Hrvatska: Površno izvještavanje o ukrajinskoj krizi

Hrvatski mediji o zbivanjima u Ukrajini uglavnom izvještavaju površno, hladnoratovski i prozapadno. Mogu se, doduše, čuti i pročitati i različita gledišta, ali sugovornici RSE kažu da je premalo dubljih analiza i cjelovitih informacija.

"Mislim da u čitavoj Evropi nije dobra informiranost stanja u Ukrajini. Pokušavaju s e i u Hrvatskoj ,svake večeri, dati razna gledišta o tome što se u Ukrajini dogadja,ali nema nekih stručnih analiza ni neovisnosti od Bruxellesa. Kada naša ministrica vanjskih poslova kaže da ćemo voditi vanjsku politiku kakvu vodi EU, onda nisam zadovoljan i nisam sretan jer to znači da je EU uvijek u pravu, Brisel je uvijek u pravu", ističe Branko Vukšić, laburist, saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije.

On je uvjeren da prosječni hrvatski građani, koji informacije primaju isključivo putem medija, teško mogu dokučiti što se točno u Ukrajini događa.

"Nisam onaj pobornik koji kaže da Zapad ima pravo uvoditi demokraciju na svoj način,kao što je to činio, nespretno, u mnogim zemljama,kroz nekoliko desetljeća. Prema tome,naturanje demokracije mislim da se nedovoljno analizira. Ili su neki mediji u potpunosti za soluciju koju nameće Europa i SAD, koja će, po svim sadašnjim nagovještajima Ukrajince ostaviti na cjedilu, znači,dosad su ih puntale, a sad dižu ruke od njih,do onih medija koji glorificiraju Putina i Putinovo rješenje", konstatira Vukšić.

"Hrvatski mediji o stanju u Ukrajini izvještavaju hladnoratovski" - kratko ocjenjuje sveučilišni profesor i politički analitičar, doktor Žarko Puhovski.

"Ponašaju se, u većini analiza, pa i u izvještajima, kao da je riječ o tome da hladni rat i dalje traje. Govore o Zapadu i Istoku, kao o nekim političkim, a ne zemljopisnim kategorijama,a konkretno stvar je u tomu da se kod nas ništa nije govorilo o veoma jakom utjecaju neonacista na ljude na Majdanu.S druge strane ,sa skandaliziranjem se govori o Putinovoj strategiji prema kojoj Rusija ima pravo intervenirati,ako su ruski gradjani u inozemstvu ugroženi,što je ,inače,američka strategija već stotinu godina,pa nikom nije bilo sumnjivo.Dakle,pojavljuje se jedna vrsta pristranosti koja je u hladnom ratu imala smisla, jer se svijet tako dijelio, a sad mi se čini da baš nije tako smislena“, tvrdi Puhovski.

Novinar u mirovini, Mladen Mali, dugogodišnji agencijski novinar i dopisnik nekoliko stranih medijskih kuća kaže:

"Hrvatski mediji na žalost nemaju ozbiljne komentatore vanjsko političke, a pogotovo ne one koji prate suvremenu Rusiju. Ima onih koje prate rusku prošlost i kulturu, ali za ovu rusku sadašnjost i sve što se tamo zbiva, nema ozbiljnih novinara. Kada hoću nešto saznati, onda čitam druge medije."

Najveća medijska kuća u Hrvatskoj, Hrvatska Radio Televizija, imala je proteklih tjedana nekoliko tematskih emisija u kojima su se mogla čuti i obrazloženja s razumijevanjem Putinovih poteza. No, za razliku od nekih, doktor Puhovski ne misli da je to bilo proruski.

"Ne mislim da je bilo tko proruski u ovoj zemlji, samo su, više ili manje, prozapadni, odnosno proamerički. Oni bi svi bili probriselski, ali Bruxelles ništa ne zastupa pa onda ne mogu biti za njih, pa se onda odlučuju za Ameriku,ali da je netko proruski, to mi se čini da je, naprosto, neistina“, pojašnjava Puhovski.

Hrvatska televizija od samog početka krize ima i svoje novinare u Ukrajini, ističe glasnogovornica HRT-a, Dorota Lazanin Jelenc:

„Kolegica Inka Eterović je s toncem i snimateljem bila u Kijevu još sredinom prosinca prošle godine. Nakon kolegice Eterović, Josip Šarić je pratio dramatične dogadjaje svrgavanja predsjednika Janukovića, a kako je došlo do zaoštravanja stanja, Inka Eterović je s ekipom na Krimu."

Unatoč atraktivnim TV javljanjima uživo, gledateljima situacija nije puno jasnija, primjećuje predsjednik saborskog Odbora za informiranje, Vukšić:

"Nije se reklo tko i zašto prosvjeduje. Ko su ti koji su pucali. Previše je estradiziranosti."

Nova TV, s najgledanijim dnevnikom, prva je poslala reportera u Ukrajinu. Objavila je razgovor s ukrajinskim veleposlanikom u Hrvatskoj. I dalje, kažu, pozorno prate događanja, a prenose i izvještaje ruskih novinara. Jedan od tri najtiražnija dnevna lista, Jutarnji list, također koristi više izvora. Angažirali su i dvoje novinara iz ukrajinske Pravde. Sve to pojašnjava vanjskopolitički komentator, Vlado Vurušić, koji, među rijetkim novinarima u Hrvatskoj, sustavno prati tu regiju:

"Što se mojih tekstova tiče, kada spominjem taj pokret Sloboda i taj desni sektor, uvijek nastojim napisati da su to ultranacionalisti, paramilitarna organizacija. Imao sam jedan tekst gdje sam malo objasnio taj njihov pozdrav - Slava Ukrajini i herojima slava, da je to pandan našeg - Za Dom spremni. Oni nose slike Stefana Bandere, koji je nešto između Draže Mihajlovića i Ante Pavelića. Nastojim to razjasniti", ističe Vurušić.

I politički analitičar Davor Gjenero ocjenjuje da su izvještavanja o zbivanjima u Ukrajini više na dnevnoj i uvjetno rečeno senzacionalističkoj razini, te da općenito nedostaje sustavnog praćenja procesa u tom dijelu svijeta:

"Ukrajina je ljudima u Hrvatskoj u velikoj mjeri ’terra incognita’ (nepoznata zemlja). S druge strane, ljude ti procesi strašno zanimaju i vrlo rado ih usporedjuju sa procesima koji su se dešavali u Hrvatskoj i hrvatskom susjedstvu 90-tih godina. Postoji i podsjećanje na to kako se Hrvatska osjećala 90-tih godina, zaboravljena od Zapada, i strepnja da će se Ukrajincima danas dogadjati isto“, smatra Gjenero.