakupljaju plastične boce i sekundarne sirovine“, pojašnjava Kajtazi.
Nemoguće nadničarenje
Kao dodatni problem ističe Rome u Osječko-baranjskoj županiji na istoku Hrvatske koji dnevno nadničare, a sada im je u situaciji kada je zbog epidemije korona virusa za izlazak iz jedne općine ili grada i ulazak u drugu, potrebna propusnica koju izdaje poslodavac to onemogućeno, pa će i njima trebati pomoć za preživljavanje ove krize.
Ako izostane pomoć iz Robnih pričuva, Kajtazi sugerira da se u romskim naseljima organizira pučke kuhinje koje bi pripremale bar jedan obrok dnevno.
Govoreći o opasnosti od epidemije, kaže da je povećana u romskim naseljima koja gotovo redovito nemaju kanalizacijsku mrežu, a mnoge kuće nemaju kupaonice.
Kontaktirao je sa svim policijskim upravama i zamolio ih da češće pošalju patrole u romska naselja, kako bi se preveniralo veća okupljanja Roma i moguće širenje zaraze.
„Dolazi lijepo vrijeme i oni žele što više vremena provesti na otvorenom, što ih potpuno razumijem, jer ih često na desetak kvadrata živi po deset ili petnaest, pa se bolje osjećaju na otvorenom“, kaže Kajtazi.
Stanje u Međimurju
„U romskoj zajednici Međimurske zajednice nitko nije zaražen korona virusom niti ima simptome“, potvrdio je za RSE i predsjednik Vijeća romske manjine u toj županiji na sjeveru Hrvatske Matjaž Oršuš.
Kaže da se Romi, kojih u Međimurju ima preko 10.000, drže svih preporuka stožera Civilne zaštite o ograničenom kretanju, ali da je kriza uzrokovana epidemijom samo pojačala siromaštvo u kojem ta zajednica živi.
„Ljudi su doma, ništa ne rade. I hrana već dolazi u pitanje. Neki su već i gladni, pa pomažemo jedni drugima koliko možemo“, kaže rezigniranim glasom.
„Od općine smo dobili neke pamučne maske, ali oko prehrane – ništa“, kaže Oršuš i dodaje: „Mi imamo u romskom naselju stožer Civilne zaštite i držimo se uputa. Svi smo zabrinuti koliko dugo će još ovo trajati i kako ćemo preživjeti.“
Da se u Međimurskoj županiji ne radi dovoljno na pomoći romskoj zajednici u krizi izazvanoj ovom epidemijom i na preveniranju epidemije suglasan je i saborski zastupnik romske zajednice Kajtazi.
U Međimurskoj županiji je unazad godinu-dvije pojačana razina netrpeljivosti prema Romima, za što u romskoj zajednici smatraju odgovornim međimurskog nezavisnog župana Matiju Posavca koji na taj način, po njima, želi dobiti političke bodove i pojedine lokalne medije.
Oršuš je zahvalio Kajtaziju i predsjednici Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“ Suzani Krčmar koji su osigurali poklon-pakete sa hranom za Uskrs koje će ovih dana podijeliti romskim obiteljima u Međimurju, nakon što dobiju odobrenje županijskog stožera Civilne zaštite.
Oršuš najavljuje da će u podjeli poklon-paketa u cijeloj županiji biti angažirano ukupno četiri do pet ljudi i da će se sve napraviti da se prigodom podjele ne okupljaju grupe ljudi veće od pet, koliko najviše zakon dopušta na jednom mjestu.
Pučka pravobraniteljica: Loši uvjeti
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović je povodom Svjetskog dana Roma izdala i posebno priopćenje u kojem podsjeća kako je „u okolnostima svjetske pandemije korona virusa, odgovorno je, važno i u skladu s načelima zaštite ljudskih prava, među kojima su i prava na život i zdravlje, osobitu pažnju posvetiti onima koji se i inače svakodnevno suočavaju s teškoćama koje izravno ugrožavaju njihova temeljna ljudska prava“.
Ona upozorava na loše uvjete u kojima, prema najnovijem istraživanju Centra za mirovne studije, živi romska populacija.
„Romi u Hrvatskoj uglavnom žive u slabo opremljenim kućanstvima, u gusto napučenim i izdvojenim romskim naseljima, u kojima nema zdravstvenih ustanova, a često su bez reguliranog zdravstvenog osiguranja. Čak 50 posto ih nema kupaonicu s tušem ili kadom, a 54 posto nema WC u kući/stanu, dok kuhinju nema petina od 1.550 romskih kućanstava“, navodi se u priopćenju Vidović.
Dodaje se da Romi u prosjeku raspolažu s tri puta manjom stambenom površinom po članu kućanstva od opće populacije, a oko četvrtine domaćinstava ne posjeduje hladnjak (26,6%) ni zamrzivač (27,7%).
„S obzirom da 68 posto romskih kućanstava ne posjeduje automobil, da je ukinut javni prijevoz te je zabranjeno napuštanje mjesta prebivališta i stalnog boravka bez propusnice, dostupnost medicinskoj skrbi i trgovinama sa namirnicama i higijenskim potrepštinama drastično im je smanjena. Kada tome pridodamo i ukorijenjene predrasude i diskriminaciju prema romskoj manjini, evidentno je kako im je nužna pomoć i potpora, jer bi se u protivnom posljedice krize izazvane pandemijom COVID-19 osobito teško mogle odraziti na romsku zajednicu“, stoji u priopćenju pučke pravobraniteljice.
Problemi sa nastavom za romsku djecu
Upravo zato ona naglašava kako je osobito važno da tijela lokalne i državne vlasti pažnju posvete podizanju razine zdravstvenih usluga i sanitarne zaštite u romskim obiteljima i naseljima, kao i da se pobrinu da su im dostupni pitka voda i sredstva na dezinfekciju.
„Osim što je to nužno za zaštitu pripadnika romske nacionalne manjine, pružanje pomoći i podrške najizloženijima u interesu je svih, jer se time čuva i štiti opće zdravlje i dobrobit“, saopćila je Vidović.
Kako je zbog epidemije korona virusa nastava organizirana putem televizije i interneta, i tu je romska populacija dodatno ugrožena, kaže pravobraniteljica.
„Kako čak 80 posto romske djece živi u kućanstvima bez osobnog računala, laptopa ili tableta te su im digitalni sadržaji nedostupni, upitno je njihovo sudjelovanje u nastavi organiziranoj na daljinu. Početkom ožujka školama su dostavljene upute da se treba izvršiti procjena broja učenika slabijeg socijalno-ekonomskog statusa, kako bi im se dostavili tableti ili osigurala dostupnost interneta, no u ovom trenutku nije nam poznato je li do toga uistinu i došlo.
Osim toga, iako se u sklopu Škole na Trećem organizira i realizira televizijski posredovana nastava, ovi sadržaji ne obuhvaćaju pripremnu nastavu hrvatskog jezika za djecu koja ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik, a upravo romska djeca vrlo često ga ne poznaju, jer se u svojim domovima i u zajednicama u kojima žive služe materinskim jezikom“, navodi Vidović.
Najveća prepreka, prema podacima iz priopćenja, s kojom se romski učenici susreću u redovnom školskom sustavu posljedica je izražene jezične barijere, jer se mnogo djece s hrvatskim jezikom susreće tek s početkom pohađanja jednogodišnjeg predškolskog programa, a u većoj mjeri tek s polaskom u osnovnu školu.
„Ukoliko izostane pripremna nastava hrvatskog jezika za djecu predškolskog uzrasta, romskoj će djeci biti još teže, vjerojatno i nemoguće, nadoknaditi zaostatke u poznavanju hrvatskog jezika.
Time bi se prolongirala nejednakost njihovih početnih pozicija u odnosu na neromske vršnjake, koja bi vjerojatno ostavila trag tijekom cijelog školovanja, utjecala na rano napuštanje škole te mnoge Rome ostavila u siromaštvu i društvenoj isključenosti“, zaključuje se u posebnom priopćenju pučke pravobraniteljice Lore Vidović povodom Svjetskog dana Roma.
