Udruga hrvatskih poreznih obveznika Lipa pokrenula je "Crnu knjigu", projekt u kojem će prikupljati slučajeve neracionalnog i netransparentnog trošenja javnog novca. Na prevelika i loše iskorištena javna sredstva koje guta hrvatska država upozorava i najnovije izvješće Europske komisije.
Od šest milijardi eura koliko se godišnje u Hrvatskoj troši na javnu nabavu, četvrtina ide na preko takozvane bagatelne nabave, za koju ne postoji obaveza provođenja javnog natječaja. Najmanje 4.500 državnih stanova i kuća koristi se bez ikakvog ugovora o najmu. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti troši pola milijuna eura na posebne nagrade svojim članovima, koje ne postoje u zakonu. Bar tri mosta izgrađena posljednjih dvadesetak godina u Hrvatskoj ne vode nikuda…
Upravo zbog takvih slučajeva,koji su samo ilustracija stanja, udruga poreznih obveznika Lipa pokrenula je "Crnu knjigu" , projekt u kojem će prikupljati slučajeve neracionalnog i netransparentnog trošenja javnog novca. Informacije se prikuplja iz medija, od građana i iz nedovoljno iskorištenih nalaza Državne revizije.
"Očekivani efekti projekta su racionalizacija javne potrošnje i veća odgovornost političara, te - naravno - dodatno povećavanje svijesti građana o tome da postoji povezanost između visokih poreza i prekomjerne državne potrošnje, i o činjenici da je javni novac zapravo - njihov novac", pojašnjava voditelj projekta Rafael Jurčević.
"Crna knjiga" bit će krajem godine objavljena, a preporuke će najvjerojatnije ići u smjeru da proračun ubuduće bude otvoren, da nalazi državne revizije budu obavezni, a da se prekršitelje sankcionira, a ne kao do sada, da se sankcionira samo ako ste sabotirali reviziju, i da se promijeni Zakona o udrugama, gdje bi se naglasak stavio na više samofinanciranja.
Iako se udrugu Lipa percipira kao neoliberalnu i onu koja je uspjela javnom kampanjom odgoditi uvođenje poreza na nekretnine, analitičar Velimir Šonje upozorio je da su njihove primjedbe identične onima u najnovijem izvješću Europske komisije.
"Europska komisija prepoznaje da su troškovi javne administracije izrazito visoki, u odnosu na neke izdatke koji nose razvoj poput izdataka za obrazovanje, ili za istraživanje i razvoj. Nadalje kaže da je efikasnost javnih izdataka izrazito problematična u mnogim područjima, i da u Hrvatskoj nema posljedica za nepoštivanje pravila fiskalne discipline, koja su u Hrvatskoj zapravo više-manje mrtvo slovo na papiru", napominje Šonje.
Po njegovoj ocjeni, upravo tu i leže uzroci zaostajanja Hrvatske za usporedivim državama. Po tome koliko troši, hrvatska država usporediva je sa Skandinavijom, međutim kvaliteta usluge koja se za taj novac dobiva usporediva je sa Balkanom, dodao je Šonje. Građani koji plaćaju porez imaju mnogo manje utjecaja na formiranje politike nego oni koji taj porez troše, a lijek je - depolitizacija i profesionalizacija.
Voditelj udruge Lipa Davor Huić predstavio je rezultate ankete na koju se odazvalo13.500 simpatizera udruge. Uz mogućnost više odgovora, za njih 60 posto najviše nepotrebnog troška je na političare, za njih 50 posto je za državne agencije, ali i za službene automobile, za njih 40 posto previše se troši na vjerske institucija, a za njih gotovo 30 posto previše novca ide za veteranske udruge.
U javnom sektoru po toj su anketi najveći problemi prevelik birokratski aparat, a odmah za njim - stranačko kadroviranje. Da je hrvatska država generalno previše rastrošna, misli 99,3 posto anketiranih.
